Milijana Smoljanić Dražen Šestić Osijek 21 032018 O čemu ćemo danas pričati 2 Unicreditgroup osnovni podaci Zagrebačka banka Organizacijska struktura banke Što je financijska pismenost ID: 812280
Download The PPT/PDF document "FINANCIJSKA PISMENOST Marijeta Ravlić" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
FINANCIJSKA PISMENOST
Marijeta Ravlić
, Milijana Smoljanić, Dražen Šestić
Osijek, 21.03.2018.
Slide2O čemu ćemo danas pričati?
2
Unicreditgroup – osnovni podaciZagrebačka banka Organizacijska struktura bankeŠto je financijska pismenost
Dobrodošli u svijet financijaKako upravljati financijama?
Slide33
Poslovanje u
17 europskih zemlja
Broj zaposlenika
2
:
129.021
Broj klijenata
:
više od
25 milijuna Broj poslovnica3: 7516Imovina: 844.2 milijarde EUR Prihod od poslovanja: 8.7 milijardi EURDobit nakon oporezivanja: 2 milijarde EURJedna od 28 Sistemski važnih financijski institucija po međunarodnom Odboru za sigurnost
Srednjoročni i dugoročni
Izgledi
Kratkoročni
Samostalni
REJTING
Standard & Poor’s
Moody’s
Fitch
BBB-
Baa2
BBB+
Stabilan
Nagativan
Negativan
A-3
P-2
F2
bbb-
D+/ba1
bbb+
UniCredit
Grupa – osnovni podaci
1
(1)
Podaci na dan
31 . prosinca 20134
(2) “Radnici s punim radnim vremenom ”
(3)
Od 2014, ne uključuje poslovnice
Koç Gr
upe
Slide4Članica UniCredita
U Hrvatskoj
,
bankarsku grupaciju
UniCredi
t predstavlja
Zagreba
č
ka
b
anka. S tržišnim udjelom od 25 posto, zauzima uvjerljivo vodeće mjesto na domaćem bankarskom tržištu. Također, Zagrebačka banka vodeća je banka u Hrvatskoj po kvaliteti svojih proizvoda i usluga, tehnološkoj inovativnosti i broju klijenata. Podaci (prosinac 2017.) mjesto: vodeća banka na tržištu tržišni udio: 25,43
%
ukupna imovina:
102.184 milijuna KN (Grupa ZABA: 126.893 milijuna KN)
poslovnice: 119 (Grupa:ZABA: 207) klijenti: 1,1 milijun (Grupa ZABA: 2 milijuna klijenata) 539 tisuća korisnika internetskog bankarstva e-
zabe 320 tisuća korisnika mobilnog bankarstva m-zabe 60 poduzetničkih i komercijalnih centara 2,7 milijuna kartica 4.000 zaposlenika. Hrvatska
1 podaci za 2013.
Osijek
Zagreb
Rijeka
Split
Zadar
Dubrovnik
Pula
Zagrebačka banka
4
Podaci o zemlji
Površina:
56
5
94
km
1
Broj stanovnika
: 4
,3
mil
ijuna
Glavni grad
:
Zagreb
Valuta
:
kuna (HRK)
B
DP
1
:
43,3
mlrd EUR
B
DP
1
po stanovniku:
10.028 EUR
Profil Zagrebačke banke
2
od 6. veljače 2015.
Slide5Članice Grupe Zagrebačke banke
5
Glavne podružnice
UniCredit bank BH
(65,6%) Bankarstvo
Prva stambena štedionica
(100%) Stambena štedionica
ZB Invest
(100%) Upravljanje investicijskim fondovima
Zagreb nekretnine
(100%) NekretnineZABA Partner (100%) Zastupanje u osiguranjuUniCredit Leasing (100%) LeasingPovezana društvaAllianz ZB (49%) Upravljanje obveznim mirovinskim fondom Allianz ZB (49%) Upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Multiplus Card (25%) Usluge oglašavanja i marketinga
Profil Zagrebačke banke
Slide6Usmjerenost na klijente putem specifičnog uslužnog modela
...
6
Obiteljsko bankarstvo
Osobno bankarstvo
Poduzetničko bankarstvo
Segment srednja poduzeća
Segment veliki sustavi
Međunarodni klijenti
Financi
jske institucije
Segment privatnog bankarstva
Fina
nciranje i savjetovanje
Tržišta
Maloprodaja
Korporativno i privatno bankarstvo
Investicijsko bankarstvo i financijska tržišta
Profil Zagrebačke banke
Slide7Što je financijska pismenost?
FINANCIJE se,
kao znanost, bave problemima upravljanja novcem.NOVAC je specifična roba koja ima funkciju
izražavanja vrijednosti
svih
ostal
ih
roba,
a služi kao sredstvo plaćanja.7
Bez
financijske pismenosti, put do financijske nezavisnosti je teži, a troškovi veći.
Slide8Dobrodošli u svijet financija!
Upoznajte osnovne
bankarske proizvode
RAČUNI
KARTICE
ŠTEDNJA
KREDITI
tekući
žiro
devizni
debitnekreditneprepaidoročenastambenastudentskigotovinskiauto
Slide9Dobrodošli u svijet financija!
Tekući
račun je onajza primanje plaće, as njega se plaćaju i računi.
https://youtu.be/YFWqfPblxKE
Žiroračun
je
onaj za honorar preko studentskog servisa.
Devizni račun je
onaj na koji ti stric iz Njemačke uplati eure. Upoznajte osnovne bankarske proizvode
Slide10Dobrodošli u svijet financija!
Debitna kartica
– s njom plaćaš dokle imaš na računu. Prepaid
kartica – Uplatiš na račun ranije, pa trošiš koliko je uplaćeno.
Kreditna kartica
– s
njom plaćaš na rate, dio po dio.
Upoznajte osnovne
bankarske proizvode
Slide11Dobrodošli u svijet financija!
Štednja
je čuvanje materijalnih dobara ili novca. Ostvaruje se odgađanjem sadašnje potrošnje novca.
Upoznajte osnovne bankarske
proizvode
Slide12Štednja
Štednja predstavlja oročena novčana sredstva u kreditnoj instituciji koja se ugovara na određeni rok s pravom na kamatu koja se obično isplaćuje po isteku ugovorenog roka na koji su sredstva oročena.
U Republici Hrvatskoj moguće je sve oblike štednje ugovoriti u kunama i u stranoj valuti.Vrste štednje:Štednja po viđenju ili a vista štednja - najjednostavniji je oblik štednje i namijenjen je svima koji žele štedjeti na način da su im sredstva na računu dostupna u svakom trenutku, često nema kamate ili je najniža ( 0,01%)Oročena štednja je najčešći korišteni oblik štednje, pri kojemu oročavate novac u kreditnoj instituciji uz određenu kamatnu stopu (fiksnu ili promjenljivu) i pritom se obvezujete da se njime nećete koristiti do isteka roka oročavanja.Štednja
s višekratnim uplatama ili otvorena štednja vrlo je poželjan oblik za one koji tek počinju štedjeti i u trenutku ugovaranja raspolažu manjim iznosom financijskih sredstva.Štednja s premijom oblik je oročene štednje kod kojeg se, po isteku roka oročavanja, glavnica uvećava za kamatu i premiju, čija visina u pravilu ovisi o ugovorenom roku oročavanja.
Rentna štednja
je oblik štednje koji se najčešće rabi kada se želi štedjeti na duži rok uz mogućnost raspolaganja kamatom za vrijeme trajanja ugovornog odnosa (renta
).
Dječja štednja
je oblik oročene štednje koji se otvara u ime maloljetnog djeteta, uz jednog roditelja kao zakonskog zastupnika ili skrbnika bez prisutnosti maloljetnog djeteta.Stambena štednja je posebna namjenska štednja s državnim poticajima uz koju je vezana mogućnost dobivanja dugoročnoga stambenoga kredita po završetku štednje, ali i prije isteka štednje putem kredita za međufinanciranje ili nenamjensko korištenje ušteđevine po isteku pet godina štednje.12
Slide1313
13
Investicijski fondovi
Investicijski fondovi prikupljaju sredstva velikog broja
ulagatelja
s ciljem zajedničkog ulaganja prikupljene imovine u različite vrijednosne papire – dionice, obveznice, trezorske zapise i dr. Ukupna ulaganja fonda obično se nazivaju portfeljem fonda koji je podijeljen na
tzv
. udjele u fondu. Primitkom nove uplate klijenta fond “izdaje” odgovarajući broj novih udjela, dok se prodajom “otkupljuje” odgovarajući broj udjela
.
Fondovima upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima odnosno profesionalni fond menadžeri u okviru strategije Propisane u Prospektu
Vrste investicijskih fondova
14
INVESTICIJSKI FONDOVI
UCITS* fondovi s javnom ponudom
Kreirani za široki krug
ulagatelja
Fleksibilnost uplata i isplata (otvoreni)
Ulaganje bez velikih financijski
opterećenja ili početnog kapitala Široka paleta proizvoda
Informacije o kretanju cijene udjela javno dostupne Kreirani za uzak krug investitora
Ulaganje uz visoke inicijalne uloge Posebne strategije ulaganja Cijena nije javno dostupan podatak, komunicira se direktno investitorima Investicijski fondovi s privatnom ponudom* eng. skr. od Undertakings for CollectiveInvestmentinTransferableSecurities (subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire)Regulatorna zaštita ulagatelja
Slide1515
Cilj obvezničkih fondova je očuvanje i rast
vrijednosti udjela kroz srednji rok ulaganja uz prinose primjerene nisko do umjerenoj rizičnosti fonda.
Cilj novčanih fondova je zaštititi ulaganje od
tržišnih
oscilacija
, te osigurati sigurnost i visoku likvidnost uloga uz stalan rast
vrijednosti uloga, odnosno stabilan prinos (nizak rizik)
Cilj dioničkih fondova je rast vrijednosti udjela kroz dugi rok ulaganja uz prinose primjerene visokoj rizičnostiVrste otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudomŽelite stabilan prinos,veći od kamate na vašem tekućem računu, a niste sigurni kada će Vam sredstva zatrebatiImate sredstva koja Vam neće trebati 6 mjeseci do godinu dana, želite mogućnost zarade veće u odnosu na kamate oročene štednjeSpremni ste dugoročno uložiti sredstva i želite visoke prinoseOBVEZNIČKI FONDOVINOVČANI FONDOVIDIONIČKI FONDOVIželite stabilnost i mogućnost većeg prinosaPredstavljaju po svojoj strukturi i karakteristikama različite kombinacije obvezničkih i dioničkih fondova. MJEŠOVITI FONDOVI
Slide16Odnos prinosa i rizika
16
Slide1717
Prednosti ulaganja u investicijske fondove
Mogućnost ostvarenja
većih prinosa u odnosu na klasične oblike štednje
kroz indirektan pristup domaćim i svjetskim tržištima novca i kapitala
Profesionalno upravljanje imovinom
– većina ljudi nema ni vremena ni znanja baviti se ulaganjem onako kako to čine fond menadžeri (analiza, odabir i praćenje ulaganja)
Fleksibilnost
ulaganja različitih iznosa
, od manjih iznosa do većih (već od 100 kuna, 15 eura ili 15 dolara mjesečno)
Diverzifikacija – „više je bolje” – kupnjom udjela u investicijskom fondu, uložili ste svoj novac zajedno s ostalim investitorima, uz relativno mali ulog (već od 400 kuna, 50 eura ili 50 dolara)
Slide18DRŽAVNA MIROVINA
(I STUP)
OČEKIVANA
M
I
R
O
V
I
N
SKIJAZOBVEZNIDOBROVOLJNIIII. STUP –po želji u DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDMIROVINA IZ II. STUPAMIROVINA IZ III. STUPA
UKUPNA MIROVINA
STUPOVI
DOPRINOSI
I.
STUP – 15% u HZMOII. STUP – 5% uOM FONDModel mirovinskog sustava
Mirovinski sustav u RH-aSvrha dobrovoljnih mirovinskih fondova je pokriće “mirovinskog jaza” koji nastaje uslijed nedostatne visine mirovina na temelju uplata obveznih mirovinskih doprinosa. Radi velikih razlika u omjeru radno aktivnog stanovišta i umirovljenika te negativnih demografskih kretanja, od početka 2002. u Hrvatskoj je na snazi novi reformirani mirovinski sustav zasnovan na tri stupa mirovinskog osiguranja. (1,22 : 1)Izvor: HANFA
Slide19Zašto se odlučiti na štednju u III. stup?
Potreba za štednjom
VLASTITA ŠTEDNJA ZA MIROVINU POSTALA JE NUŽNOST
Male državne mirovine iz I. stupa
Nedovoljna izdvajanja u II. mirovinski stup
Vlastita štednja - jedina je garancija dostojnog života u mirovini
JEDINI FINANCIJSKI PROIZVOD S DVA POTICAJA
DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA -
15% na uplaćena sredstva u jednom fondu u jednoj kalendarskoj godini, do
max
. 750 knPOREZNA OLAKŠICA – za poslodavce koji uplaćuju neoporezivo za svoje zaposlenike do 500 HRK mjesečno ili 6.000 HRK godišnjeDinamika i visina uplata dobrovoljna, ovisi o mogućnostima i željama članova; ako prestane s uplatama i dalje ostaje član fonda247.500 članova ili 16% od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj štedi u III. stupu Glavne prednosti DMF-aSigurnost, profitabilnost i fleksibilnost proizvoda
Slide2020
Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova
Slide21Putem Fonda
Putem mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD)
Isplata mirovine
Jedini
uvjet isplate = s najranije navršenih 50 godina života
Primjer isplate mirovine od 12.000 HRK
Putem Fonda: 10.000 HRK jednokratno, ostalih 2.000 HRK u ratama na max 5 godina
Putem MOD- a: 3.600 HRK jednokratno, ostalih 8.400 HRK u ratama od 5 do 15 godina
Isplata mirovine nije povezana sa isplatama mirovine iz I. ili II. stupa
Tri isplatna modela
: jednokratni (do 10.000 kn) / putem Fonda / putem MOD-aČlan ima mogućnost slijedećeg odabira:Do 50.000 HRKPrivremena mirovina* ( sa 30% jednokratne isplate ili bez, ali isključivo na 5 god )Doživotna starosna mirovina - Pojedinačna ili zajednička mirovina2. Privremena starosna mirovina* ( 5 – 15 god )
Slide22Koliko član kroz
svoje godine štednje u DMF-u može ostvariti mirovine?
Redovite mjesečne uplate od
200 HRK
, 300
HRK
, 417 kn , 500
HRK
Očekivani iznos kapitaliziranih sredstava
prema
prinosu i godinama štednjeGodineštednjeMjesečnauplataUplaćenoDPS4%6%7%1020024.000
3.600
31.800
35.000
36.000
30036.0005.40048.000
53.00056.000417
50.0407.50068.000
75.00079.00050060.000
7.50080.00088.00093.000
20
20048.0007.200
80.000100.000111.000
30072.00010.800
122.000151.000169.000
417100.08015.000
171.000212.000237.0005
00120.00015.000201.000
250.000279.000
30200
72.00010.800153.000216.000
258.000300108.000
16.200231.000327.000392.000
417150.120
22.500
323.000458.000548.000
500180.00022.500380.000539.000
645.000
Slide23Ulaganje u životno osiguranje jedan je od oblika dugoročne štednje kojom osiguranik nastoji preuzeti dio odgovornosti za svoj materijalni položaj u starosti kada se njegovi prihodi smanjuju.
Kod klasičnih životnih osiguranja osiguravajuće društvo garantira osiguraniku pokriće za slučaj smrti, te minimalni iznos (osigurana svota) za slučaj doživljenja osiguranika.
Uplaćenu premiju, dio koje se izdvaja za pokriće u slučaju smrti, osiguravajuće društvo u ime osiguranika ulaže na tržište kapitala kao štednju. Pravila ulaganja su vrlo stroga. Osiguravajuća društva su zakonskim okvirima strogo ograničena na vrste vrijednosnica u koje mogu ulagati sredstva osiguranika, čime osiguraniku daju veliku sigurnost, ali uz relativno nisku dobit.Osiguranici koji za svoja uplaćena sredstva žele osigurati veću dobit, naravno uz povećani rizik, umjesto police klasičnog životnog osiguranja, ugovoriti će unit-linked, policu investicijskog životnog osiguranja. Kod investicijskog životnog osiguranja o osiguranoj svoti za slučaj smrti, vremenu trajanja police (ulaganja), te o načinu investiranja štednog dijela premije ne odlučuje osiguravajuće društvo, nego sam osiguranik. Sredstva štednog dijela premije ulažu se u investicijske fondove po izboru osiguranika, a sukladno stupnju rizika koji osiguranik želi preuzeti.
Štedni dio uplaćene premije ide direktno investicijskim fondovima, a odgovornost za dobit je prebačena sa osiguravajućih društava na investicijske fondove. Osiguranik u bilo kojem trenutku ima uvid u vrijednost svojih uloženih sredstava.U razvijenim zemljama sa jakim tržištem kapitala na tržištu se ravnopravno natječu osiguravajuća društva i investicijski fondovi. Rast tržišta kapitala i smanjenje kamatnih stopa dva su ključna faktora koja utječu na rast popularnosti unit-linked
osigurateljnih
proizvoda.
23
Životna osiguranja
Slide24Dobrodošli u svijet financija!
Kredit je posudba novca, s kamatama.
Znate li primjerice da
studentskim kreditom, osim studija, možete financirati i troškove života?
Upoznajte osnovne
bankarske
proizvode
Slide25Transakcijski
računMultivalutni računObavljajte
transakcije u kunama i devizamaNajsuvremenija tehnološka rješenja (e-zaba, m-zaba)Široka paleta proizvoda i usluga u paketu
ili pojedinačno Financiranje investicijaFinanciranje obrtnih sredstava
Dokumentarno i garantno poslovanje
Otkup potraživanja
Kartice
25
Poduzetnici
Slide2626
PODACI O OBRTNIKU
IDEJA, OPIS PROIZVODA I NAČINA PROIZVODNJE
TRŽIŠNA OPRAVDANOST
EKONOMSKA OPRAVDANOST
SVRHA/ NAMJENA TROŠENJA SREDSTAVA
POSLOVNI PLAN- ELEMENTI
Slide2727
PODACI O OBRTNIKU
OPIS DJELATNOSTI
TRAJANJE POSLOVANJA
ISKUSTVO
PREDSTAVLJANJE SURADNIKA
Slide2828
IDEJA, OPIS PROIZVODA I NAČINA PROIZVODNJE
IDEJA
kratki opis kako je došlo do ideje
koji proizvod ćete proizvoditi
tko će biti vaši kupci
OPIS PROIZVODA
izgled, dimenzije i fotografije proizvoda način korištenja opis ambalaže NAČIN PROIZVODNJE tijek proizvodnog procesa materijali koji se koriste alati koji se koriste broj i struktura zaposlenih
Slide2929
TRŽIŠNA OPRAVDANOST
CILJANO TRŽIŠTE - KUPCI
DISTRIBUCIJA
PROMOCIJA
KONKURENCIJA
DOBAVLJAČI
Slide3030
EKONOMSKA OPRAVDANOST
PROJEKCIJA PRIHODA
TRŽIŠNA CIJENA PROIZVODA
TROŠAK PROIZVODNJE PROIZVODA
PROJEKCIJA RASHODA
Slide3131
PROJEKCIJA PRIHODA- PRIMJER
Godina
Cijena
Količina
Prihod
1. godina
100,00
2.000
200.000,00
2. godina100,002.300
230.000,00
3. godina
100,00
2.500250.000,004. godina
100,002.500250.000,005. godina
100,002.500250.000,00PRIHODI = CIJENA x KOLIČINA
Slide3232
Proizvodnja noža za otvaranje oraha
KN za 2.000 kom
KN za 1 kom
Materijal inox čelik (2 ploče 1x2 m)
1.728,00
0,86
Obrada (savijanje, brušenje, poliranje uključujući potrošni materijal)
60.000,00
30,00
Usluga graviranja8.000,004,00Ambalaža24.760,00
12,38
Ukupno za 2.000 primjeraka
94.488,00
47,24GodinaMaterijal
ObradaTrošak proizvodnje 1. godina47,242.000
94.4802. godina47,242.300
108.6523. godina47,242.500118.100
4. godina47,242.500118.100
5. godina47,242.500118.100
PROJEKCIJA RASHODA- PRIMJERTrošak promocije i distribucije: 38.390,00 knTrošak amortizacije: 2.000,00 kn
Slide3333
EKONOMSKA OPRAVDANOST
Račun dobiti i gubitka
1 godina
2 godina
3 godina
4 godina
5 godina
Ukupni prihod
200.000
230.000
250.000
250.000250.000
Ukupni rashodi
134.878150.810161.490161.490161.490Troškovi proizvodnje noža i ambalaže
94.488108.560118.000118.000118.000Distribucija, promocija
38.39040.25041.49041.49041.490Bruto plaće0
0000Amortizacija2.0002.000
2.0002.0002.000BRUTO DOBIT (DOHODAK)65.12279.19088.510
88.51088.510Porez iz dobiti (dohotka)16.10421.64825.36825.368
25.368NETO DOBIT (DOHODAK)49.01857.54263.142
63.14263.142
Slide3434
EKONOMSKA OPRAVDANOST- PERSPEKTIVA BANKE
Račun dobiti i gubitka
1 godina
2 godina
3 godina
4 godina
5 godina
Ukupni prihod
200.000
230.000
250.000
250.000250.000
Ukupni rashodi
134.878150.810161.490161.490161.490
Troškovi proizvodnje noža i ambalaže94.488108.560118.000118.000118.000Distribucija, promocija
38.39040.25041.49041.49041.490Bruto plaće0
0000Amortizacija2.0002.000
2.0002.0002.000BRUTO DOBIT (DOHODAK)65.12279.19088.51088.510
88.510Porez iz dobiti (dohotka)16.10421.64825.36825.368
25.368NETO DOBIT (DOHODAK)49.01857.54263.142
63.14263.142
AKUMULACIJA (DOBIT + AMORTIZACIJA)51.01859.54265.142
65.14265.142OTPLATA KAMATE I GLAVNICE KREDITA38.60536.603
34.60132.59930.597(kredit u iznosu 143 tis. Kn na 5 godina)
OSTATAK DOBITI (DOHOTKA)12.41322.939
30.54132.54334.545
Slide3535
SVRHA / NAMJENA TROŠENJA SREDSTAVA
IZNOS UKUPNO POTREBNIH SREDSTAVA
KORIŠTENJE SREDSTVA DONACIJE /KREDITA
STRUKTURA ULAGANJA
Slide36Kako upravljati financijama?
36
Slide37Kako upravljati financijama?
Postaviti ciljeve Voditi dnevnik financija
Planirati37
Želim zakoračiti u svijet vlastitih financija!
Tina, 16 godina
Ali kako???
Slide38CILJEVI
ciljevi su nešto što želimo, trebamo i sanjamomotiviraju na planiranje i organiziranje kako bismo ostvarili rezultate
pokreću nas da vodimo osobni dnevnik financijapomažu nam ostvariti želje38
Kako
kupiti
nešto što košta više od 2.000
kn?
Kako studirati
ako bude trebalo platiti školarinu?
ILI
Slide39CILJEVI
39
POPIS CILJEVA"ODMAH"
ŠTO
IZNOS (kn)
1.
2.
3. 4. "SUTRA" ŠTO - KADAIZNOS (kn)1. 2. 3. 4.
Kratkoročni ciljevi
– do 1 godineSrednjoročni ciljevi – od 1 do 5 godinaDugoročni ciljevi – dulje od 5 godina
Slide40DNEVNIK FINANCIJA
Voditi osobni dnevnik financija je način da se o novcu počnete brinuti i prije nego što ga
potrošite!Sastoji se od svih primanja i troškova:
40
džeparac
,
prihod
od honorarnih poslova,
pokloni u novcu…
hrana, kava, bonovi za mobitel,
zabava, putovanje, odjeća…
Slide41DNEVNIK FINANCIJA
41
FINANCIJSKI PLANER je usluga internetskog bankarstva e-zabe
gdje na jednostavan način imaš informaciju koliko i na
što trošiš. Tako ćeš lakše uštedjeti!
Slide42PLANIRANJE
42
Kako uštediti ili povećati prihode?
Slide43Primjer
43
cilj: vozački ispitTina, 16 godina
SADAŠNJI
PLANIRANI
PRIMANJA
DŽEPARAC
700
700OSTALO TROŠKOVI
A. TEKUĆI MJESEČNI TROŠKOVI
bonovi za mobitel
100
50 hrana van kuće (pekara/hambi)
200100 kava/piće
200150 večernji izlasci – kafići, klubovi 100
100 Ostalo
B. OSTALI IZDACI osobni izdaci - novine, časopisi, kozmetika
5050 zabava - kino, kazalište, koncerti, utakmice...
50 50 hobi
ostalo
štednja PRIMANJA - TROŠKOVI = MJESEČNI OSTATAK
0 200
Slide44Dizajn štednja
44
Oročena štednja na dvije godine s mjesečnim uplatama od 200,00 kn + kamata + premija = ~4.825 knSezonski posao = 1.000,00 kn
Rođendan = 500,00 kn
Ukupno = ~
6.325,00
kn Ostvaren cilj – Vozački ispit
Slide45tko kaže da ne možete donositi pametne financijske odluke
Slide4646
Paket za mlade
Slide47Ne zaboravite!
47
Upravljajte svojim osobnim financijama!
Slide48NAGRADNI KVIZ
Slide49PITANJE 1
49
ŠTO JE ŠTEDNJA? a) čuvanje obiteljske imovine, s koljena na koljeno
b) čuvanje materijalne i nematerijalne imovine na deviznom računu
c) čuvanje
materijalnih dobara ili novca
Slide50PITANJE 2
50
PRI VOĐENJU FINANCIJA NAJVAŽNIJE JE: a) planirati, voditi dnevnik financija i jasno postaviti cilj b) voditi dnevnik financija i postaviti cilj kojeg možemo mijenjati prema
potrebama c) planirati, voditi dnevnik financija, te smanjiti troškove i ciljeve
Slide51PITANJE 3
51
PAKET ZA MLADE IMA SVE ŠTO TI TREBA OD BANKE, ALI ZA KOJU CIJENU? a) devedeset i devet kuna mjesečno b) nula kuna mjesečno
c) previše kuna mjesečno
Slide52Na mobitelu, Fejsu, na Internetu,
u hodu…ZABA je svugdje gdje si ti!
BESPLATNI TELEFON 0800 00 24INTERNETSKA ADRESA www.zaba.hrE-MAIL ADRESA
zaba@unicreditgroup.zaba.hr / ZagrebackaBanka
/
ZabaINFO
/ Zagrebacka banka
BLOG ZA MLADE
www.tkokaze.hr