Lesoni 10 o Sepitema 8 2018 Kaletia mo Filisia Ngaue 182328 Apolosi Mei Kosi ki Taia mo Sisilia Ngaue 21114 Koe ID: 814651
Download The PPT/PDF document "KO E FOLAU NGAUE FAKA-MISINALE HONO TOLU" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
KO E FOLAU NGAUE FAKA-MISINALE HONO TOLU
Lesoni
10 ‘o
Sepitema
8, 2018
Slide2Kaletia mo Filisia .
Ngaue
18:23-28
‘Apolosi
Mei Kosi ki Taia mo Sisilia. Ngaue 21:1-14Koe fakatokanga ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
Mei ‘Asosi ki Miletusi. Ngaue20:13-38Fakataha moe kau ‘Eleta
Masitonia, ‘Akaia mo Taloesi. Ngaue20:1-12‘Utiko
‘Efeso Ngaue 19Kau akonga ‘a SioneNgaahi ManaTaiana ‘oe kakai ‘Efeso
Na’e fehangahangai ‘a Paula moe ngaahi palopalema lahi ‘ihe ‘ene folau ngaue fakamisinale. Kaikehe, na’e ‘ikai malava ‘ehe, pa’anga, faimana fakatevolo, lotu tamapua moe politiki kene ta’ofi ‘ae Kosipeli ‘ihe taimi ‘oku loto ai ‘ae talafekau ke foaki ‘ene mo’ui “koe’uhi koe huafa ‘oe ‘Eiki ko Sisu.” (Ngaue 21:13)
Slide3‘APOLOSI
“Pea
na’e
ha’u ki ‘Efeso ‘ae
Siu ‘e tokotaha na’e
hingoa ko ‘Apolosi,
na’e fanau’i ia ‘i ‘
Alekisanitia, koe tangata lea malie ia, pea poto lahi ‘ihe ngaahi
tohi
.” (
Ngaue 18:24)
Koe ‘uluaki maile ‘e 1,500 ‘
oe folau ngaue fakamisinale hono tolu ‘a Paula, ‘oku
fakamatala’i pe ia he fo’i setesi ‘e taha.
Na’ane
fou
atu ‘i Kaletia mo Filisia ki ‘Efeso, feinga ke fakaivia mo fokotu’u ma’u ‘ae ngaahi siasi kotoa .Koe tangata malanga lelei ‘a ‘Apolosi ‘i ‘Efeso kimu’a pe ia pea toki a’u atu ‘a Paula.Koe akonga ia ‘a Sione Papitaiso pea na’ane malanga ‘aki ko Sisu ‘ae Misaia. Na’e toe ako’i lahi ia kihe Kosipeli ‘e Pisila mo ‘Akuila.
Pea
na’a
nau
‘
oange
‘
ae
tohi
ko
hono
fokotu’u
mo
poupou’i
ke
ngaue
‘
i
Kolinito
.
‘
Oua
na’a
tatali
keke
‘
ilo
e
me’a
kotoa
pe
fekau’aki
mo
Sisu
pea
ke
toki
vahevahe
atu
Ia
kiha
ni’ihi
kehe
. Lea
fekau’aki
moe
me’a
kuoke
‘
osi
‘
ilo
.
Slide4KAU AKONGA ‘A SIONE“Pea ne
pehe
kiatekinautolu
, kuo mou ma’u ‘
ae Laumalie Ma’oni’oni
talu homou tui? Pea
na’a nau pehe kiate
ia, ‘oku he’eki ai temau fanongo pe ‘oku ‘iai
ha Laumalie
Ma’oni’oni
.’”
(Ngaue
19:2)
‘I ‘Efeso, na’e fetaulaki ‘a Paula moe kau tangata ‘e 12
koe
kau
tisaipale ‘a Sione koe Papitaiso.‘Ihe taimi na’e talanoa ai ‘a Paula fekau’aki mo Sisu, na’a nau faka’amu kotoa pe kenau papitaiso ‘i Hono huafa. Pea, na’a nau toki ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni, na’a nau lea ‘ihe lea kehekehe pea kikite foki.Na’e ‘ikai kenau tufunga lea lelei kinautolu ia ‘o hange ko ‘Apolosi, ka na’a nau tala mo talanoa fekau’aki mo Sisu. Na’e toe lelei ange ‘enau ngaue fakamisinale
hili ‘enau toe ako lahi ange kihe Kosipeli.‘Ihe tafa’aki
‘e taha, na’e ‘ikai tali ‘e he kakai Siu ia ‘ae
popoaki
‘a Paula.
Na’e
ako’i ‘e Paula ‘ae kakai Senitaile ‘o Tailanasi ‘ihe ta’u ‘e ua.
Slide5NGAAHI MANA
“Pea
na’e
fai ‘ehe ‘Otua ha ngaahi mana
fakaofo ‘ihe nima ‘o Paula!.”
(Ngaue19:11)Na’e mo’ui ‘ae kau mahaki ‘uhinga ko ‘enau ala kihe kofu ‘a Paula? ‘Oku
hange eni ha fo’i loi, ‘ikai koia?Koe mo’oni na’e hoko e me’ani, pea a’u kihe fanga tevolo na’e tuli ki tu’a ‘ihe
founga tatau.Na’e ngaue’aki ‘ehe ‘Otua ‘ae ngaahi founga tenau mahino’i ‘uhinga na’e ‘ikai tenau fu’u ‘ilo ‘ae mo’oni.Na’a
nau loto ‘aki hono tutu ‘enau ngaahi
tohi mahu’inga ‘ihe faimana. Koe fakamo’oni ‘eni
kuo nau situ’a mei he loi ‘o pikitai
kihe mo’oni.Na’e mafola ‘ae ongoongo
‘ae ngaahi mana fai fakamo’ui ‘a Paula. Pea koe
kakai Siu ‘e ni’ihi na’a nau exorcists ke
kapasi
‘
ae
ngaahi tevolo ‘e ni’ihi “’aki ‘ae Sisu na’e malanga ‘aki ‘e Paula.” Ka ‘ihe me’ani, na’e ‘ikai faka’ataa ‘ehe ‘Otua ‘ae mana ni ke hoko.
Slide6TAIENA ‘OE KAU ‘EFESO“Pea ‘
ihe
‘
enau
fanongo, na’a nau fonu ‘ihe ‘ita, mo
nau kalanga, ‘o pehe, ‘oku lahi
‘a Taiena ‘oe kakai ‘Efeso!’”
(Ngaue19:28)Na’e ma’u ‘e Paula ha me’a ‘ofa mei ngaahi siasi ‘i Masitonia mo ‘Akaia kihe Siasi ‘o Selusalema. Na’ane
fili kene ‘alu pe Ia ‘o ‘ave.Ko e me’a ‘ofa ni, ‘oku ne fakaha koe ngaahi siasi fo’ou (fa’u ‘ehe kakai mei he matakali kehekehe) ‘oku nau poupou kihe kainga tui ‘ihe sosaieti faka-Siu.
Kimu’a pea toki mavahe ‘a Paula mei ‘Efeso, na’e
feinga ‘a Temetelio kene tauhi ia ke fakalongolongo
mei hono fakatupu ha fakafekiki.Na’e
ngaue’aki ‘e Temetelio ‘ae lotu koha founga ke
feau’aki ‘ene taumu’a faka’ekonomika.
Slide7‘UTIKO“Pea ‘
ihe
‘
uluaki
‘aho ‘oe uike, na’e
katoa ai ‘ae
kau akonga ke
tofitofi ma, pea malanga ‘a Paula kia tekinautolu
, kuo ‘amanaki ‘alu ia he pongipongi! Pea malanga ia ‘o a’u
kihe tu’a
po
malie
. .”
(Ngaue 20:7)
Koe
fanga
tokoua ‘e ni’ihi mei he ngaahi siasi kehekehe nenau kaunga fonogna mo Paula ke ‘ave ‘ae me’a ‘ofa ki Selusalema .
Na’a nau nofo ‘
i Toasi he ‘aho
‘e
fitu
.
Koe ‘aho
kimu’a pea nau toki mavahe
, na’e fakatahataha ai e
siasi
‘o
fai
e
pakipaki
ma ‘
ae
‘
Eiki
.
Na’e
maa’u
mohe
‘a ‘
Utiko, pea too ai mei he matapa teke ‘o mate. Na’e fakamo’ui ia ‘ Paula ‘aki ‘ae malohi faka-’Otua.
Na’e
toki
matuku
e
fakataha’anga
ni
kuo
efiafi
.
Na’e
lea
mavae
‘a Paula pea
hoko
atu
leva
‘
ene
fononga
, ‘o
fononga
lalo
pe
‘
ihe
fonua
.
Ko
‘
ene
kaunga
fononga
na’a
nau
folau
vaka
kinautolu
ki
‘
Asosi
.
Slide8““Pea ‘ihe
‘
uluaki
‘
aho ‘oe uike, na’e katoa
ai ‘ae kau
akonga ke tofitofi ma, pea malanga
‘a Paula kia tekinautolu, kuo ‘amanaki
‘alu ia he pongipongi! Pea malanga ia ‘o a’u kihe tu’a po malie
. .”
(Ngaue
20:7)
Koe kakai ‘e ni’ihi nenau
pehe na’e ako’i ‘e Paula, ‘oku totonu koe
kau Senitaile kenau fakataha kinautolu ‘ihe ‘Aho
‘
oe
La’aa, he ‘oku pehe ‘e Luke na’a nau fakataha ‘ihe ‘aho ‘uluaki ‘oe uike.Kai kehe, koha fo’i fakataha mavahe pe ‘eni ia he na’e pau ke hoko atu e fononga ‘a Paula ‘ihe “‘aho ‘e taha”, hili ia ‘en nofo ‘i Toasi ‘ihe ‘aho ‘e fitu.Na’e ‘iai e ngaahi taimi kimu’a pe, ‘ihe taimi na’e ‘ikai tali ai ‘e he
kakai Siu e popoaki na’e kole ai ‘e he kakai Senitaile ke
‘ako’i mavahe pe mu’a kinautolu (Ngaue 13:42-48)‘I he
me’a
ni
, na’e ‘ikai fakahoko ‘e Paula ‘ae fakataha’anga ni ‘ihe ‘
Aho ‘oe La’aa, ka ‘ihe ‘aho Tokonaki. Kapau na’e faka’amu ‘e Paula kihe
kau Kalistiane kenau fakataha ‘ihe ‘Aho ‘oe La’aa, na’a
ne toe
mei
fakahoko
e
faktaha
ni
‘
ihe
taimi
tatau
.
Slide9FAKATAHA MOE KAU ‘ELETA
“Pea
na’e
fekau ‘eia mei Mileto,
ke ha’u ‘ae
kau matu’a ‘ae
siasi mei ‘Efeso.”
(Ngaue 20:17)Na’e tokanga lahi ‘a Paula pe koe ha e me’a ‘e hoko ‘i Selusalema, koia ai na’a ne loto kene fakataha moe kau ‘eleta ‘o ‘Efeso. Na’a ne manavahe na’a ‘ikai
toe ‘iai ha fainga malie kenau
toe fesiofaki ai.
Koe
lea mavae na’e
matu’aki ongo ‘aupito: “Pea
na’a nau tangi mamahi
kotoa
pe
, mo nau fa’ofua he kia ‘a Paula ‘o ‘uma kiate ia.” (Ngaue 20:37)
Slide10KOE FAKATOKANGA ‘AE LAUMALIE MA’ONI’ONI
“Ka
na’e
pehe ‘e Paula, koe ha ‘eni ‘oku mou
fai, ‘o fetangihi ke fasi
ai hoku loto? He ‘
oku ou teu ke ‘
oua ‘e ha’isia pe, kae mate foki ‘i Selusalema, koe’uhi koe huafa ‘o Sisu
.”
(Ngaue 21:13)
Na’e ngaue’aki ‘ehe
Laumalie Ma’oni’oni ha ni’ihi ‘oe fanga tokoua ‘
i Taia ke fakaha kia Paula ‘ae mamahi
moe me’a ‘oku ‘amanaki kene fehangahangai
moia
‘
i
Selusalema. Na’a nau nofo ‘ihe ‘api ‘o Filipe ‘i Sesalia pea na’a nau ma’u e ngaahi popoaki fakakikite meia ‘Akapusi.Na’e fakaloto’i ‘ehe ngaahi kaungame’a ‘a Paula, ‘a Paula, ‘oku ‘ikai totonu kene ‘alu ki Selusalema.Ka, na’e tui ‘a Paula ‘
oku mahu’inga ange ‘ae Kosipeli moe faai taha ‘ae
Siasi ‘i he’ene malu, pe mahu’inga faka-fo’ituitui.
Na’e
nono’o
‘e ‘Akapusi hono ongo
nima moe ongo va’e ‘aki ‘ae kofu no’o kongaloto ‘a Paula. Na’a
ne fakamatala kiate ia, ‘e nono’o ia ‘e he kakai Siu pea tuku ia
kihe
kau
Senitaile
.
Slide11“Na’e fonu ‘ae loto ‘a Paula ‘
ihe
poto matu’aki
loloto mo’oni fekau’aki mo hono ngaahi fatongia; pea na’ane ngaue vaofi ‘ihe fakaongoongo
kakato kiate Ia koe kamata’anga ‘oe faitotonu, ‘alo’ofa,
moe mo’oni. Na’a ne matu’aki falala kihe kolosi ‘o Kalaisi,
koe pau ‘anga ia ‘o ‘ene ikuna. Na’e malava ‘e Paula kene matu’uaki
‘ae fepaki mo hono kita moe kovi, ‘ihe ‘uhinga ta’emamotu pe ‘e taha, ko e ‘ofa ‘ae Fakamo’ui, he ‘ihe ngaue ma’a Kalaisi na’a ne tuiaki ke fehanghangai
moe kau fakafepaki
‘o mamani pea kihe
fakatanga hono ngaahi
fili.”
E.G.W. (Kau Ngaue ‘ae Kosipeli, p. 61)