vežbe Razlozi za preraspodelu dohotka Blagostanje zavisi od ukupnog dohotka ali i od njegove raspodele redistribucija dohotka i imovina funkcija savremenih država Povećanje društvenog blagostanja kroz preraspodelu ID: 813389
Download The PPT/PDF document "Preraspodela dohotka Javne finansije" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
Preraspodela dohotka
Javne finansije
-
vežbe
-
Slide2Razlozi za preraspodelu dohotka
Blagostanje zavisi od ukupnog dohotka, ali i od njegove raspodele
...
redistribucija
dohotka i imovina – funkcija savremenih
država
Povećanje društvenog blagostanja kroz preraspodelu:
jednostavni utilitarizam
maksimin kriterijum
Pareto
-efikasna preraspodela dohotka
neindividualistički
stavovi:
preterana nejednakost je
a
priori
nepoželjna
robni egalitarizam
Slide3Jednostavni utilitarizam
Blagostanje društva zavisi od blagostanja njegovih članova, što se predstavlja funkcijom društvenog blagostanja:
W=F(U
1
,U
2
,...,
U
n
)
...moguće je pretpostaviti da je društveno blagostanje zbir korisnosti pojedinaca:
W=U
1
,+U
2
, +...+
U
n
Pretpostavke za
maksimizaciju
W:
pojedinci imaju identične funkcije korisnosti, koje zavise samo od njihovog dohotka
funkcije korisnosti imaju
opadajuću
graničnu korisnost dohotka
ukupan raspoloživi dohodak je fiksan
Implikacija
maksimum društvenog blagostanja se postiže pri potpuno ravnomernoj raspodeli dohotka
Jednostavni utilitarizam: moguća optimalna raspodela dohotka
Polova granična
korsinost
0
Piterova granična korisnost
Polov dohodak
Piterov dohodak
0
0’
MU
Pol
MU
P
iter
a
e
c
d
f
I*
b
Uzeto od Pitera i dato Polu
P
olovo povećanje korisnost
l
P
iterovo smanjenje korisnosti
Povećanje društvenog blagost.
Max društvenog blagost.
Slide5Maksimin kriterijum
Društveno blagostanje zavisi od korisnosti pojedinaca čiji je nivo korisnosti najmanji:
W = Minimum(U
1
, U
2
, ....
Un)Implikacija:raspodela dohotka treba da bude savršeno ravnomerna, osim ako odstupanje od jednakosti ne poboljšava dobrobit najsiromašnijeg pojedinca
Slide6Pareto
-efikasna preraspodela dohotka
Ako korisnost pojedinaca zavisi ne samo od njihovog dohotka nego i od dohotka drugih pojedinaca preraspodelom dohotka može da se ostvari
Pareto
-poboljšanje
...sve dok je zadovoljstvo onih koji daju siromašnima veće od smanjenja njihove korisnosti usled smanjenja dohotka
neefikasno je da bogati pojedinci sami daju sredstva siromašnima - preraspodela bi bila nedovoljna zbog problema besplatnog korisnika
zbog toga država treba da obaveže sve bogate pojedince da deo dohotka, kroz poreze, daju siromašnimaPreraspodela dohotka je opravdana sa ličnog stanovišta zbog toga što postoji rizik da praktično bilo ko postane siromašanPreraspodelom dohotka se doprinosi socijalnoj stabilnosti
Slide7Ostala razmatranja
Procesi nasuprot ishodima
Raspodelu dohotka treba vrednovati prema procesima u kojima se ostvaruje, a ne prema rezultatima
Pravedna je svaka raspodela dohotka koja je ostvarena u pravičnim procesima koji obezbeđuju jednake šanse za sve
Društvena mobilnost
Stavovi pojedinaca prema raspodeli dohotka zavise kako od njihovog aktuelnog stanja tako i od njihove perspektive
Korupcija
Velika nejednakost može da dovede do podrivanja pravnih, političkih i regulatornih institucijaPostoje dokazi o pozitivnoj korelaciji između stepena nejednakosti i korupcije
Slide8Distributivni efekti rashoda
Distributivni efekti rashoda odnose se na uticaj politike javnih rashoda na raspodelu realnog dohotka
Efekat relativnih cena:
ukoliko se subvencije siromašnim odobravaju za kupovinu određene robe (npr. zakup stanova) to može da promeni relativnu cenu te robe
ukoliko cene subvencionisanih dobara porastu
,
korist od subvencija je manja od iznosa subvencije
Da li transferi u naturi vrede jednako kao i novčani transferi?Da, samo ako su dobijeni u količini koju bi pojedinac kupio pod uslovom da je dobio novčani transfer jednak tržišnoj vrednosti dobijene robe Transferi u naturi imaju veće administrativne troškove
Slide9Slučaj 1. Transfer
i
u naturi
donos
e
manju korisnost od novčanog transfera
Funte sira mesečno
Druga dobra mesečno
300
260
20
150
B
A
D
210
60
F
E
1
U
E
3
420
340
H
40
Slide10Slučaj 2: Tran
s
feri u naturi donose istu korist kao i novčani transferi
Funti sira mesečno
Druga dobra mesečno
300
136
82
150
B
A
D
210
F
E
4
E
5
420
H
168
126
Slide11Razlozi za transfere u naturi
Iako transferi u naturi mogu da donesu niži nivo korisnosti i imaju veće administrativne troškove oni se opravdavaju zbog:
robnog egalitarizma
paternalizma
odobravanje transfera u naturi smanjuje zloupotrebe
transferi u naturi su korisni za proizvođače određenih proizvoda (hrana, stanovi) kao i za birokrate kojima daju diskreciona prava – oni
lobiraju
za takve programe
Slide12Instrumenti preraspodele dohotka
Preraspodela dohotka primenom dve grupe javnih politika:
Poreska politika (manje efikasna za
redistribuciju
)
Politika javnih rashoda – socijalna politika (efikasnija)
Cilj – smanjenje nejednakosti u raspodeli dohotka u društvu
Indikatori nejednakosti – Džinijev koeficijent, raspodela dohotka po decilnim grupama i dr.Srbija troši za socijalnu zaštitu oko 2% BDP, zemlje Regiona 3,4%, a članice EU 2,5% BDPInstrumenti uslovljeni imovinskim stanjem: MOP, dečji dodatakInstrumenti koji nisu uslovljeni imovinskim stanjem: pomoć borcima, naknada zarade porodiljama, dodatak za negu i pomoć, roditeljski dodatak i dr.
Slide13Oporezivanje i raspodela dohotka
Javne finansije
-
vežbe
-
Slide14Pojam i vrste poreza
Porez
fiskalni javni prihod, osnovni instrument finansiranja države
Vrste poreza
Porezi na faktore proizvodnje (direktni porezi) – porez na dohodak građana, porez na dobit preduzeća, doprinosi, porez na imovinu u statici
Porezi na potrošnju (indirektni porezi) – PDV,
akcize
, carine Ekonomski (distributivni) efekti oporezivanja zavise od raspodele poreskog teretaZakonska vs. ekonomska raspodela poreskog tereta
Slide15Progresivnost poreza
Prosečna
poreska
stopa
Odnos
plaćenih poreza i dohotkaProporcionalni porezSistem oporezivanja u kojem je prosečna poreska stopa
pojedinca jednaka bez obzira na nivo dohotkaAko se prosečna poreska stopa povećava s rastom dohotka sistem je progresivan;
...a a
ko se smanjuje, sistem
je regresivanGranična
poreska stopa
Prirast poreza pri jediničnoj promeni dohotka
15
Slide16Primer
Poreske
obaveze
u
hipotetičkom
poreskom sistemu
Dohodak
Poreska
osnovica
Poreska
obavezaProsečna poreska
stopaGranična poreska stopa
2,000-1,000
-200
-0.10
0.2
3,0000
0
00.2
5,000
2,000
400
0.080.2
10,0007,000
1,4000.14
0.230,000
27,0005,4000.18
0.2
16
Slide17Modeli parcijalne ravnoteže
...
Istražuju
samo
jedno
tržište (ono na kome se porez uvodi), dok efekte mogućeg prelivanja na druga tržišta ignorišuJedinični porez - fiksni iznos po jedinici kupljenog proizvoda
Raspodela tereta zavisi od elastičnosti ponude i tražnje
17
Slide18Jedinični porez uveden na strani tražnje
Količina
Cena
D
S
Q
0
P
0
D’
poreski prihod
18
P
g
P
n
Slide19Jedinični porez uveden na strani ponude
Količina
Cena
D
S
Q
0
P
0
S’
poreski prihod
19
P
g
P
n
Slide20Jedinični porez kada je ponuda
savršeno
neelastična
Količina
Cena
D
S
Q
0
P
0
D’
poreski prihod
Slide21Jedinični porez kada je ponuda
savršeno
elastična
Količina
Cena
D
S
Q
0
P
0
D’
poreski prihod
21
Slide22Raspodela tereta
ad
valorem
poreza
Količina
Cena
D
S
Q
0
P
0
D’
poreski prihod
22
Slide23Uvođenje jediničnog poreza monopolisti
Količina
D
X
MR
X
ATC
X
MC
X
X
0
P
0
ATC
0
D
X
’
MR
X
’
P
n
X
1
23
$
Slide24Zadatak
(br. 5,
str
.
358
.
i br 8, str
. 379)U nastojanju da smanji potrošnju alkohola, država razmatra uvođenje poreza od 1$ na svaki prodati galon žestokog pića. (Taj porez bi plaćali proizvođači). Pretpostavite da kriva ponude žestokih pića ima nagib naviše i da joj odgovara jednačina Q = 30.000P (gde je Q broj galona žestokog pića, a P cena po galonu). Kriva tražnje za žestokim pićima jeste Q = 500.000 – 20.000P. Nacrtajte skicu da biste prikazali višak tereta ovog poreza. Zatim matematički izračunajte višak tereta. Prikažite grafički višak tereta koji stvara jedinični porez od 1$. Pretpostavite da svaki konzumirani galon žestokog pića stvara negativan eksterni trošak od 0,50$. Kako ovo utiče na višak tereta koji nastaje usled uvođenja jediničnog poreza na žestoka pića?
Slide25Domaći zadatak (
br 7, str
.
358.)
Pretpostavite da se porez na dohodak u nekoj zemlji obračunava po jedinstvenoj stopi od 5 odsto, a da se nikakav porez ne
razrezuje
na oporezivi dohodak veći od 50.000 $. Oporezivi dohodak sa svoje strane izračunava se tako što se dohodak pojedinca umanjuje za 10.000 $, odnosno, svi dobijaju olakšicu od 10.000 $. Kolike su granične i prosečne poreske stope za svakog od navedena tri radnika? (Procenite graničnu poresku stopu za sadašnji nivo dohotka svakog od njih.)
Radnik sa skraćenim radnim vremenom i godišnjim dohotkom od 9.000 $.Prodavac u maloprodaji s godišnjim dohotkom od 45.000 $.Direktor neke reklamne agencije s godišnjim dohotkom od 600.000 $.Da li je taj porez progresivan, proporcionalan ili regresivan u odnosu na dohodak? Odgovor obrazložite odgovarajućim koeficijentima progresivnosti
.
Slide2626
Domaći
zadatak za
danas
Pretpostavite da u sistemu tekućeg
finansiranja
penzija prosečna bruto zarada iznosi 55000 dinara (osnovica za doprinose), stopa doprinosa 22%, broj
zaposelnih
2,1 miliona, a broj penzionera 1,7 miliona. Pretpostavljajući da se penzije finansiraju isključivo iz doprinosa, kao i da penzijski fond isključivo koristi doprinose za isplatu penzija izračunajte:a) prosečnu penziju:______________b) prosečnu penziju, ako se stopa doprinosa poveća na 26%: __________________c) prosečnu penziju, ako se broj zaposlenih poveća na 2,5 miliona: ______________ d) prosečnu penziju, ako se prosečna zarada poveća na 65 hiljada: _______________e) prosečnu penziju, ako se broj penzionera poveća na 1,9 miliona:_______________f) prosečnu penziju, ako se broj penzionera poveća na 1,8 miliona, broj zaposlenih poveća na 2,3 miliona, a stopa doprinosa smanji na 19%: ____________________