Pregled preporuka iz proizvoda znanja PPBWG-a: - PowerPoint Presentation

Slide1

Pregled preporuka iz proizvoda znanja PPBWG-a:Planiranje proračuna prema učincima i dubinske analize rashoda u zemljama članicama PEMPAL-a: Trenutačne prakse, izazovi i preporuke

PEMPAL-ova Zajednica prakse za proračun (BCOP)Radna skupina za planiranje proračuna prema programima i učincima

Naida Čaršimamović Vukotić,

članica resursnog tima BCOP-a u Svjetskoj banci

studeni 2019.

Dobra praksa I.: Razlozi/logika za uvođenje i ciljevi planiranja proračuna prema učinku jasno su dokumentirani i odražavaju interese ključnih dionika.

R1:

Snažna pravna osnova za planiranje proračuna prema programima i učincima (PPB) sa sveobuhvatnim okvirima za učinke i detaljnim smjernicama, kojom se osigurava da su adekvatni ciljevi i primjene u pogledu donošenja odluka jasni svim dionicima.

R2:

Reforme PPB-a ne zagovaraju samo ministarstvo financija i državna služba, već šire političko rukovodstvo, uključujući sve grane vlasti.

Dobra praksa II.: Planiranjem proračuna prema učinku usklađuju se rashodi sa strateškim ciljevima i prioritetima vlade.

R3:

Jasna i čvrsta povezanost sa strateškim planiranjem, razmotriti uvođenje predložaka strateških dokumenata koji uključuju pokazatelje učinka (PI) povezane s PPB-om.

R4:

PI-

jevi

se utvrđuju na temelju njihove upotrebljivosti u planiranju proračuna i donošenju odluka o politikama te su izravno povezani s nacionalnim i sektorskim dokumentima strateškog planiranja i internim programima rada pojedinih resornih ministarstava i agencija.

R5:

Potrebno dodatna pažnja međuinstitucionalnim ciljevima na razini cijele vlade, uključujući pažljivo razmatranje prilikom osmišljavanja i monitoringa

horizonatlnih

PI-

jeva

kojima doprinosi više ministarstava i resornih agencija

Dobra praksa III.: Sustav planiranja proračuna prema učinku uključuje fleksibilnost za raznovrsnost vladinih aktivnosti i složenost odnosa između potrošnje i krajnjih rezultata.

R6:

Pažljiva ravnoteža između osiguravanja standardizacije i obuhvaćanja svih rashoda PPB-on s jedne strane i osiguravanja dovoljne fleksibilnosti s druge strane. PI-

jevi

utvrđeni za sve programe, međutim, vrsta i način primjene mogu se razlikovati.

R7:

Iako se opseg programa i PI-

jeva

treba oblikovati na temelju očekivanih krajnjih rezultata, preporučuje se navođenje načina na koji su programi povezani s institucijama/odjelima u svrhu utvrđivanja odgovornosti.

R8:

PI-

jevi

trebaju slijediti sljedeća pravila: i) mali broj za svaki program, ii) jasni i lako razumljivi, iii) omogućavaju praćenje po ciljevima i međunarodne usporedbe i iv) povezani sa strateškim ciljevima na razini vlade.

PI-

jevi

kojima se mjere izlazni rezultati na vrlo niskoj operativnoj razini, operativni proces i binarni indikatori (da/ne) trebaju se izbjegavati. Također valja izbjegavati pretjeranu fragmentaciju programa - međutim, ovo se može upotrebljavati u svrhe internog upravljanja.

S druge strane, treba koristiti PI-

jeve

koje

mjereivrlo

visoke dugoročne krajnje rezultate na koje utječu vanjski čimbenici (često u okviru KNP-a); međutim, treba uključiti i dodatne PI-

jeve

na nižoj razini koji su pod većom kontrolom ministarstava/agencija.

Dobra praksa IV.: Vlada ulaže u ljudske resurse, podatke i drugu infrastrukturu potrebnu za planiranje proračuna prema učinku.

R9:

Snažno i kontinuirano jačanje tehničkog kapaciteta kako u ministarstvima financija tako i u potrebnim resornim ministarstvima/agencijama pod vodstvom ministarstva financija (npr. „zajednice prakse”).

R10:

Ojačani IKT kojim se omogućava sljedeće: i) ravnoteža između standardizacije i fleksibilnosti, ii) narativna objašnjenja i iii) integracija s IKT rješenjima za planiranje proračuna prema drugim klasifikacijama, te IKTG rješenjima riznice i strateškog planiranja.

R11

: Uspostavljanje novih mehanizama prikupljanja podataka za prikupljanje odgovarajućih podataka o učinku – uključujući administrativne podatke i mehanizme prikupljanja vanjskih podataka.

Dobra praksa V.: Planiranjem proračuna prema učinku omogućava se sustavni nadzor koji provodi zakonodavna vlast i civilno društvo.

R12:

Integriranje PI-

jeva

u glavni proračunski dokument ili, kao alternativa, u dodatne informacije. U izvješća o izvršenju treba uključiti rezultate učinka.

R13

: Razmatranje izgradnje kapaciteta članova parlamenta i izgradnje stručnog tehničkog znanja u odjelima za administrativnu podršku u parlamentima.

R14:

VRI-

jevi

imaju ulogu u PPB-u, u najmanju ruku u svrhu provjere i potvrde učinka, dok bi trebalo razmotriti značajnije uloge, uključujući revizije učinka.

R15:

Upotrebljivi podaci o učinku dostupni javnosti na internetu. Proračuni za građane uključuju podatke o učinku. Izgradnja kapaciteta PPB-a organizacija civilnog društva i medija.

Dobra praksa VI.: PPB-om se nadopunjuju drugi alati izrađeni za unaprjeđenje usmjerenosti na učinak, uključujući evaluaciju programa i dubinske analize rashoda.

R16:

Alatima poput analize rashoda i evaluacije učinka i utjecaja nadopunjuje se PPB, pri čemu se ima na umu potreba za njihovim pažljivim dizajnom i za tehničkom stručnošću.

R17:

Široka politička podrška ovim alatima važna je za osiguravanje odgovarajuće uključenosti resornih ministarstava/agencija. Mogu se uzeti u obzir i početni poticaji (npr. omogućavanje resornim ministarstvima/agencijama da iskoriste dio utvrđenih ušteda).

Dobra praksa VII.: Poticaji povezani sa sustavom planiranja proračuna prema učinku potiču ponašanje i učenje usmjerene na učinak.

R18:

Potrebno je posvetiti više pozornosti aspektima učenja u okviru planiranju proračuna prema učinku, a odgovori na slab učinak programa trebali bi biti usmjereni na učenje i rješavanje problema, a ne na pojedinačne financijske nagrade i kazne. Navedeno treba naglašavati i promovirati izvršna vlast

/vlada kako

bi se razvila kultura upravljanja usredotočena na učinke i učenje.