8.PREDAVANJE SPECIJALIZIRANA TRŽIŠTA I POSEBNI OBLICI TRGOVANJA - PowerPoint Presentation

Slide1

8.PREDAVANJE

SPECIJALIZIRANA TRŽIŠTA I POSEBNI OBLICI TRGOVANJA

Razvojem trgovine, naročito međunarodne trgovine

,

specijalizirala su se određena posebna tržišta, te su se oblikovali posebni načini trgovanja pojedinim robama, uslugama, novcem, devizama i vrijednosnim papirima.

Općenito se prema predmetu trgovanja, odnosno kupoprodaje

,

razlikuju tržišta robe, tržišta usluga i tržišta kapitala ili financijska tržišta

(

devizno tržište,

tržište

novca i vrijednosnih papira

). [1]

Svako od tih tržišta je specijalizirano za pojedine vrste roba, usluga i financijskih poslovnih transakcija.

[1] Ružić, D., Tomčić, Z., Turkalj, Ž.: Razmjenski odnosi u marketingu – organizacija i provedba, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002., str.247.

SAJMOVI

Sajmovi

predstavljaju

oblik javno organiziranog tržišta na kojem se prostorno i vremenski koncentriraju ponuda i potražnja radi izravnog trgovanja

(robni sajmovi – roba se odmah može kupiti)

ili radi zaključivanja trgovinskih poslova na temelju izloženih uzoraka

(sajam uzoraka – roba se ne može odmah kupiti, može se eventualno sklopiti ugovor,

npr

.

Minhenski

sajam automobila).

Vrlo veliku važnost imaju

međunarodni sajmovi

koji

omogućavaju domaćim i inozemnim proizvođačima izlaganje i osobno prikazivanje vlastitih proizvoda mnogim zainteresiranim kupcima,

a kupcima upoznavanje sa najnovijim stanjem i dostignućima u proizvodnji.

Prema teritorijalnom načelu i zastupljenosti izlagača sajmove možemo podijeliti na:

1.

Lokalne sajmove

(uže gravitirajuće područje mjesta gdje se održava sajam),

2.

Domaće ili nacionalne sajmove

(obuhvaća izlagače iz jedne zemlje),

3.

Međunarodne sajmove

(na njima sudjeluju izlagači iz većeg broja zemalja).

Sajmovi mogu biti i:

Opći sajmovi

- izlaže se i nudi najrazličitija roba široke i proizvodne potrošnje,

Specijalizirani sajmovi

- izlaže se i nudi grupa proizvoda određene gospodarske grane ( drvo, tekstil, elektronika i

dr

.),

Međunarodni sajmovi i izložbe

-

izlažu se pojedini proizvodi za koje je zainteresiran samo određeni krug potrošača

(

npr

. Međunarodni turistički sajam u Berlinu, Međunarodni sajam automobila u Parizu, Izložba namještaja u Londonu).

AUKCIJE

Aukcija ili dražba

- poseban

način prodaje robe javnim nadmetanjem (licitacijom ) kupaca.

Obavlja se u nazočnosti većeg broja potencijalnih kupaca i omogućuje postizanje najpovoljnije cijene.

Na aukcijama se prodaje roba čija kvaliteta nije ujednačena, koja ima individualnu specifičnu vrijednost.

Predmet aukcijske prodaje su najčešće primarni proizvodi

poput sirove vune, drva, drvne građe, krzna, sirove kože, čaja, duhana i sličnih proizvoda.

Na aukcijskom tržištu se može prodavati i lako pokvarljiva roba

poput raznih prehrambenih proizvoda, voća, povrća, ribe, nestandardizirana roba i sl.

Na aukcijskom tržištu se prodaju i

nezamijenjivi

predmeti velike umjetničke i povijesne vrijednosti

(

umjetničke slike, antikviteti, numizmatički predmeti, rijetki predmeti kulturno – povijesnog značenja

).

Predmetom aukcijske prodaje mogu biti i zaplijenjena roba ili stvari

od strane carinskih organa, policije, porezne uprave i

sl

., dakle roba koja je oduzeta njezinom vlasniku temeljem sudske presude.

Podjela prema uvjetima prodaje:

engleska aukcija

-

započinje

aukcionarovim

traženjem prve ponude i svaka ponuda koju on prihvati ne može se povući.

Svaka nova ponuda je prihvatljiva samo ako je veća od važeće.

Aukcija završava kada aukcionar ne može dobiti novu veću ponudu

, a predmet aukcije se prodaje posljednjem ponuđaču s najvišim iznosom ponude.

nizozemska aukcija

– je slučaj

kada

cijena

počinje na razini

za koju se smatra da je veća nego što ju je ijedan kupac voljan platiti

,

a aukcionar snižava cijenu dok je prvi kupac ne prihvati.

aukcija prve cijene

-

je uobičajeni način zapečaćene prodaje kada robu kupuje kupac s najvećom ponudom.

aukcija druge cijene

-

je uobičajeni način zapečaćene prodaje kada robu kupuje ponuđač s najvećim iznosom

,

ali po cijeni drugog najpovoljnijeg ponuđača.

Aukcijska prodaja obavlja se preko aukcijskog posrednika

, koji djeluje po nalogu i za račun drugih.

Prema načinu i mjestu organiziranja razlikuju se:

Aukcije na malo

–

organizirana mjesta za prodaju pojedinačnih predmeta

(rijetke i dragocjene stvari),

Aukcije na veliko

–

organizirana mjesta za prodaju velikih količina robe

(

npr

. aukcije žitarica u svjetskim lukama),

Međunarodne aukcije

–

organizirana mjesta za prodaju robe proizvođača iz cijeloga svijeta

,

najčešće sirovina i poljoprivrednih proizvoda

,

Prisilne aukcije

–

povremena prodaja

havarirane

robe u velikim lukama

,

Sudske aukcije

–

aukcijska prodaja stvari na temelju sudskog ili zakonskog postupka

,

Stalne aukcije

–

održavaju se redovito na nekom određenom mjestu za određenu vrste robe

,

najčešće u određeno vrijeme u sezoni pristizanja pojedinih proizvoda

.

Aukcijska prodaja se obavlja preko aukcijskog posrednika

koji djeluje po nalogu i za račun drugih.

Roba koja se redovito prodaje aukcijom naziva se

aukcijskom robom

.

Mjesto na kojem se takva prodaja stalno obavlja naziva se

aukcijskim mjestom

.

Na aukcijama nema kreditnih poslova, cjelokupno poslovanje obavlja se za gotovinu, a plaćanje je odmah.

Na određenim aukcijama kupci prije pristupanja moraju položiti odgovarajući depozit na aukcijsku blagajnu

.

Aukcija danas ima razne oblike

,

od najjednostavnijih

(

npr

. prodaja na sajmovima na kojima kupci izvikuju cijene za prikazani komad robe

)

do najsloženijih

(

tzv

. kontinuirane akcije gdje se nadmetanje odvija neprekidno za sve vrste robe koja se nudi na prodaju na način da cijene mijenjaju i kupci i ponuditelji

–

npr

. burze robe i kapitala

).

Organizacija i poslovanje međunarodnih aukcija

uređeno je posebnim propisima svake zemlje

u kojem takva aukcijska mjesta postoje.

Aukcijska organizacija

, odnosno aukcijsko mjesto,

je veletrgovačka organizacija koja organizira i obavlja aukcijske poslove na temelju posebnih uvjeta i odobrenja (dozvola za rad) koje propisuju nadležni organi u dotičnoj zemlji, ili na temelju posebnih licenci koje se izdaju organizatorima i voditeljima aukcijske organizacije.

Dakle, međunarodne aukcije posluju kao veletrgovačka društva

(

imaju upravu, objekte i drugu opremu potrebnu za urednu, redovitu i nadziranu aukcijsku prodaju

).

Aukcionar, ili licitator

je

osoba, ili organizacija koja posjeduje robu iz bilo kojeg naslova, koja se brine o provedbi aukcije i sklapanju poslova, odnosno osoba ili organizacija, organizira aukcijsku prodaju robe za račun drugih osoba putem javnog nadmetanja.

Aukcijska prodaja i kupnja robe obavlja se preko

aukcijskih posrednika.

Moguće je razlikovati dva tipa posrednika

.

Prodajni posrednici

– zaposleni su na aukcijama, te

preuzimaju robu kao njezini odlični poznavatelji, određuju uvjete njezina preuzimanja za prodaju, razvrstavaju je u

lotove

određene kvalitete, vode prodaju na aukciji, određuju minimalne cijene od kojih počinje aukcijsko nadmetanje.

Nabavni posrednici

–

kupci preko njih kupuju na aukcijama jer najbolje poznaju aukcijske običaje, uvjete rada, posebne znakove,

imaju stalno aukcijsko mjesto pa kupci ne moraju plaćati poseban depozit na aukcijsku blagajnu.

Aukcijski posrednici su izvanredni stručnjaci za trgovinu određenom robom

pa se često i izvan aukcije koriste kao arbitri.

BURZE

Burza -

je posebno organizirano mjesto

(stalno tržište na određenom mjestu)

na kojem se sastaju kupci, prodavatelji i posrednici

(mešetari)

radi sklapanja poslova po pravilima i statutu burze.

Na burzama se

trguje isključivo zamjenjivom (

fungibilnom

) robom, koja je standardizirana, njezina prisutnost nije potrebna jer se pozivom na burzovne uzance i standarde zna sve o kvaliteti i

lotovima

robe.

Na burzama se trguje devizama, vrijednosnim papirima, robom i

frahtom

.

Direktno sudjelovanje kupaca i prodavača na burzi nije moguće

,

nego se poslovi obavljaju preko ovlaštenih posrednika – burzovnih agenata.

Prema predmetu poslovanja razlikuju se:

1) Devizne burze ili međunarodna tržišta deviza i valuta

-

ponuda i potražnja deviza nije koncentrirana na jednom mjestu

, već se

transakcije između banaka i deviznih mešetara odvijaju pismeno i telekomunikacijskim sredstvima.

Na takvim burzama se zaključuju promptni i terminski poslovi, špekulacijski poslovi koji se temelje na razlici na dnevnom tečaju različitih burza.

Najznačajnije devizne burze (

New York, Frankfurt, London, Pariz, Hong Kong, Peking

)

održavaju dnevne burzovne sastanke i objavljuju minimalne i maksimalne dnevne tečajeve za 14 glavnih

kovertibilnih

valuta.

2)

Burze vrijednosnih papira

-

su organizirana tržišta vrijednosnih papira

(

dionice, obveznice

)

locirana na jednom mjestu

. Na tom se tržištu susreću kupci, posrednici i prodavatelji koji međusobno trguju prema odredbama i statutu burze ili pod eventualnim državnim nadzorom

. Cijene koje se postižu formiraju se prema zakonu ponude i potražnje.

3) Burze roba

-

na njima se prodaje roba proizvedena u velikim količinama

.

Pri sklapanju kupoprodajnog ugovora

roba ne mora biti na licu mjesta

, već se poslovi sklapaju na osnovi njenog uzorka

.

Na robnim burzama

(

engl

.

commodities

exchange)

prodaje se roba po standardnoj oznaci burze

(u kojoj su izražena sva obilježja te robe),

u odgovarajućim

lotovima

(količinama), tako da je svaka nova isporuka istovjetna prethodnoj.

To znači da na robnoj burzi nema robe nego se prodaje prema propisanim standardima

.

Najčešće je riječ o robi kao što je

:

kava, šećer, žitarice, pamuk, i obojeni metali

.

Najpoznatije su robne burze u New Yorku

(šećer, žitarice, kaučuk, vuna, pamuk i metali),

Londonu

(metali, vuna, šećer, juta, kaučuk),

Chicagu

(žitarice),

Winnipegu

(

žitarice

),

Aleksandriji

(pamuk),

Liverpoolu

(

pamuk

),

Hamburgu

(šećer),

Calcutti

(juta) i

Singapuru

(kaučuk).

4) Burze

frahta

-

specijalizirana burza usluga na kojoj je koncentrirana ponuda i potražnja prijevoznih kapaciteta te tereta za prijevoz

.

To su prijevozni kapaciteti koji se nude u brodarskom prijevozu, zrakoplovni prijevozni kapaciteti

,

a glavne su burze New York, London, Amsterdam, Pariz, Milano

.

Prema organizacijskom obliku razlikuju se:

1) Službene burze koje kontrolira država

– poslovi se obavljaju prema zakonskim propisima.

2) Javne burze kao javne tržišne institucije pod administrativnom kontrolom karakteristične za europski kontinent

.

3) Burze kao privatna poduzeća, ili poduzeća privatnih društava

uz stroge interne propise karakteristične za angloameričko područje i područje prekomorskih zemalja.

4) Burze kao tržišne institucije svima pristupačne

(burza u

Hong

Kongu).

S obzirom na predmet poslovanja dijele se na:

1) Burze općeg tipa

– (Amsterdam, Rotterdam, Rio de Janeiro) – na takvim se burzama

istodobno trguje različitom robom, vrijednosnim papirima i devizama.

2) Specijalizirane burze

–

na njima se trguje samo jednom vrstom robe

(New York

Cotton

Exchange,

Londol

Metal Exchange).

Poslovanjem burze rukovodi upravni odbor burze

koji donosi pravila poslovanja i uzance burze.

Cjelokupno poslovanje burze provodi se u različitim odborima, odnosno komitetima

,

kao što su izvršni komitet, kontrolni komitet,

komitet

za burzovna pravila i uzance, komitet za informacije i statistiku, komitet za standardizaciju i klasifikaciju robe, arbitražni komitet, odbor za kotacije i

dr

.

Burzovne poslovne transakcije smiju zaključivati samo članovi burze

,

a posredovanje u burzovnim poslovima redovito obavljaju burzovni posrednici –

brokeri.

Burzovni posrednik se pojavljuje na različitim burzama s različitim imenima i ulogama.

Na službenim burzama funkcionara burze imenuje državni organ

obvezujući ga zakletvom za pravilno obavljanje burzovnih poslova i poštovanje statuta burze. Nepridržavanje takvih obveza znači gubitak prava posredovanja i krivično gonjenje.

Posrednička mjesta na burzama se popunjavaju ako se neko mjesto isprazni,

a u Francuskoj je nasljedno

.

Burzovni posrednik plaća cijenu

mjesta na burzi, polaže kauciju kod Sindikalne komore, te mora posjedovati obrtni i rezervni kapital.

Na privatnim burzama postoje dvije vrste posrednika

:

broker

koji posluje isključivo za račun klijenta i obvezno se obraća drugom posredniku

;

jobberu

koji kupuje i prodaje za vlastiti račun

Na velikim burzama postoje veliki brokeri, te se na takvim burzama formiraju brokerske i dilerske kuće

sa velikim brojem zaposlenih posrednika (

npr

. Morgan Trust ima na NYSE 8 mjesta, a cijena jednog mjesta je 5 milijuna dolara

).

Brokeri na manjim burzama se zovu

two

dollars

broker, a dileri

odd

–

lot

dealer

.

Burzovni posrednici mogu od svog komitenta dobiti:

1)

Tržišni nalog prema kojem broker obavlja kupnju, ili prodaju robe prema najpovoljnijim cijenama

koje se formiraju tog trenutka na burzi.

2)

Ograničeni nalog prema kojemu broker obavlja kupnju, ili prodaju robe samo ako može postići određenu (limitiranu) cijenu.

Obavljeni poslovi obračunavaju se putem

obračunske blagajne burze (

clearing

house

)

pri kojoj svaki član burze ima svoj račun na kojem raspolaže sredstvima potrebnim za isplatu obavljenih dospjelih poslova.

Zaključeni burzovni poslovi

obračunavaju se na način da se isplaćuju samo razlike koje preostaju poslije kompenzacije dugovanja i potraživanja

pojedinih članova burze.