Kvaliteta života SREDIŠNJI CILJ LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA - PowerPoint Presentation

Slide1

Kvaliteta života

SREDIŠNJI CILJ LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA

Ekonomski rast i razvoj:

što je sve ostvareno kroz vrijeme?

Stanovništvo:

U prošlosti: siromaštvo se ne može iskorijeniti; valja olakšati patnje

stanovištva

; rast BDP-a nije bio 3% godišnje već 2% u dva desetljeća;

Porast broja stanovnika vodio je do pada prosječnog dohotka:

Malthusova

zamke stanovništva

Posljednjih nekoliko stoljeća napredak: smanjenje izglađivanja i kronične nestašica hrane; iskorijenjene su smrtonosne bolesti

Rast i razvoj na globalnoj razini:

U posljednjih 50 godina osim naprednih gospodarstava poput Sjeverne Amerike, Zapadne Europe i Japana, rastu i zemlje tzv. trećeg svijeta: povećanje BDP-a, produljenje životnog vijeka, smanjene stope smrtnosti

Primjer: Kina, Južna Koreja, Tajvan su unaprijedili životni standard u 30-40 godina

Sjedinjene Američke Države su doživjele najznačajniji rast u 20. stoljeću: kontinuirani rast od 2% realnog dohotka po glavi stanovnika osigurao je da se unaprijedi životni standard bogatih i siromašnih; stope smrtnosti bitno smanjenje, čišća voda i zrak.

Multipliciranje produktivnosti: koliko sati rada prosječni radnik mora utrošiti kako bi zaradio za kupnju određenog proizvoda: 1895 vs. 2000

Medicina:

Prije antibiotika obična prehlada ili gripa, posjekotina su mogle biti smrtonosne;

Nepostojanje cjepiva rezultiralo je povećanom smrtnosti djece u tinejdžerskoj dobi;

Transplantacija srca postaje rutinska operacija: Christian Barnard, 1967.

Izumi i inovacije:

Tehnološke inovacije: telefonon vs. mobitel; radio vs. koncert

Društvene inovacije: udžbenik, kredit, procedure

Smanjivanje troškova:

Putovanja: daleka putovanja sve dostupnija

Luksuzna dobra: automobili i oprema u automobilima

Obrazovanje: više obrazovne razine dostupnije

Inovacije i kreativna destrukcija u službi napretka / razvitka

Ruski znanstvenik

Nikolai

Kondratieff

objasnio je ekonomske aktivnosti pomoću dugih valova, odnosno ciklusa

.

Koncept je kasnije preuzeo J.

Schumpeter

koji ih je nazvao

“

Kondratijevi

ciklusi

”.

Ideja: ključna inovacija pokreće kreativnu destrukciju pri kojoj tradicionalni načini proizvodnje, tehnike i procesi se dovode u pitanje i zamjenjuju se novim idejama i inovativnim konceptima. To dovodi do ekonomskog razvoja i bogatstva sve dok se ne pojavi potreba za novom inovativnom idejom.

Primjer (europske) ekonomije prema ovim ciklusima do sada:

1

.

ciklus: tekstil; ključna inovacija: parni stroj

2

.

ciklus: promet; ključna inovacija: željeznica / čelik

3.

ciklus: masovna potrošnja; ključna inovacija: električni

inžinjering

/ kemija

4.

ciklus: individualna mobilnost; ključna inovacija: automobil / petrokemija

5

.

ciklus: informacije; ključna inovacija: informacijska tehnologija

6. ciklus: ???

Istraživanja o kvaliteti

Dugi

niz godina kvaliteta života u središtu zanimanja brojnih

istraživanja i znanstvenika.

Povijesno gledajući

, definicije i mjerenja kvalitete života uvelike su se razlikovale i

mijenjale:

Ekonomija

Sociologija

Psihologija

Kvaliteta ‘50-tih,‘60-tih godina i ‘70-tih ...

Ekonomist:

„

Kolika su

primanja u obitelji?“

ili „

Jeste li zaposleni?“.

Sociolog:

„U

kojoj mjeri su zadovoljene vaše životne

potrebe

?“

.

To

je bilo vrijeme kada se uvidjela potreba za razdvajanjem objektivnih i subjektivnih komponenti kvalitete života, što je 70-tih godina dovelo do pretpostavke da kod

različitih ljudi

jednake životne okolnosti rezultiraju razlikama u zadovoljstvu.

Objektivne

mjere bili su normativni pokazatelji stvarnosti, dok se subjektivnim mjerama ukazalo na razlike pojedinaca u opažanju stvarnih uvjeta života.

Psiholog: „

U kojoj ste mjeri zadovoljni

kvalitetom

svog života u cjelini?“

U potrazi za definicijom...

Kvaliteta života

(eng.

quality of life

) uključuje*:

životno zadovoljstvo, subjektivno i može flukturirati

.

multidimenzionalne

faktore koji uključuje sve – od fizičkog zdravlja, psihološkog stanja, razine neovisnosti, obitelji, obrazovanja, bogatstva, vjerskih uvjerenja, osjećaja optimizma, lokalnih usluga i prijevoza, zapošljavanja, društvenih veza, stanovanja i prirodne okoline.

kulturne perspektive, vrijednosti, osobna očekivanja i ciljeve koje očekujemo od života

...

Krizmanić i Kolesarić (1989) definiraju kvalitetu života kao

subjektivno doživljavanje vlastitog života određeno objektivnim okolnostima

u kojima osoba živi, karakteristikama ličnosti koje utječu na doživljavanje realnosti i njenog specifičnog životnog iskustva.

*Izvor

:

Barbara

Barcaccia

,

et

al

.

Defining

Quality

of

Life: A

Wild-Goose

Chase

?,

Europe’s

Journal

of

Psychology

Vol

9, No 1 (2013)

Istraživanja pokazuju:

Objektivni

i subjektivni faktori

nisu linearno povezani

.

U

situaciji loših socijalnih uvjeta života, poboljšanjem uvjeta

povećat će

se i subjektivna percepcija zadovoljstva životom, ali na

određenoj razini ta se povezanosti gubi

(Cummins, 1995, 2000

).

Ukoliko

su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca,

povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života.

Životni standard

vs.

kvaliteta života:

kako mjeriti?

BDP kao mjera standarda života

Ceterus

paribus

, standard života ima tendenciju povećanja s povećanjem BDP-a

To je

proxy

(

proksimativni

pokazatelj), ali nije direktna mjera.

Povećanje

količine

dobara i usluga;

Povećanje mogućnosti da se

svim

potrošačima osigura više dobara i usluga;

Generirano bogatstvo se može kroz

socijalne transfere

i plaćanja raspodijeliti socijalno ugroženom stanovništvu (npr. porezi, socijalna pomoć…) – poznato kao ekonomija kapanja (

eng

.

trickle

down

effect

)

“…

the

welfare

of

nation

(

can

)

scacerly

be

inferred

from

measure

of

national income…” Simon Kuznetz (1962)

Primjer:

Kuznetzova

krivulja

Razlozi zašto BDP nije dobar pokazatelj ekonomskog razvoja / kvalitete života:

Pouzdanost podataka:

neusporedivost zbog razlike u deviznom tečaju

Raspodjela dohotka:

ekonomska

nejednakost; pravednost

Slobodno vrijeme:

dužina radnog vremena

Ne-tržišne ekonomske aktivnosti:

ne-monetarna ekonomija, siva ekonomija, volonterski rad, itd.

Eksternalije

:

onečišćenje okoliša, iskorištavanje neobnovljivih resursa, itd.

Kvaliteta života: izvan BDP mjere

J

.

Stiglitz

, A.

Sen

i

J.P.

Fitoussi

:

Report

(Measurement of Economic Performance and Social Progress - 2009):bolji pokazatelji materijalnog standarda života su dohodak domaćinstva i potrošnja.

Dimenzije kvalitete života

EU je definirala 8+1 dimenziju kvalitete života kao okvir za mjerenje. Idealno bi se sve dimenzije trebale uzimati u obzir simultano zbog potencijalnog

trade-off učinka

koji može postojati između njih:

Materijalni životni standard

Proizvodna ili glavna aktivnost

Zdravlje

Slobdno vrijeme i društvene interakcije

Ekonomska i fizička sigurnost

Upravljanje i osnovna prava

Priroda i uvjeti za život

Cjelokupno iskustvo sa životom

Ekonomija

Zajednica

Prirodna okolina

Izvor:

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Quality_of_life_indicators

_-_

measuring_quality_of_life#8.2B1_dimensions_of_quality_of_life

Podaci/usporedba:

http://

ec.europa.eu/eurostat/web/gdp-and-beyond/quality-of-life/data

Indeks kvalitete života: potencijalne komponente

Materijalno blagostanje:

dohodak, posjedovanje pokretne i nepokretne imovine; porezne olakšice

Zdravlje:

očekivana duljina života pri porođaju, dostupnost preventivnih zdravstvenih programa, zdravstveno osiguranje

Politička stabilnost i sigurnost:

stopa kriminala u zemlji/zajednici; stupanj demokracije; vojna i politička savezništva

Obiteljski život:

stopa razvoda; broj djece po obitelji

Život u zajednici:

volonterske udruge; vjerske udruge; multikulturalnost (manjine)

Klima i zemljopis

: nadmorska visina, klima, broj sunčanih dana

Sigurnost zaposlenja:

stopa nezaposlenosti, frekventnost zapošljavanja određenih struka, fleksibilnost na tržištu rada

Političke slobode

: sustav glasovanja, političke strane, nevladine udruge

Rodna ravnopravnost

: nepostojanje staklenog stropa u zapošljavanju, plaćama; zastupljenost žena u tijelima javnih odlučivanja; zastupljenost žena na visokim menadžerskim pozicijama; broj vlasnica poduzeća

Ekonomske slobode

: pokretanje poduzeća,

fleksigurnost

, smanjivanje administrativnih prepreka

Pravna sigurnost:

efikasnost pravosuđa, pravednost, vladavina zakona, suvremeni zakoni

Slobodno vrijeme:

dužina radnog vremena, plaćeni radni odnos