ć Internet je globalna računarska mreža skup svetskih računarskih mreža koje za svoje korisnike obezbe đ uju niz servisa pomoću standardnih protokola To je mreža svih mreža ID: 791692
Download The PPT/PDF document "Internet Radovan Brajovi" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
Internet
Radovan
Brajovi
ć
Slide2Internet je globalna računarska mreža
, skup svetskih računarskih mreža koje za svoje korisnike obezbeđuju niz servisa pomoću standardnih protokola.
To je
mreža svih mreža
koja se sastoji od miliona privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža, od lokalnog do globalnog obima koji su povezani preko širokog spektara elektronskih, bežičnih i optičkih mrežnih tehnologija.
Slide3Počeci Interneta
1957
. god. Sovjetski savez lansira Sputnjik (prvi veštački satelit).
1958
. god., kao odgovor na lansiranje Sputnjik-a, SAD osnivaju Advanced Research Projects Agency (ARPA).
1962. god., usvojena ideja da se počne saradnja sa univerzitetima – osnova ARPANET-a (preteča Interneta).
istorija
Slide4ARPANET
ARPANET (engl. Advanced Research
Projects
Agency Network) je prva računarska mreža na svetu čije se funkcionisanje baziralo na komutaciji paketa podataka.1969. god. mreža računara na ARPANET-u se sastoji od 4 računara:
UCLA
(University of California Los Angeles)SRI (Stanford Research Institute)
UCSB
(University of California Santa Barbara)
UTAH
(
University of Utah Salt Lake City)
istorija
Slide5ARPANET
1971. god. ARPANET proširen (15 čvorova):
istorija
Slide6ARPANET
1971. god. definisan
e-
mail
– Elektronska pošta.
1973. god.definisan File Transfer – razmena datoteka,
prvi čvor u ARPANET-u izvan SAD – University College of London (Engleska),email čini 75% saobraćaja na ARPANET-u.1975. god. definisane „mailing
“ liste – diskusione grupe.
istorija
Slide7ARPANET
1979.
god.
dat predlog da se uvedu tekstualni znaci koji označavaju emocije – „
smajliji
“ : :-) ;-) :-(kreiran BITNET, kao još jedna mreža računara1980.
god. ARPANET u kompletnom zastoju zbog virusa.1981. god. ukupan broj servera u mreži: 213.kreiran CSNET, kao mreža institucija izvan ARPANET-a.1982. god. osnovan Europe Unix Network
– EUnetu početku spajao Holandiju, Dansku, Švedsku i Veliku Britaniju.
istorija
Slide8ARPANET i druge mreže
1983.
god.
ustanovljen
Domain
Name System (DNS
) – sistem simboličkih adresa umesto numeričkih.ukupan broj servera na mreži: 562.1984. god. iz CSNET-a kreiran NSFNET.ukupan broj servera na mreži: 1024.1985. god. ukupan broj servera na mreži: 1.961.
istorija
Slide9Internet
1986.
god. kreiran IETF (Internet
Engineering
Task Force) – telo za tehničku koordinaciju mreža.1989. god.
broj servera na mreži prelazi 100.000.objavljena priča o hakeru iz Nemačke koji je provaljivao u vojne računare u SAD i prodavao informacije Sovjetskom Savezu.1990. god. ARPANET prestaje da postoji.osmišljen hipertekst sistem koji će postati osnova www (
World Wide
Web
).
prvi komercijalni provajder –
World
(world.std.com).
ukupan broj servera na mreži 313.000.
istorija
Slide10Internet
1991.
god. startovan prvi WWW server (
nxoc01.cern.ch
– kasnije preimenovan u
info.cern.ch).1992. god.broj servera na mreži prelazi 1.000.000,
pojavio se izraz “surfovati po mreži”.1993. god. Bela Kuća postavila svoju prezentaciju na internet: www.whitehouse.govbroj servera na mreži: 2,056,000.
istorija
Slide11Internet
1994.
god.
kupovina preko Interneta (naručivanje pice kod Pizza Hut),
broj servera: 3.864.000.
1995. god. WWW postaje servis broj jedan na Internetu,broj servera:
6.642.000.1996. god. pojavljuju se kompanije koje omogućavaju telefoniranje preko Interneta,provaljeni (uhakovani) sajtovi: US Dept of Justice,
CIA, US Air Force
,
pretraživači interneta (Altavista, Yahoo, i dr.),
SR Jugoslavija dobila pristup na Internet (podignute sankcije).
istorija
Slide12Internet
1997 – danas:
uvođenje e-
commerce
,
prvi veliki sajber-rat za vreme bombardovanja SRJ (napadi hakera na NATO i ostale institucije),panika zbog milenijumske greške (godina 2000.),mobilni telefoni pristupaju Internetu (WAP, GPRS, 3G),
uvođenje Internet2 – brže, više čvorova.2003. god. broj servera na Internetu: 171.000.000.društvene mreže,računarstvo u oblaku,učenje na daljinu……….
i jos
mnogoooooo
!!!!! :)
istorija
Slide13Internet
Strukturni
opis
– od
čega se sastojiFunkcionalni opis – šta omogućava korisnicimaWAN mreža koja povezuje mnogo različitih mrežaKrajnji uređaji – hosotvi
Hostovi su povezani u mrežu lokalnih dobavljača, oni u regionalne mreže, nacionalne i internacionalne.Kičma Interneta Ip protokolKomutiranje paketa – hostovi nemaju uticaj kuda će paket ićiTCP i UDP
istorija
Slide14Funkcionisanje Internet
a
Internet
, u svojoj osnovi, funkcioniše nalik na poštanski sistem. Svaki uređaj na Internetu ima svoju
IP
(Internet Protocol) adresu, koja ga jedinstveno definiše. Svi podaci koji se razmenjuju putem Interneta putuju između računara uz pomoć tog istog Internet Protocol-a, koji funkcioniše tako što podatke deli u pakete, koji sadrže adrese pošiljaoca i primaoca, kako bi uspešno pronašli svoj put i stigli tamo gde treba. IP adresa je upravo to što pomaže tom Internet "poštaru" da zakuca baš na vaša vrata i isporuči vam tekst, sliku ili video. DNS serveri– prevodi ip adrese u tekstualne
omogućava rad distribuiranih aplikacija
Slide15”
Put
”
kojim taj poštar mora da prođe, krcat je "raskrsnicama", tj. ruterima, koji usmeravaju poštara gde treba dalje da ide da bi stigao do svog odredišta. Ta mreža rutera, sa računarima i drugim mrežnim uređajima na krajevima saobraćajne mreže, zapravo čini
Internet
.
Slide16Delovi paketa podatkaIP - identifikator paketa – za razlikovanje paketa
APr - adresa primaocaAPo -adresa pošiljaocaTPo - definisanje tipa podataka – da li je ASCII karakter ili binarni sadržaj
polje podataka
IsPo -
provera ispravnosti podataka – na mestu prijema se izra
čuna broj koji je upisan
16
IP
APr
APo
TPo
Podatak
IsPo
Paket je osnovna jedinica mrežne i Internet komunikacije.
Slide17Adresiranje na Internetu
Računari se identifikuju na osnovu
IP adrese
: a.b.c.d
a, b, c, d
su brojevi u rasponu od 0 do 255 Primer: 147.91.173.1
Podela IP adresa:javne (jedinstvene na Internetu, vidljive sa svake adrese na Internetu),privatne (unutar privatnih mreža; primer: 192.168.0.1)specijalne namene (broadcast).
Slide18Adresiranje na Internetu
Alternativan način identifikacije – simbolička adresa:
ime_računara
.domen
domen =
institucija.tip_institucije.lokacija
Primeri:www.ns.ac.rspipin.tmd
.ns.ac
.
rs
www
.
whitehouse
.
gov
Domeni:
nacionalni
Internacionaln
i
/
ameri
čki
Slide19Nacionalni domen
Lokacija – dvoslovna skraćenica na kraju adrese, prema
ISO-3166
standardu:
rs, срб – Republika Srbija
, uk – Velika Britanija, itd.).Tip institucije:ac (akademske ustanove),com
(komercijalne ustanove),org (nekomercijalne organizacije),
itd.
Primer:
www.google.rs
Slide20Internacionalni/američki domen
Tip institucije:
edu
(akademske ustanove)
com
(komercijalna ustanova)org (nekomercijalne organizacije)mil (vojne organizacije)
gov (vladine organizacije)itd.Primer:www.ibm.comwww.revlon.comwww.sony.com
SAD uglavnom koriste domene: edu, gov, mil (www.whitehouse.gov).
Slide21Servisi
na Internetu
Servisi
su
usluge.Vrste
:www (World Wide Web) – multimedijalni dokumenti na Internetu,Elektronska pošta (email, e-mail, Email, ...),Prenos datoteka (FTP – File Transfer Protocol),Telnet i SSH protokoli
– rad na udaljenom računaru,Chat
,
voice chat
,
video
telefonija
,
Diskusione grupe,
Ra
č
unarstvo u oblaku,
U
č
enje na daljinu,
Radio / TV,
Slide22w
w w-(Web)
Sistem se sastoji iz klijenata i servera.
Multimedijalni dokumenti se kreiraju upotrebom
HTML
jezika (Hyper Text
Markup Language).w w w Klijenti:
spajaju se na WWW servere i zahtevaju resurse (
html
datoteke, slike, muziku, itd.)
trenutno aktuelni:
Internet Explorer,
Mozilla
, Opera,
Google Chrome
itd.
w
w
w Serveri:
čekaju klijente i opslužuju njihove zahteve
trenutno aktuelni:
Apache
,
Internet Information Services
(IIS), itd.
Protokol za komunikaciju između klijenata i servera je
HTTP
protokol (
HyperText
Transfer
Protocol
).
Za prenos fajlova –
FTP
(File transfer protokol) protokol
Slide23w
w w-(Web)
V
eb
je sistem međusobno povezanih dokumenta – veb-stranica
Veb-stranice su povezane korišćenjem veza tj. linkova i predstavljaju hipertekst.Za obeležavanje strukture stranice koristi se HTML.Za opis vizuelne prezentacije stranice CSSKolekcije stranica povezanog sadržaja nazivaju se veb-sajtovi.Dinamički sajt – DHTML – npr. HTML + CSS+ JavaScript
Slide24Omogućava
tzv. surfovanje internetom
(
pretraživanje
),
odn. gledanje internet prezentacija.Za
korišćenje ovog servisa potreban je program koji se naziva Internet Browser (Internet “istraživač” ili „pretraživač“). Na primer:Internet explorer (sastavni deo
windows-a)Mozilla Firefox
Google Chrome
Opera
www
(
World Wide Web
)
–Web servis
Slide25Internet prezentacija
– (Veb Sajt, Web site)
Skup
uređenih podataka na određenu temu (podrazumeva
multimedijalni sadržaj, odnosno tekst, 2D ili 3D grafiku, fotografiju, video i zvuk
), sadržaj koji
može
biti
interaktivan
(
korisnik
može
uticati
na
redosled
pregledanja
sadržaja
)
.
Slide26E-
mail
E-mail
servis
omogućava primanje/slanje elektronske pošte. Ovaj
servis je za mnoge korisnike postao nezamenljiv način komuniciranja, pošto poruke veoma
brzo stižu u bilo
koji
deo
sveta
-
webmail
Sistem se sastoji iz klijenata i servera.
Protokoli za komunikaciju između klijenata i servera:
SMTP
(
Simple
Mail
Transport
Protocol
),
POP3
(Post Office
Protocol
),
IMAP
(Internet
Message
Access
Protocol
).
Organizovano po principu postojeće pošte (elektronsko sanduče prima poruke, klijenti preuzimaju poruke iz sandučeta i prikazuju, postoji adresa primaoca, pošiljalac ne mora da se identifikuje).
Slide27Email adresa: username@adresa_računara
Primer:
rasha
@gmail.com
gimnazija@gimnazijalazarevac.edu.rs Trenutno aktuelni klijenti: Microsoft Outlook, Microsoft Outlook Express,
Gmail, Hotmail itd.
Slide28Slanje elektronske pošte
Adresa primalacaAdresa primalaca kopije pisama – CARBON COPY- CCSkrivene adrese primalaca kopije pisama – BCCAdresa pošiljaoca
Predmet pisma
Telo pisma
Prilozi pisma
Slide29Chat, telefonija
Chat
–
mogu
ćnost komunikacije pisanim porukama u realnom vremenu
Voice chat – razgovor preko internetaVideo telefonija – razgovor uz upotrebu kamere preko interneta drugačije
VOIP. Programi:MIRC, Yahoo messanger, MS Messanger, Skype, ICQ, ...
Slide30Diskucione grupe (forumi) – koriste posebne programe za primanje, čitanje i slanje poruka o nekoj temi, nezavisno od vremena (
of-line). Organizovano u obliku niti.
IRC (Internet Relay Chat)
– „Četovanje“
– istovremena komunikacija i razmena poruka na ekranu u realnom vremenu (
on-line).
Slide31Blogovi, društevene mreže
Blogovi su svojevrsni lični dnevnici u kojima korisnici objavljuju svoja razmišljanaj o nekoj temi i dele ih sa javnošću.Društvene mreže omogućavaju korisnicima povezivanje i ostavrivanje
kontakata sa nalozima njihovih ličnih prijatelja ili sa nalozima ličnosti iz javne sfere.
Status,
lajk
, profili……Facebook, Twitter, Google+, LinkedIn…
Slide32Slobodne enciklopedije, GIS i internet mapeSlobodne enciklopedije su danas najopsežniji i najdostupniji izvori znanja.
Wikipedia - Korisnici dobrovoljno popunjavaju njen sadržajGeografski informacioni sistemi sadrže geografske informacije : mape, satelitske snimke i baze podataka sa interesantnim geografskim tačkama.Google Earth, Bing maps, Google
maps
,
PlanPlus, B92 mape….GPS ili globlno pozicioniranje- određivanje trenutne pozicije
Slide33Elektronska trgovinaKompanije prodaju svoju robu i usluge - B2CKompanije prodaju svoje usluge drugim kompanijama –
B2BProdavci pojedinačno prodaju svoju robu i usluge pojedinačnim kupcima – C2CAmazon, Ebay, PayPal, AliExpress…
Rezervacija smeštaja, avionske karta….
Elektronsko bankarstvo – Sigurnost!
KORISTITI ISKLJUČIVO HTTPS PROTOKOL PRILIKOM PLAĆANJA!
Slide34Elektronsko učenjePodrazumeva korišćenje informacionih tehnologija, veba i interneta u oblasti obrazovanja.LMS – sistemi za organizaciju učenja - organizacija učenja, materijala, testova, rezultata….Moodle, UDACITY,
Coursera, edX….
Slide35Učenju na daljinu
Učenju na daljinu
(
Distance Learning
,
e-Learning) omogućavanje pristupa materijalima za učenje, skriptama
, multimedijalnim prezentacijama i ostalim obrazovnim resursima preko Interneta, uz kontinuirano testiranje
, proveru znanja na
svim
nivoima
,
elektronsku
komunikaciju
sa
profesorima
i
drugim
polaznicima
kursa
.
Slide36Računarstvo u oblaku
Računarstvo u oblaku (Cloud computing) predstavlja isporuku računarskih
usluga
,
resursa
i skladišnih kapaciteta preko mreže, najčešće Interneta. - Korisnici pristupaju aplikacijama u oblaka preko veb pregledača, ili desktop aplikacije
na mobilnom telefonu, dok se softver i korisnički podaci nalaze na servirama na udaljenoj lokaciji.
Slide37Slide38Šta se to
nalazi u oblaku?serveri
koji
omogućavaju izvršavanje aplikacijadiskovi za skladištenje
naših podataka i bekapa istih - repozitorijumisistemi za zaštitu podataka, kontrolu
, održavanje bekapa…
interfejs
prema
klijentu
Neki
servisi
koji
rade
na
principu
oblaka
Gmail, Yahoo, Hotmail
Google Documents
i
drugi
slični
Google
proizvodi
Amazon
Microsoft Azure
DropBox
i
drugi
...
Slide39Pristup Internetu
Dial-upAnalogna telefonska linija
Potreban običan modem
Brzina pristupa do
56 Kb/s
ISDN Potreban ISDN modemMax brzina pristupa
128 Kb/sADSL i DSL (kablovski)Potreban ADSL modemBrzina pristupa nekoliko Mb/sBežični pristup (Wireless)Potrebna Wireless karticaBrzina pristupa nekoliko Mb/s
Satelitski pristup
Potrebni satelitska antena i receiver
Max brzina pristupa
16 Mb/s
Mobilna
telefonija
Potrebna
3G
mre
ž
a
Max brzina pristupa
7,2
Mb/s
Slide40Pristup Internetu
Pristup Internetu je moguće ostvariti na više načina. Svaki od tih načina kada se analiziraju brzina prenosa, pouzdanost, raspoloživost i cena, ima svoje prednosti i slabosti.
Slide41Internet provajderi
Internet servis provajder (skraćeno ISP) je kompanija
koja
svojim
korisnicima omogućava uslugu priključivanja na Internet i povezane servise.Internet provajder (internet posrednik) povezan je stalnim vezama velike
propusne moći (brze razmene podataka) za druge internet posrednike, koji su dalje vezani za druge internet posrednike i tako dalje.
Slide42Veze između internet posrednika
preko kojih se odvija glavni mrežni saobraćaj
zove
se internet
okosnica
ili eng. backbone. To su veze velikih brzina a kao prenosnici mogu se koristiti zemaljski linkovi (optički link) ili mogu
biti posredstvom satelita (satelitski link).
Slide43Neki najznačajniji dobavljači
širokopojasnog Interneta u Srbiji su:Telekom Srbija
SBB (
kablovski
internet)
ORION on line ADSLEunetBeotelNetRadijusVektorSCnet
PTT NetVerat NetNeobee.net
Slide44Dial-up
Analogna telefonska linija Potreban običan modem Brzina pristupa (prenosa podataka) do 56 Kb/s
Maksimalna brzina prenosa je izuzetno mala i pri tome je telefonska linija zauzeta (u praksi se danas retko sreće)
Slide45Slide46ISDN
Potreban ISDN modem
B
rzina pristupa
64 -
128 Kb/s
Telefoniranje je moguće pri čemu se, u momentu telefoniranja Internet saob
r
aćaj dešava samo preko jednog kanala.
Slide47ADSL
ADSL (
A
symmetrical
D
igital Subscriber Line).
Potreban ADSL modem Brzina pristupa više
Mb/s
Slide48MODEM
I
Slide49ADSL
Pošto je prenos podataka van govornog opsega,
telefonska
linija
je slobodna za obavljanje razgovora tj. telefoniranje. Brzine koje su na raspolaganju u Srbiji su od 1/1 Mb/s pa sve do
50/10 Mb/s.Brzina slanja podataka servera prema pretplatniku (Download) i slanje podataka od pretplatnika ka
serveru (Upload) nije ista
tj
.
brzina
prenosa
podataka
sa
servera
ka
pretplatniku
je
nekoliko
puta
veća
.
Kablovski InternetKablovski Internet je usluga koju daju operatori kablovske televizije.
Brzine i cene su slične kao ADSL. Za prenos signala se koristi koaksijalni/optički kabl koji se koristi za prenos TV signala.
Slide51Neki kablovski operateri na korišćenje daju kablovski modem koji u sebi ima ruter i wireless ruter pa nije potreban dodatni ruter.
Slide52Pravo i etika na internetuPravila ponašanja na internetu – netikecija.Onima kojima se obraćate trebalo bi da znaju ko im se obraća
Nije pristojno slati poruke koje korisnici ne žele da prime tzv. spam poruke.U diskusijama držite se teme diskusije Poštovanje pravopisa
Slide53Pravo i etika na internetuZaštita autorskih pravaKopiranje komercijalnog softveraSkidanje zaštite sa softvera radi kopiranjaPresnimavanje filmova i muzike na računar
Korišćenje “cracka“ - zakrpe Instaliranje istog Windowsa (legalnog) na više računaraTorenti…..