Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina Dolazi do stapanja varvarske kulture sa ostacima rimske kulture to stapanje išlo je preko primanja hrišćanstva i usvajanja latinskog jezika ID: 813138
Download The PPT/PDF document "Propast rimskog carstva Nastanak srednje..." is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
Propast rimskog carstva
Slide2Nastanak srednjevekovne Evrope
Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina
Dolazi do stapanja varvarske kulture sa ostacima rimske kulture; to stapanje išlo je preko primanja hrišćanstva i usvajanja latinskog jezika
U tom procesu nastaju temelji srednjevekovne Evrope
Na istoku je antička civilizacija trajala sve do sredine 6.veka (vladavina cara Justinijana)
Slide3U antičkom dobu središte civilizacije bilo je u oblasti Mediterana, sa razvijenim gradovima kao ekonomskim i kulturnim centrima
Prodor Germana doveo je do rušenja gradova, što dovodi do pomeranja težišta političke moći sa Mediterana u unutrašnjost Evrope
Slide4Rimsko carstvo posle Konstantina
Razdoblje nakon smrti cara Konstantina, 337.god., obeležili su brojni gradjanski ratovi i napadi spoljnih neprijatelja na granice carstva
Varvari su ugrožavali granice, pre svega one na Rajni i Dunavu, a na istoku je pretnju predstavljala Persija;
Galiju su pljačkali Alamani i Franci
Podunavske provincije Panoniju i Gornju Meziju ugrožavali su Kvadi, Markomani i Sarmati
Persijsko carstvo obnovljeno je u prvoj polovini 3.veka, pod dinastijom Sasanida.
Car Julijan je 363.god. započeo pohod protiv Persije, ali je pohod završen porazom Rimljana i pogibijom cara Julijana
Njegov naslednik Jovijan sklopio je mir sa Sasanidima
Slide5Početak Velike seobe naroda
Početak Velike seobe naroda 375.god. kada su Huni prošli kroz “vrata naroda” (izmedju Urala i Kaspijskog jezera)
Posledica seobe Huna bila je seoba germanskih plemena prema granicama Rimskog
carstva (prema dunavskom limesu)
Germani pripadaju indoevropskoj grupi naroda; prapostojbina im je bila prostor severne Nemačke, Danske i južne Švedske
Rimljani su dozvoljavali pojedinim plemenima da se nasele na granicama carstva, pod uslovom da brane granice carstva
Slide6Prapostojbina Germana
Slide7Velika seoba naroda
Slide8Goti
Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti
Goti su pripadali istočnoj grupi germanskih naroda
Goti su se delili na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote)
Sredinom 4.veka Goti su primili arijansko hrišćanstvo, u to vreme hrišćanski misionari su proširili hrišćanstvo i medju ostalim istočno-germanskim plemenima: Gepidi, Vandali, Burgundi,
Ostrogoti su živeli severno od Crnog mora, a Vizigoti na prostoru nekadašnje rimske provincije Dakije
Vizigoti su uz dozvolu prešli Dunav i naselili se na prostoru
južno od Dunava, pod uslovom da služe u rimskoj vojsci
Došlo je do sukoba Vizigota i rimskih činovnika, pa su Vizigoti počeli da pljačkaju oblasti u kojima su bili naseljeni
Bitka kod Hadrijanopolja (Jedrene) 378.god.-težak poraz
Rimljana
Posle ove bitke pustošili su prostor Balkanskog poluostrva i Panonije
410.god. predvodjeni Alarihom Vizigoti su opljačkali Rim; svoju kraljevinu su osnovali u Španiji
711.god. vizigotsku kraljevinu u Španiji osvojili su Arabljani
Slide9Podela rimskog carstva
395.god. rimski car Teodosije konačno je podelio carstvo svojim sinovima
Stariji sin Arkadije dobio je na upravu istočni deo carstva a mladji sin Honorije zapadni deo
carstva, što svedoči da je i Teodosije prednost davao istočnim provincijama
Granica je išla Balkanskim poluostrvom, od Singidunuma do Boke Kotorske
Slide10Rimsko carstvo 395.god.
Slide11Huni
Hunska plemena ujedinio je Atila (434-453), poznat pod nadimkom “ Bič božiji”
Stvorio je državu od Alpa do Kaspijskog jezera
Najpre je pljačkao Balkansko poluostrvo, sredinom 5.veka stradali su Sirmijum, Singidunum, Naisus i drugi gradovi
Zatim se okrenuo protiv Zapadnog rimskog carstva (car je odbio da Hunima dodeli južnu Galiju, u kojoj su tada boravili Vizigoti)
Njegovo napredovanje na zapad zaustavio je rimski vojskovodja Aecije 451.god. u bici na Katalaunskim poljima (oblast Galije)
Slide12Hunsko napredovanje u Evropi
Slide13Germanska plemena na zapadu
Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod pritiskom Vizigota prelaze u severnu Afriku gde konačno osnivaju državu. Država im je opstala do 534.god. kada je osvojio vizantijski car Justinijan
455.god. opljačkali su Rim (termin vandalizam)
Burgundi: osnovali su kraljevinu u jugoistočnoj Galiji, trajala je do 534.god. kada su je osvojili Franci
Slide14Hajnrih Lojtman (19.vek) “Pljačkanje Rima od strane Vandala
Slide15Pad Zapadnog rimskog carstva
U 5.veku ono je bilo svedeno samo na teritoriju Italije, ostatak carstva su zauzele varvarske države (Vizigoti, Vandali, Burgundi)
476.god. voda germanskih najamnika Odoakar svrgnuo je sa vlasti poslednjeg rimskog cara Romula Augustula
Krajem 5.veka Ostrogoti, predvodjeni Teodorihom osnivaju svoju državu na severu Italije. Tu državu je osvojio vizantijski car Justinijan 555.god.
U ovom periodu dolazi do stapanja rimske senatske aristokratije sa germanskom aristokratijom i formiranja nove vladajuće klase (preteča budućih feudalaca)