SENZORNA INTEGRACIJA Arnela Pašalić - PowerPoint Presentation

Slide1

SENZORNA INTEGRACIJA

Arnela Pašalić

Dip.defektolog oligofrenolog

Slide2

U ranom razvoju djeteta i dalje tokom života, tijelo je izloženo

različitim taktilnim, vizualnim, auditivnim, vestibularnim i proprioceptivnim podražajima iz neposredne i šire okoline.

• Podražaji putem senzornih organa putuju do specijaliziranih centara mozga i tu se obrađuju gdje se nebitne informacije odbacuju, a bitne zadržavaju.• Mozak osjetilne informacije svrstava i integrira u cjelinu i daje joj značenje. Ta integracija osjete pretvara u doživljaj, a to dovodi do reakcije na uticaje vanjske sredine. Ove reakcije pomažu mozgu da se organizira i razvije.

SENZORNA INTEGRACIJA – SI

Slide3

SENZORNA INTEGRACIJA – SI

Osjetila omogućuju primanje informacija iz spoljnog svijete, ali sisstem obrade daje im značenje.

Bez obrade imali bismo samo skup informacija iz spoljne sredineTokom obrade podaci se interpretiraju tj. svjetlosni impulsi postaju boje i prepoznatljivi predmeti.Zvučni talasi riječi i muzika, Podražaji kože zagrljaji i milovanja.

Slide4

POREMEĆAJ SI NASTAJE ZBOG:

1) Neefikasan senzorički unos ili teškoće primanja informacija,

2) Neurološka dezorganizacija: a) isključenja ili nespojivosti (disconect) b) može primiti senzorne poruke ali samo djelimično, ne cjelovito, ne konzistentno c) može primiti senzorne informacije konzistentno, ali ih ne povezuje ispravno sa ostalim senzornim porukama da bi se proizveo odgovor sa značenjem3) Nedovoljan motorički, govorni (jezični) ili osjećajni izlaz

Slide5

OSJETILA

Osjete primamo putem vanjskih osjetila, a to su:

Uho-sluhOko- vidKoža – dodirJezik, usna šupljina – okusNos, usna šupljina – miris

Slide6

Hipersenzibilnost/hiposenzibilnost

Osjetni organi su neoštećeni, dakle ne radi se o gluhoći ili sljepoći nego o tome da senzorske informacije se kao podaci dobiveni izvana ne analiziraju u mozgu na pravi način i radi toga djetetu sa SID-om nanose bol ili zbunjenost.

Svako od ovih osjetila može biti pretjerano osjetljivo (HIPERSENZIBILNO) ili nedovoljno osjetljivo (HIPOSENZIBILNO)Kombinacija oba.Poremećaj osjetne obrade može izazvati pretjeranu ili nedovoljnu osjetljivost na podražaje, tako da mozak nedovoljno osjetljivog djeteta reagira manje intenzivno, pretjerano osjetljivog djeteta reagira preintenzivno.

Slide7

Reakcije na podražaje

Zbog toga dijete može biti rastreseno, obraća pažnju na podražaje, čak i nevažne

Pretjerano podržajima dijete reagira uzrujano ili iziritiranoPokušava se obraniti od podražaja, ponaša se negativistički i agresivno ili se povlaći u sebe.Lagani dodir doživljava kao prijetnjuDoživljava stresove kod glasne buke ili promjene aktivnosti, poteškoće kod razumijevanja verbalne komunikacije.Ekstremno visoke razine stimulacije dovode do spavanjaNeorganizirano mišljenjeAnksioznostUmor

Slide8

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Izbjegava dodir

Burno ragiraju ili se

povlače kad se zamaže

Osjetljiva su na odjeću: etikete, tkanine, opiru se umivanju, pranju kose, rezanju noktiju

Teško podnose promjene u svakodnevnom životu

DODIR

Žude za pokretom, imaju potrebu sve dotaknuti, uhvatiti, pomaknuti, stavljati u usta

Trlja se o namještaj i zaleteva u ljude

Nesvjesno boli, temp.

Slide9

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacijea

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Izbjegava pomicanje ili situacije u kojima će biti pomaknuto

Dijete je vezano za podlogu i izbjegava trčanje, penjanje, spuštanje niz tobogan

Traži stalno držanje za nekog

Osjeća mučninu u automobilima

RAVNOTEŽA

Žudi za brzim rotirajućim pokretima kao ljuljanje, brzo okretanje i vožnja na vrtuljku- ne zavrti mu se u glavi

Neprestano se pomiće, vrti, uživa u obrnutom položaju – na glavi

Hiperaktivni su

Slide10

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Dijete može biti napeto, ukoćeno i nekoordinirano

Izbjegava igre na igralištu – svjesnost o vlastitom tijelu

Brzo se umaraju

Djeluju mlohavo

PROPRIOCEPCIJA

Stalno se naslanjaju na nešto, padaju, imaju loše držanje

Zaletavaju se u predmete, lupaju nogama i vrte prstima, sjede na nogama

Stalno im ispadaju predmeti iz ruku, polome nešto

Vole aktivnosti sa puno skakanja, guranja, potezanja..

Slide11

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Osjetljivo na svjtlo blještavilo, jaka i sjajna svjetlost--- umor, uznemirenost, glavobolju

Kod previše podražaja ne mogu usmjeriti pažnju

Pokriva oči, loš kontakt očima, nepažljivo prilikom crtanja

VID

Nedostaje im svjetla, žale se da im je soba premračna, približavaju predmete očima

Može propustiti važne informacije geste, putokaze, pismene upute

Loša vidna koordinacija, dodiruje predmete iako ih vidi

Trebaju svjetliji papir, igračke intenzivnih boja

Slide12

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Pokrivanje ušiju kako ne bi čulo zvuk ili glasove

Buni se na zvukkućanskih aparata

Govor ili tv mogu doživjeti kao iritiranje

SLUH

Ignorira glasove i ima teškoće u pračenju verbalnih uputa

Loše čuju

Žele glasno slušati tv i radio

Slide13

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Izbjegavaju intenzivne mirise

Izbjegavaju mirise hrane

Osjetljiva su na sredstva za čišćenje

NJUH

Ignoriranje neugodnih mirisa

Zadržavaju se u prostorima sa intenzivnim mirisima: kuhinja, kupatilo, benzinska pumpa

Slide14

Pretjerano osjetljivo dijete treba manje stimulacije

OSJETI

Nedovoljno osjetljivo dijete treba više stimulacije

Prigovori na određene strukture i temperaturu hrane

Zatvara usta prilikom hranjenja

OKUS

liže i kuša nejestive predmete kao plastelin

preferira vrlo začinjenu ili ljutu hranu

Slide15

NORMALNA SENZORNA INTEGRACIJAKod večine ljudi senzorna integracija događa se bez svjesnog razmišljanja ili uloženog truda.Npr. Zamislite da kuhate špagete za večeru. Služeći se očima, gledate po kuhinji i vidite pribor za kuhanje i sve sastojke za pripremu obroka. Vaše uši čuju zujanje kad otvorite hladnjak i pucketanje ljusaka kada gulite češnjak. Koža vam osjeća glatku, čvrstu dršku noža i vlažnu površinu češnjaka koji sjeckate.

Vaši mišići i zglobovi osjećaju težinu noža i položaj tijela kad se krećete uokolo.

Vaš nos osjeća arome, a dok vam papar krcka u ustima, vi uživate u tom ljutom okusu.

Slide16

U svim tim osjetima možete ili uživati, ili ih niste ni svjesni, jer su toliko uobičajeni.

Budući da vaš živčani sistem normalno funkcionira, dobro obrađujete sve senzorne informacije. Mali bitovi senzornih informacija odlaze u vaš mozak u obliku živčanih impulsa.

Spajate dijelove da biste dobili cjelinu.Senzorna integracija omogućuje vam da se usredotočite na «glavnu sliku» onoga što radite, a to je priprema večere.NORMALNA SENZORNA INTEGRACIJA

Slide17

POREMEĆAJ SENZORNE INTEGRACIJE

Sada zamislite da vaša osjetila ne funkcioniraju dobro.

 Fluorescentna rasvjeta zadaje vam glavobolju i ne možete naći umak od rajčice u prepunoj ostavi.  Salata u rukama čini vam se ljigava, odurna.  Povraća vam se od mirisa češnjaka.

Slide18



Ne čujete da vam kipi voda na štednjaku, stvaraju se mjehuri, voda se toliko prelijeva po kontrolnom plamenu da se on gasi.

 Udarite se glavom u ormar, spotaknete preko mačke i prospe vam se salata. Do trenutka kad je ručak na stolu, doživjeli ste živčani slom i ljuti ste na sve oko sebe.  Sve što želite je otpuzati u krevet i spavati. Tako može izgledati svakodnevno iskustvo djeteta s poremećajem SI.

POREMEĆENA SENZORNA INTEGRACIJA

Slide19



Njemu je postalo normalno da je distraktibilno i da mu smetaju podražaji iz okoline i reakcije vlastitog tijela. Senzorni podražaji koje prima nisu dosljedni, kao ni reakcija živčanog sistema.  Svijet mu se čini kao nepredvidljivo, frustrirajuće i opasno mjesto, a ljudi još od njega očekuju da uživa u učenju i da učini otprve kako mama kaže.  Ako se nađu pod nekim novim stresorom (promjenom u školskom rasporedu, neočekivano otkazanom jutarnjem planu ili im nije dostupna omiljena šalica za sok) mogu se zatvoriti i isključiti, ili dobiti napade bijesa. NORMALNA SENZORNA INTEGRACIJA

Slide20

NORMALNA SENZORNA INTEGRACIJA

 Ljudi s poremećajem SI teško shvaćaju što se događa unutar i izvan njihova tijela i nema garancije da će dobiti preciznu senzornu informaciju.  Kao rezultat toga, možda će dijete izbjegavati zbunjujuće ili stresne podražaje, ili tražiti više podražaja da bi shvatilo što se uopće događa.



Npr. dijete koje ima poremećaj obrade auditivnih podražaja (muzika) može izbjegavati njemu neprijatanu muziku kao npr. pokriti će uši da ne čuje muziku, dok drugo dijete može žudjeti za takvim podražajima i aktivno ih tražiti i užvati kroz ples u njima.



Poznato je da djeca sa autizmom imaju poremećaj SI.

Slide21

UZROCI POREMAĆAJA SI:

 genetski  prenatalni (kemijski, medikamentozni, alkohol, droga, komplikacije u trudnoći)  prematuritet  traume mozga (hitna SC, manjak kisika, operacije) 

postnatalni



nedostatak ili manjak senzoričkih stimula nakon rođenja



pomanjkanje normalnih senzoričkih iskustava



promjena načina igre;



nepoznati uzroci

Slide22

■ 10-15 % djece u Americi ima problem senzorne integracije koji ih usporavaju u učenju ili uzrokuju probleme u ponašanju, a često su prosječno ili iznadprosječno inteligentna.

■ Često se javlja sa:

▪ ADHD-om ▪ Autističnim poremećajem ▪ Pervazivnim razvojnim poremećajem ▪ Cerebralnom paraliom ▪ Oštećenjem govora ▪ Poteškoćama u učenju ▪ Poremećaj senzorne integracije nije medicinski problem.

Slide23

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoze DSI uspostavlja senzorni terapeut se osnovu:

 Posmatranja djeteta prilikom normalnog kretanja,  Upitnik o povijesti slučaja  Primjenom testa sistema za procjenu DSI

Slide24

TERAPIJA SI

Senzorna dijeta: 1.multisenzorne sobe

2. dijeta kod kuće i u okoliniTerapija je individualna, prirodna bez upotrebe medikamenata.Tretman uključuje senzornu stimulaciju i adaptivne reakcije na njih prema djetetovim neurološkim procjenama.Cilj terepije je omogučiti upravljanje senzornim unosom kako bi dijete stvaralo adaptivne reakcije koje integriraju te osjete u cjelovit doživljaj.Terapija obično uključuje samovođenje, međutim ako dijete ne može zadovoljiti senzorne potrebe terepeut direktno primjenjuje senzornu stimulaciju (kod djece sa težim poremećajima, posebno autizam).Djeca bez poteškoća senzornu integraciju ostvaruju putem igre.

Djeca sa DSI trebaju terapeuta koji će im specifičnim vježbama pomoći u senzornoj integraciji.

Slide25

PREPORUKE SENZOMOTORNIH AKTIVNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB:

Taktilna desenzitizacija

Pravite “sendvi” pritišćući djetetove noge, ruke i leđa jastucima”, pružie dodir dubokog pritiska masžom, medvjeđim zagrljajimaPravite palačinku zamotavajući dijete u dekuSkriveno blago zakopati male predmete, npr. mini igračke u rižu ili grahPosude za suhe materijale, sanduke za pijesak ispuniti sa zobi, brašnom, rizom, ječmom i drugim zrnjem.Igre s pjenom za brijanje, vodomRad u vrtu i sa sobnim biljkama  kopanje rupa, sadnja, presađivanje.Aktivnosti u kuhinji  pripremanje tijesta za pizzu, ribanje sira, valjanje i rezanje tijesta za kolačiće, stavljanje na podložak. Aktivnosti bojenjem (takt.stim wmp).

Slide26

VIZUELNA DESENTIZACIJA

Prigušena rasvjeta za smirivanje i opuštanje

Usmjeravanje pažnje (na svjetlosne podražaje, snopove svjetla u boji).Posmatranje sebe u ogledalu, dr.osobaPosmatranje i prepoznavanje na fotografijama.Posmatranje kroz predmete (tkaninu, čašu sa vodom).Umetenje predmeta u odgovarajuće mjesto.Sparivanje predmeta (boje wmp).

Slide27

Auditivna desentizacija

Potičite dijete da sluša prirodu i snimke iz prirode

Igrajte slušne igreEksperimentisanje sa različitim vrstama muzikeKontroliranje zvukova iz okoline

Slide28



Guranje, natezanje i dizanje zglobova, ligamenata i tetiva; zadatak mora biti izveden sekvencijski.

 Troskok, skakanje, poskakivanje, bacanje-udaranje lopte, vožnja tricikla minitrampolin, (stopala, koljena, stražnjica). Skakanje preko užeta zavezanog između dvije stolice). Marširanje (podizati visoko stopala i hodati u ritmu glazbe).



Oponašanje životinjskog hoda (medvjeđi hod, slonov hod, zečji skok, žablji skok, rakov hod).

 kućni poslovi

korištenje težih pokrivaća, vesti, jastuka

.

PROPRIOCEPCIJA POLOŽAJ U PROSTORU/MOTORNO PLANIRANJE

Slide29

VESTIBULARNE AKTIVOSTI

Vježbe na konju, gredi

Njihanje na ljuljački.Vježbe gibanja (uspinjanje i spuštanje na stopalima, stražnjici i trbuhu).Staviti dijete u plahtu ili deku, na dasku sa četiri kotača ljuljati ga i povlačiti po poduProvlačenje kroz tunel.Na igralištu  penjanje po Ijestvama, kotrljanje na ravnom tlu ili brežuljku, penjanje na gumeni kotač, ljuljačke, vožnja na   romobilu.Terapijska lopta

Slide30

PLANIRANJE MOTORNIH AKTIVNOSTI:

Tuneli

LabirintiPodne mape za igru s dječjim autićimaPolje s preprekamaProvlačenje među postavljenim čunjevima

Slide31

AKTIVNOSTI VEZENA ZA MIRIS I OKUS

Prepoznavanje voća i povrća pokrivenih očiju

Puhanje (zviždaljka, slamka, svijeća)Igre mirisanjaMirisi opuštanja: lavanda, vanilija i ružaMirisi pobuđivanja: metvica i limunPrema Carolyn O. Cantu Early Childhood Sensory Integration. Exceptional Parent Magazine, April 2002.

Slide32

SENZORNE SOBE

Senzorne sobe tj senzorna terapija je

terapija bez postavljanja odredenog zadatka koja je smišljena tako da kroz igru izazove i da podsticaj djetetu:da istražuje provjerava, gleda, dodiruje, sluša,pospješuje koncentarciju, osjećaj sigurnosti i povezanosti,stimulira komunikaciju i bliskost,umiruje i relaksira,stavara osjećaj zadovoljstva i pruža bolje znanje o tijelu.

Slide33

Osobu koja prvi put ulazi u sobu, uvodimo vrlo pažljivo.

Prvo joj uključimo svjetlo i dozvolimo da osmotri prostor, te odabere mjesto koje joj je najbezbjednije, te odakle će percipirati ostalo.

Tretman traje 45 min, a dužina boravka se procjenjuje na licu mjesta, na osnovu reakcija. Dijete upoznaje prostor za sebe, i može samo da prepozna ono što mu treba. I kad izađe iz te sobe, ono uči da sebi obezbedi i drugde određenu senzaciju. Veličina soba je različita i opremljena različitim materijalima

Slide34

Znakovi taktilne preopterećenosti

Povećana aktivnost i osjetljivost

Povećana distraktibilnost, dezorjentisanost i zbunjenostMućnina i povraćanjeBljedilo ili crvenilo kožeUbrzano, usporeno, plitko disanjeNeočekivanost pospanost i tromostDrhtanje tijela, neodvraćen pogledIzljevi bjesa

Slide35

MATERIJAL POTREBAN ZA SENZORNU SOBU

Projektor:

Disk sa tečnom ispunom:

Slide36

Rotor za diskove:

Staklena lopta:

Slide37

Tačkasti izvor svjetlosti sa rotirajućim bojama:

Raspršivač arome za aromaterapiju:

Slide38

Pređa svjetlećih optičkih vlakana:

Interaktivna cijev sa mjehurićima:

Slide39

Mekana platforma:

Magični set:

Slide40

Zmije za masažu:

Vibracioni jastuci:

Slide41

Vibraciona muzička fotelja:

Jastuk podloga:

Slide42

Slide43

Slide44

Slide45

Slide46

Slide47

Slide48

Slide49

Slide50

Slide51

Slide52

Slide53

Slide54

Slide55

Slide56

Slide57

Slide58

Slide59

Slide60

Slide61

Slide62

Slide63

Slide64

Slide65

Hvala na pažnji!