ELEMENTI - PowerPoint Presentation

Slide1

ELEMENTI (VIIA) GRUPE

Martina Ripić i Jelena Potisk

Slide2

HALOGENI ELEMENTIHalogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus.Halogen (grč.-háls + génao)-”

tvorac” soli

U prirodi dolaze samo u obliku soli

Vrlo reaktivni,(ns2np5)

U elementarnom stanju dolaze kao

dvoatomn

i

molekul

i

,

X2( X-X )

F2(g)-svijetložuti

gas

,

Cl2(g)-žutozelen

gas

,

Br2(l)-crvenosmeđa

teku

;

nost

,I2(s

)-siva

cvrsta

supstanca

Slide3

flour u elementarnom stanju hlor u gasovitom stanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli

jod u

gasovitom

u čvrstom agregatnom

i u čvrstom agregatnom stanju stanju

Slide4

FLUOR, FlAtomski (redni) broj

9

Relativna atomska masa

18,9984032

Oksidacijska stanja

-1, 0

Talište / Vrelište (K)

53,53 / 85,01

Elektronegativnost 3,98 / 10,41 eV

Konfiguracija zadnje ljuske

2s22p5Element je

NemetalFluor je

gas svijetložute

boje, oštra i prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F2. 

Slide5

fluere (lat.) - tećiPrvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H. Moissan u Parizu, Francuska. Najreaktivniji je od svih elemenata.

Najjači je poznati oksidans.

Dobiva se elektrolizom

tečnog

fluorovodika (KFx3HF).

Širok spektar fluoriranih materijala je danas u opštoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. CaF2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a AlF3 za dobivanje aluminija.

Slide6

Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne gleđi i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. Fluor je izuzetno otrovan, a također i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teško izlječive rane na koži i sluznicama, posebno u očima i disajnim organima. Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci

u radnim prostorijama je 1-3 cm3 u prostornom metru zraka.

Slide7

HLOR, ClAtomski (redni) broj 16Relativna atomska masa

35,4527

Oksidacijska stanja

[-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7]

Talište / Vrelište (K)

172,17 / 239,18

Elektronegativnost

3,16 / 8,30 eVKonfiguracija zadnje ljuske

3s23p5Element je

NemetalZelenožute boje, oštra, nadražujuća mirisa. Teži je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

Slide8

lat. chlorum - žutozelenOtkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, Švedska.Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancijapritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnostU prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim

lavama,

ali je vrlo raširen u

jedinjenjima,

npr. kao

natrij-hlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr.

se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora NaCl-a

.Koristi se kao izbjeljivač i kao sterilizator vode. Ključna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih

rastvarača i PVC-a.

Slide9

Vrlo otrovanu vrlo malim koncentracijama nadražuje disajne organe, a 0,5-1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. Poljoprivreda,farmacija,hloriranje pitke vode,industrija celuloze i papira,izbjeljivanje tekstila.

Slide10

BROM, BrAtomski (redni) broj 35Relativna atomska masa

79,904

Oksidacijska stanja

[-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7

Talište / Vrelište (K)

265,9 / 331,93

Elektronegativnost 2,96 / 7,59 eV

Konfiguracija zadnje ljuske 3d104s24p5Element je

NemetalJedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine 3,2.

Slide11

grčki bromos - smrad otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačkalako hlapi i razvija crvenosmeđe pare, oštra i zagušljiva mirisa. Otapa se u vodi dajući bromnu vodu.

U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora.

crvena, gusta tekućina oštrog mirisa (Br2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

Slide12

Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje.Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

Slide13

Atomski(redni) broj 35Relativna atomska masa 126, 90447Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7Talište/ Vrelište (K)

386,7 / 457,50

Elektronegativnost

2,66 / 6,76 eV K

Konfiguracija zadnje ljuske

4d105s25p5

Element je Nemetaljod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I2) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije

JOD, I

Slide14

otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godineinternacionalni naziv, Iodummetalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodidau prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr.

Slide15

Jod u krutom i plinovitom stanju

Slide16

električna vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperatureslabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubičasta, već smeđakristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubičaste pare koje se sastoje od molekula jodanalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rastgodišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

Slide17

ASTAT, AtAtomski (redni) broj 85Relativna atomska masa 209,9871Oksidacijska stanja

[-1], 1, 5

Talište/ Vrelište (K)

575 / 610

Elektronegativnost 2,2 / 5,3 eVKonfiguracija zadnje ljuske

4f145d106s26p5Element je

NemetalRadioaktivni kemijski element iz grupe halogena

Slide18

otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie, 1940. godine u SAD- u – proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- česticamaime mu dolazi od grčke riječi astatos- nepostojanastat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji sliči jodu slabo je istražen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspadapoznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223

Slide19

vrijeme poluraspada astatovih izotopa je između 10^-7 sekundi (218At, 214At) i 8,1 sata (210At)astat je kemijski najsličniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj žlijezdiprimjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraživačkim institutima, nemože ga se vidjeti u svakodnevnom životu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zračenja

Slide20

neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna količina u Zemljinoj kori manja od 30 g

Slide21

UNUNSEPTIJ, UusAtomski (redni) broj 117 Relativna atomska masa 291

tek nedavno otkriven element – u siječnju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije „Flerov Laboratory of Nuclear Reactions“

kalcij sadrži 20 protona te je znanstvenicima bilo logično da bi kalcij morali zapaliti u nešto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117

Slide22

što je element teži, to mu je životni vijek kraći, vrijeme potrebno da nestabilni elementi počnu propadati procesima kao što je spontana fisija jezgre  razlog je možda u tome što se elementi približavaju teoretiziranom „ Otoku stabilnosti“

Slide23

literatura: 1) Filipović I.,Lipanović S., Opća i anorganska kemija II dio (kemijski elementi,njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, Školska knjiga, 1991. 2) Internet http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cl/index.html

Slide24

HVALA NA PAŽNJI! 