Magnoliopsida Asteraceae Achillea millefolium L Karakterisitke Višegodišnja biljka 10 2080 cm visoka sa puzećim rizomom Stabljika uspravna sa dosta listova koji su u mladosti vunasto dlakavi dvostruko do trostruko ID: 807748
Download The PPT/PDF document "Razdeo Klasa Familija Magnoliophyta" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
Razdeo
Klasa
Familija
Magnoliophyta
MagnoliopsidaAsteraceae Achillea millefolium L.
Karakterisitke Višegodišnja biljka (10) 20-80 cm visoka, sa puzećim rizomom. Stabljika uspravna, sa dosta listova koji su u mladosti vunasto dlakavi, dvostruko do trostruko perasto deljeni, režnjevi poslednjeg reda linearno lancetasti. Glavice 3-5mm u prečniku, u gustim ravnim granatim, grozdastim cvastima. Jezičasti cvijetovi (5), beli, retko ljubičasti do tamnocrvenoružičasti, upola kraći od involukruma, spreda kratko trozupčasti. Ahenija 1,5-2mm dugačka. VI-VIII. Stanište. Pored puta, obronci pored puta, kamenita mesta, livade (sušne do umereno vlažne), kserofitne šume. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Sibir, Zapadni Himalaji, Kavkaz, severna Persija. Unesena u Severnu Ameriku, Novi Zeland i u Južnu Australiju.
Achillea
millefolium
L.
Slide2Acer
negundo
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAceraceae Acer negundo L. Karakterisitke Drvo visoko do 15 (25) m, sa prečnikom do 0,5(1) m i širokom nepravilnom krošnjom. Lišće složeno, neparno perasto, sa 3-5(9) listića. cvijetovi dvodomi, u visećim hrpicama, muški na peteljkama dugim 6(8) cm, a ženski na peteljkama dugim 6-8mm.cvijetanje krajem marta i prva polovina aprila. Plodovi – semeno gnezdo sa krilima, obično zreli krajem septembra. III-IV. Stanište. Jedna od najčešćih stranih vrsta u našim parkovima i drvoredima. Raste na plodnim, svežim zemljištima. Opšte rasprostranjenje.
Severna
Amerika, od
Ontarija
na jug do Floride i na zapad do istočnog
podgorja
Stenovitih
planina. U kulturu uveden krajem 17.
veka
. U Srbiji rasprostranjena vrsta.
Varijabilnost:
Ima nekoliko desetina varijeteta i formi.
Slide3Aegilops
cylindrica
Host.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Aegilops cylindrica Host. Karakterisitke Jednogodišnja busenasto razgranata biljka. Stabljika visoka 20-40 cm, uspravna, pri osnovi ponekad delimično kolenasto povijena. Lisni rukavci rapavi, liska uzana, linearna, dlakava ili gola. Klas uzano cilindričan, 7-12cm u prečniku. Klasići 2- 4 cvijetni. Pri dnu 2 - 4 zakržljala klasića. Pleve linearne sa 7-9 nerava, hrapave. Plevice donjih klasića sa kratkim oskama, vršnih sa dugim.V-VI. Stanište. Suve stenovite livade i pašnjaci, oko puteva i pored pruga. Opšte rasprostranjenje. Srednja Evropa, Mađarska, Balkansko poluostrvo, Krit, južna Rusija, centralna Azija.
Slide4Ajuga
reptans
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Ajuga reptans L. Karakterisitke Višegodišnja rozetasta zeljasta biljka sa puzećim izdancima koji se ukorijenjuju. Stabljike jednostavne, 15 do 35 cm visoke. Prizemni listovi pri korijenu lopatičasti ili lopatičasto objajasti. Listovi na stabljici malobrojni, izduženi ili jajasti. cvijetovi plavi ili modri, ponekad beli ili ružičasti. Donji međusobno rastavljeni, pri vrhu stabljike skupljeni u čašicolike cvasti. Plod, oraščić okruglasti do jajasti. IV-VIII. Stanište. Na vlažnim livadama i u šumama, na vlažnim šumskim proplancima, u nizijama i pobrđu, ali i u subalpskom pojasu do 2000m nadmorske visine.
Opšte rasprostranjenje.
Gotovo u čitavoj Evropi, takođe u Sredozemlju, Maloj Aziji i Iranu. Kod nas široko rasprostranjena.
Slide5Alliaria
officinalis
Andrz.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaBrassicaceae Alliaria officinalis Andrz. Karakterisitke Dvogodišnja ili ređe, višegodišnja biljka. korijen vretenast, protrljan jako miriše na beli luk. Stabljika visine 25-100cm, uspravna, ravnomerno pokrivena listovima do cvasti. Prizemni listovi sa dugačkom lisnom drškom, okruglasto bubrežastog oblika, pri osnovi duboko srcasto urezani. Listovi stabla sa kratkom lisnom drškom, izduženo srcasti ili trouglasto srcasti. cvijetovi beli, složeni u jednostavne ili razgranate grozdaste cvasti. Plod je ljuska, više puta duži od drške. Seme je mnogobrojno, u svakoj pregradi složeno u red.IV-VI
.
Stanište.
Na zasenjenim mestima, u svetlim listopoadnim šumama, u šikarama, u lugovima, po poljima, pored puteva.
Opšte rasprostranjenje.
Evropa, Kavkaz, prednja Azija do Himalaja, Severna Afrika.
U BiH rasoristranjena
Slide6Allium
scorodoprasum
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae Allium scorodoprasum L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, (50) 60-90 (100)cm visoka. Lukovica jajasta ili loptasta, sa mnogobrojnim bočnim lukovicama, Obavijenih mrkom do crnkastom tunikom. Stablo kruto uspravno. Lišće linearno, široko rebrasto. Spata dvodela, ne opada, kraća od cvasti. Cvast loptasta, gusta sa mnogobrojnim jajastim rasplodnim lukovicama. cvijetovi se izdižu iznad lukovica.V-VII. Stanište. Oko puteva, po ogradama, vinogradima i obodima šuma i pašnjacima nizija. Opšte
rasprostranjenje
.
Srednja i južna Evropa (na sever do Danske i južne Švedske) i mala Azija. U Srbiji okolina Niša i
Prokuplja
Slide7Amarantus
retroflexus
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAmarantaceae Amarantus retroflexus L. Karakterisitke Uspravna, visoka, dlakava jednogodišnja biljka. Stabljika nešto odrvenela. Listovi bledozeleni, jajasti ili jajasto- kopljasti. Cvast je sastavljena od gustih, zadebljalih klasova, vršni klas je duži od bočnih. Čaura je kraća od perianta, eliptična, spljoštena, hrapave površine.
VI-IX
.
Stanište
.
Karakterističan korov u
okapavinama
na vrlo različitim tipovima zemljišta.
Opšte
rasprostranjenje
.
Skoro
kosmopolitska
adventivna
biljka,
poreklom
iz
Severne
Amerike.
Slide8Ambrosia
artemisifolia
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Ambrosia artemisifolia L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka, 20-80cm visoka, sa vretenastim korijenom. Listovi najčešće naspramni, sa gornje tamnozeleni, a sa donje svetlozeleni. Glavice jednopolne. Muške glavice poluloptaste, sa kratkim drškama. Ženske u manjem broju upazuhu gornjih listova, ispod muških glavica. Plod zatvoren sa očvrslim involukrumom.VIII-IX. Stanište. Nalazi se pored pruga, po padinama nasipa i ruderalnim
mestima.Poreklom
iz
Severne
Amerike.
Slide9Amorpha
fruticosa
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceaes Amorpha fruticosa L. Karakterisitke Žbun visok 1-3 (6)m, nekad u obliku drveta, sa tankim, uspravnim granama. Listovi neparno perasto složeni, jajoliko eliptično do izduženi, ređe lancetasti, živo zeleni. Cvasti grozdaste, guste, uspravne, dlakave. Čašica cevasto zvonasta. cvijet tamno ljubičast. Plod srpasto savijen, bradavičasto žlezdast, ne otvara se ili tek kasnije puca. V-VII. Stanište. Raste na nasipima, u usecima puteva i pruga. Koristi se za pošumljavanje slatina. Kultivisana je i značajna za pčelarstvo. Opšte rasprostranjenje. Domaća u srednjem i istočnom delu Severne Amerike.
Slide10Anacamptis
pyramidalis
(L.) Rich
.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaOrchidaceae Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Krtole nedeljene, loptaste. Stabljika visoka 25-50 (60) cm, tanka. Listovi linearno lancetasti, na vrhu šiljati, sa uzdužnom nervaturom. Cvast klasolika
, zbijena, sastavljena od velikog broja
cvijetova
.
cvijetovi
mali, ružičasti, boje mesa do
purpurnocrveni
,
retko
beli, mirisni.
VI-VII
.
Stanište.
Na osunčanim padinama, u
svetlim
šikarama, šumama, na livadama, od
nizije
do
predalpijskog
pojasa.
Opšte
rasprostranjenje
.
Zapadna, srednja i južna Evropa,
severno
do južne Skandinavije i Velike Britanije, Mala Azija, Iran.
Slide11Anemone
ranunculoides
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Anemone ranunculoides L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 7-30cm visoka. Rizom vodoravan, smeđ. Stabljika uspravna. Prizemni listovi 0-1. Involukrum sa 3 lista, udaljen od cvijeta. Listovi duboko trodelni do osnove, duguljasto lancetasti. cvijetovi pojedinačni ili 2 (retko 3-5), žutonarandžasti ili sumporno žuti. Plodovi sa kratkim dlakama i savijenim kljunom. Stanište. Po mezofilnim šumama. Tipična je šumska biljka.
Opšte rasprostranjenje.
Skoro cela Evropa, Kavkaz,
Sibir.
Slide12Anthriscus
cerefolium
(L.)
Hoffm.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaApiaceae Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm. Karakterisitke Jednogodišnja aromatična biljka, sa tankim vretenastim beličastim korijenom. Stabljika visine 15 – 70cm, uspravna, tanka, razgranata, ispod čvorova maljava, inače gola. Listovi meki, svetlo zeleni, goli, po obodu i naličju na nervima dlakavi. Štitovi na kraćim ili dužim drškama, bočni sedeći, sa 3-6 zrakova. Involukruma najčešće nema. cvijetovi mali, beli. Plod linearno lancetast. IV-VII. Stanište. Javlja se po zapuštenim površinama, međama, pored drumova, vinogradima, u kulturama.
Opšte rasprostranjenje.
Srednja Evropa, evropski deo bivšeg SSSR, Balkansko poluostrvo, jugozapadna Azija.
Slide13Anthyllis
vulneraria
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Anthyllis vulneraria L. Karakterisitke od ravnica, a penje se do granice snega u mnogobrRozetasti polužbun, ređe jednogodišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Glavni korijen većinom snažan, nadzemni deo rizoma nerazgranat ili granat, kratak. Stabljika visine 5-40(60) cm. Listovi različito građeni, neparno perasto složeni sa 1- 4 para zakržljalih listića, prizemni listovi su nekad prosti, gornji sedeći.Cvasti su glavičaste, pojedinačne ili po dve, prividno vršne, sastavljene iz velikog broja cvijetova.cvijetovi su skoro sedeći.Plod mahuna sa 2-3 mm dugačkom drškom, koso jajastog oblika, spljoštena, svetle do tamnomrke boje, ne otvara se i sadrži jedno seme. V-IX. Stanište. Na suvim do svežim, mezofilnim livadama, krečnjačkoj podlozi, na osulinama, stenama, ojnim oblicima.Kod nas su zastupljene po termofilnim livadama i kamenjarima. Opšte rasprostranjenje. Evropa, bivšeg SSSR, prednja Azija, severna Afrika.
Slide14Aquilegia
vulgaris
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Aquilegia vulgaris L. Karakterisitke Stabljika uspravna, 30-90 (130)cm visoka, gola ili dlakava, u gornjem delu razgranata, sa više (3-10) cvijetova.. Prizemno listovi dvostruko ređe trostruko trodeli. Lisni režnjevi široki, pri osnovi srcasti. cvijetovi malobrojni, viseći, plavoljubičasti, ružičasti ili beli.Plod mešak, uspravan, poprečno izbrazdan. Stanište. Senovite šume. Kod nas ne raste kao autohtona, ali se gaji po baštama i grobljima gde se razvija i spontano.
Opšte rasprostranjenje.
Srednja, južna i istočna Evropa, na sever do južne Skandinavije, severozapadna Afrika.
Slide15Aristolochia
clematitis
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAristolochiaceae Aristolochia clematitis L. Karakterisitke
Višegodišnja biljka, 25-50(100)cm visoka. Rizom žućkastosmeđ. Stabljika zeljasta, uspravna.Listovi na dugačkim drškama, duboko srcasti, trouglasto jajasti.
cvijetova
2-8, srednje veličine, za vreme
cvijetanja
uspravni, posle viseći.Plod mnogosemena čaura.
Stanište.
Zidine, oranice, vinogradi, pored pruga, kao korovska biljka.
Opšte rasprostranjenje.
Evropa, mala Azija i Kavkaz. Gaji se i kao lekovita biljka. U Srbiji je rasprostranjena kao ravničarska biljka.
Slide16Arrhenatherum
elatius (L.) M. et K.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Arrhenatherum elatius (L.) M. et K. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa rastresitim busenovima, visoka 50-120cm, često sa kratkim stolonama. Listovi ravni, široki. Metlica duguljasta, pre cvetanja stegnuta, kasnije raširena, uspravna, s mnogo klasića. Pleve duguljasto lancetaste. Plod vretenast, s mekim maljama.VI-VII.
Stanište.
Na livadama,
svetlim
mestima
u šumi, na nasipima.
Opšte
rasprostranjenje
.
Skoro
cela
Evropa, u Mediteranu,
severna
Afrika,
Kanarska
, zapadna Azija.
Preneta
i u
Severnu
Ameriku i Australiju. U Srbiji je rasprostranjena u brdskom
regionu
Slide17Asarum
europaeum
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAristolochiaceae Asarum europaeum L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 4-10 cm visoka. Rizom puzeći, krut. Stabljika kratka. Listovi na dugačkim drškama, skoro naspramni, bubrežasti celi po obodu. Između listova, na vrhu stabljike jedan cvijet sa kratkom drškom. Čaura dlakava, sa 6 okaca, nepravilno se otvara. Seme izduženo. Stanište. Po mezofilnim hrastovim šumama, po bukovim, bukovo- jelovim i mezofilno četinarskim šumama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Mala Azija, Sibir.
Slide18Asclepias
syriaca
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsclepiadaceae Asclepias syriaca L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka sa visokom, debelom i jednostavnom stabljikom. Listovi izduženo eliptični. cvijetni ambrel sa mnogo cvijetova. cvijetovi krupni, crveni. Plodovi mešci debeli, eliptični. Seme jajasto.VI-IX. Stanište i rasprostranjenje. Poreklom severoamerička biljka sreće se u južnoj Evropi. U Srbiji naročito u Vojvodini, duž nasipa i na ivicama plavnih šuma.
Slide19Asperula
odorata
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRubiaceae Asperula odorata L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 10 -30 cm visoka, sa tankim, puzećim tankim rizomom. Stabljika glatka, četvorougla. Listovi 6-9 u pršljenu, obrnuto lancetasti. cvijetovi u terminalnim, razređenim bogato razgranatim cimoznim cvastima. Plod 2-3mm dugačak.IV- V. Stanište. Tipična šumska biljka. Stalni pratilac bukovih šuma. Opšte rasprostranjenje. Evropa, severna Afrika, Sibir.
Slide20Asperula
taurina
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRubiaceae Asperula taurina L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, do 50 cm visoka, sa tankim, puzećim tankim rizomom. Stabljika glatka, četvorougla. Listovi po 4 u pršljenu, jajasti lancetasti. cvijetovi u cimoznim, glavičastim cvastima. Plod go, 3mm dugačak, smeđezelen. V-VI. Stanište. Tipična šumska biljka. Stalni pratilac mezofilnih šuma. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, jugozapadna Azija.
Slide21Asplenium
trichomanes
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaPolypodiophytaPolypodiopsidaPolypodiaceae Asplenium trichomanes L. Karakterisitke Rizom kratko puzeći. Listovi prosto perasti, prizemljuju, tamnozeleni, duguljasti ili retko poluokrugli, celi ili nazubljeno-testersti. Sorusi su mali, izduženi, prostiru se od srednjeg nerva do oboda listića, kasnije se združuju. Spore svetlomrke. VI-VIII. Stanište. Široko rasprostranjena vrstaod nizinskog do subalpskog pojasa, pretežno na kamenitoj podlozi i serpentinu. Zabeležena
je i u mnogim šumskim asocijacijama.
Opšte
rasprostranjenje
.
Gotovo kontinentalna vrsta, rasprostranjena u svim hladnim,
umerenim
i tropskim planinskim područjima
obeju
hemisfera. U Srbiji
raspr
Slide22Aster
salignus
Willd.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Aster salignus Willd. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 80-120 cm visoka. Rizom puzeći sa stolonama. Stabljika u gornjem delu metličasto granata i maljava.Listovi lancetasti, široki. Glavice grupisane u terminalnim metličastim i grozdastim cvastima. Središni cvijetovi žuti, obodni prvo beličasti
, posle plavi ili
plavoljubičasti
. VIII-XI.
Stanište.
Poreklom
iz
Severne
Amerike. Gaji se po
baštama
i parkovima. Odomaćena vrsta. Nalazi se pored obala reka, po vlažnim
žbunovitim
mestima
i nizinskim šumama. Dosad je ustanovljena samo u Vojvodini.
Slide23Ballota
nigra
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Ballota nigra L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom kratak, puzeći. Stabljika zeljasta, uspravna, snažna, većinom razgranata, visoka 30-80 (130)cm. Listovi sa dugačkom lisnom drškom, trouglasto jajasti. cvijetovi sa kratkom cvijetnom drškom, složeni u rastresite dihazije. Plodići jajasti, dugački 2mm, glatki.VI-VII. Stanište. U živim ogradama, na
senovitim
mestima
i
zasenčenim
zidinama, pored
puteva
, u naseljima i
sl
.
Opšte
rasprostranjenje
.
U
celoj
sredozemnoj oblasti, prednjoj Aziji,
Severnoj
Africi, u Podunavlju.
cvast
Slide24Bellis
perennis
L.cvast cvast
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Bellis perennis L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 2-15 (20)cm visoka. Listovi obrazuju rozetu. Glavica u prečniku (10) 15-16 (30)mm. Središni cvijetovi (cvijetovi diska) žuti, cevasti, mnogobrojni, dvopolni. Obodni listovi jezičasti, ženski beli, na vrhu često ružičasti do sasvim crveni. Plod ahenija.
Stanište.
Pored
puteva
, po obroncima, travnjacima, ledinama, livadama.
Opšte
rasprostranjenje
.
Evropa, Mala Azija, Sirija, Madeira.
Introducirana
u
Severnu
Ameriku i na Novi Zeland.
Briza
media
L.
cvast Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Briza media L. Karakterisitke Višegodišnja biljka retkog busena sa kratkim rizomom i kratkim podzemnim stolonama. Stablo uspravno, 20-50 (100)cm visoko. Listovi linearni, ravni, široki, po obodu rapavi. Klasići na dugim peteljkama vise, srcasto-jajasti do srcasto-okruglasti. Pleve jednake, objajaste, duge, ljubičaste ili zelenkasto-beličaste. Stanište. Na suvim staništima u mnogim nizinskim, brskim i visokoplaninskim livadama i pašnjacima; na
šumsim
proplabcima
i ivicama šuma.
Opšte
rasprostranjenje
.
Evropa, Azija. U Srbiji rasprostranjena.
cvast
Slide26Bromus
mollis
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae
Bromus mollis L. Karakterisitke Jednogodišnja prezimljujuća, sivozelena biljka do 80cm visine, pri osnovi većinom busenasto granata. Liske na više manje dugačkim drškama. Metlica kruta, uspravna, kratka, do 10cm dužine. Grane cvasti sa mekanim dlakama. Klasići jajastolancetasti, na vrlo kratkim drškama. V-VII. Stanište. Po livadama, njivama, ogradama, u žbunju i oko puteva, do 1500m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, Balkansko poluostrvo, Kavkaz, Mala Azija i severna Amerika. U Srbiji rasprostranjena.
cvast
Slide27Bromus
sterilis
L. cvast Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Bromus sterilis L. Karakterisitke Jednogodišnja, prizemljujuća biljka, visoka do 60cm, svetlozelena pri osnovi busenasto granata, sa mnogobrojnim uspravnim ili ustajućim golim stablom. Liska 2-4mm široka. Metlica krupna do 20cm, oborena naniže oko stabla. Plod krupa. V-VII. Stanište. Njive, sušne livade i utrine, peskovite površine i oko puteva. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Sibir, severni delovi
Afrike i
severna
Amerika. U Srbiji rasprostranjena
Slide28Campanula
persicifolia
L. cvijetSistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCampanulaceae Campanula persicifolia L. Karakterisitke Zeljasta višegodišnja biljka, valjkasta rizoma sa jednom glavicom. Stabljika uspravna, prosta ili slabo granata, visoka do 1m, sa retkim i manjim listovima pri vrhu. Donji listovi na stablu izduženi i obrnuto jajasti. cvijetovi na kraćim drškama složeni u prost grozd. Plod čaura.Čaura je obrnuto kupasta i pri vrhu nosi ostatke čašice i otvara se sa tri okrugle pore pod samim vrhom. VI-VII. Stanište. Biljke šumskih i žbunovitih mesta, raste od ravnice do alpijskog
pojasa. Najčešća na neutralnim ili krečnjačkim zemljištima.
Opšte
rasprostranjenje
.
Skoro
cela
Evropa, Sibir,
Jermenija
. U Srbiji rasprostranjena.
Slide29Capsella
bursa-
pastoris
L. SistematikaRazdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaBrassicaceae Capsella bursa-pastoris L. Karakterisitke Većinom dvogodišnja, ređe jednogodišnja biljka, 6-60 (100) cm visoka. korijen jednostavan, vretenast. Stablo većinom usamljeno, ređe ih je više. Prizemni listovi skupljeni u mnogolisnu rozetu. cvijetovi na odstojećim peteljkama zbijeni u štitolike, kasnije izdužene cvasti. Ljuščice gole, trouglaste ili obrnuto srcaste. Semena mnogobrojna. cvijeta i plodonosi tokom čitave godine izuzev u periodu dugih zimskih mrazeva. IV-VII (XI). Stanište. Na obrađenim poljima, neobrađenim mestima, đubrevitim zemljištima, na peščarama, po ivici puteva, na čistinama i svežim livadama. Opšte rasprostranjenje. Kao pratilac kultura raznesena je u sve krajeve sveta. Kosmopolit.
cvast
plod
plod
Slide30Carex
divulsa
Good.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaLiliopsidaCyperaceae Carex divulsa Good. Karakterisitke Višegodišnja busenasta biljka sa kratkim, kosim rizomom. Stabljike tanke, vitke, 20 -60 (100)cm visoke, trouglaste. Listovi pljosnati, zeleni. Klas izdužen, isprekidan. Klasići loptasto jajasti. Pleve jajaste. Meškovi jajasti ili lancetasto-jajasti.Orašica duguljasto eliptična.V-VI. Stanište. Rasprostranjena po šumama i šikarama, kako u nizijskim, tako i u planinskim predelima. Česta u svetlim hrastovim šumama. Opšte rasprostranjenje. U Evropi, umerenoj Aziji,
severnoj
Africi i
Severnoj
Americi.
cvast
Slide31Carex
hirta
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsida
Cyperaceae Carex hirta L. Karakterisitke Višegodišnja , rastresito busenasta biljka, sa puzećim rizomom i dugim, debelim, podzemno puzećim izdancima. Stabljike visoke 10-60(90)cm, prave ili pri osnovi savijenem tupo trouglaste.Listovi linearni,pljosnati, pri vrhu tanko zašiljeni, pri osnovi sa dugim rukavcima.Cvast se sastoji iz (1) 2-3 tanka, valjkasta, približena muška klasića na peteljkama i široka, prava, gusta ženska klasića. Pleve muških klasića jajaste, odsečene; kod ženskih klasića jajasto-lancetaste, na vrhu šiljato zašiljene. Meškovi polukožasti, pravi, jajasto-konični, naduveni. Plod orašica, jajasta ili jajasto-trouglasta, smeđozelena. VI-VII. Stanište. Česta na peskovitim i vlažnim mestima, na umereno vlažnim livadama, na plavnim terenima u dilinama reka sa glinovitim zemljištem, od nizijskog područja do planinskih predela (od 1000 do 1500m). Opšte rasprostranjenje. Skoro u celoj Evropi, na Kavkazu, u Maloj Aziji, severnoj Africi i Severnoj Americi..
plod
plod
Slide32Carex
silvatica
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsida
Cyperaceae Carex silvatica L. Karakterisitke Višegodišnja , rastresito busenasta biljka, sa skoro odrvenelim rizomom. Stabljike visoke (10) 20-80 (100) cm. tanke, nežne, tupo trouglaste, do iznad sredine pokrivene listovima, sa povijenim do visećim vrhom. Listovi široki (2) 4-6 (9)mm, linearni, pljosnati, zašiljeni i viseći. Cvast se sastoji iz jednog linearno-lancetastog, širokog muškog klasića na vrhu i 3-6 linearnih, razdakekih ženskih klasića sa proređenim cvijetovima, na dugim peteljkama. Pleve muških cvijetova jajasto-lancetaste, zašiljene; kod ženskih jajasto-lancetaste, kraće od meškova. Meškovi duguljasto eliptični, trouglasti. Orašica objajasta, trouglasta, na vrhu sa ostatkom stubića.IV-V. Stanište. U zasenčenim lišćarskim šumama, od nizije do planinskih predela, do oko 1600 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Skoro u celoj Evropi, izuzev severnih delova i južnog dela Balkanskog poluostrva, u Maloj Aziji, severnoj Africi i Severnoj Americi. U Srbiji rasprostranjena.
ženska cvast
muška cvast
Slide33Castanea
sativa
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaFagaceae Castanea sativa L. Karakterisitke Drveće visoko 20-30(40)m, dostiže starost i preko 500 godina, kruna bogato lisnata. Deblo može dostići i preko 20m u obimu. Listovi jajasto lancetasti, ka vrhu suženi i ušiljeni. Olistavanje početkom maja. Muški cvijetovi u grupicama po tri i više sakupljeni u uspravne, 10 do 30 cm duge, prividne klasove, pri njihovoj osnovi su ženski cvijetovi. Ženski cvijetovi zelenkasti, sakupljeni po grupicama od po 3. cvijetanje znatno posle listanja (u junu), oprašivanje entomofilno.Plod jednosemena orašica, sa kožastom kestenjastom ljuskom, na vrhu zašiljen; u zajedničkoj kupuli razvija se najčešće po 3 ploda (ređe 2 ili 1). cvijeta VI, plodonosi IX-X. Stanište. Ova vrsta prilagođena je blagoj mediteranskoj klimi, uspeva na kiseloj podlozi, najčešće u niskim područjima pa do 1100 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Prapostojbina mala Azija. Danas u području Mediterana, južna Evropa (Balkansko poluostrvo, Italija, Španija) u području Alpa i Pirineja, u jugozapadnim atlanskim područjima, području Kavkaza, na Krimu... U Srbiji rasprostranjena
list
Slide34Cephalanthera
alba
(Cr
.) Simk. Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaOrchidaceae Cephalanthera alba (Cr.) Simk. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom puzi vodoravno, sa svetlo mrkim, na vrhu često viljuškasto račvastim korijenovima. Stabljika snažna, visoka 20-60cm, često vijugava, u gornjem delu zbog listova uglasta, pri osnovi sa opnastim listovima u vidu rukavca.Listovi proređeno raspoređeni, izduženo jajasti do jajasto lancetasti, na vrhu šiljati. Cvast kratka, rastresita, sastavljena od 3-8 cvijetova koji stoje uspravno
cvijet
Slide35Chelidonium
majus
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsida
Papaveraceae Chelidonium majus L. KarakterisitkeVišegodišnje biljka sa razgranitim korijenom zatvorene mrke boje, visine 30 – 50 (100)cm. Stabljika uspravna, granata, okrugla. Svi delovi biljke sa otrovnim narandžastožutim mlečnim sokom. Listovi veliki prizemni. cvijetovi aktinomorfni u štitastim cvastima. Plod mahunasta čaura, otvara se sa dva kapka od osnove prema vrhu. IV-X. Stanište. Javlja se oko naseljenih mesta, pored ograda, zidova, na ruševinama, od ravničarskih predela do 1650 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Sredozemlje, od umerene do subarktičke Azije, uvlači se u atlanski deo Severne Amerike.
plod
cvijet
Slide36Chenopodium
album
L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaChenopodiaceae
Chenopodium album L. Karakterisitke Prava ili uzdignuta, do oko 1m visoka, zeljasta jednogodišnja biljka sa uspravnim i uzdignutim granama. Listovi naizmenični, donji nisu mnogo duži od širine, gornji izduženi. Cvjetovi dvopolni u glomerulama sabranim u račvaste brašnaste grozdove. Plod spljošten odozgo na dole. Stanište. Ruderalna i korovska biljka, karakteristična za nitrofilna zemljišta. Opšte rasprostranjenje. Kosmopolitska biljka.
Slide37Cichorium
intybus
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Cichorium intybus L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 30-120 (200)cm visoka. korijen vretenast. Stabljika uspravna, kruta, uglasta. Listovi zeleni, prizemni listovi oblancetasti, listovi u gornjem delu stabljike sedeći, duguljasti do lancetasti. cvijetovi jezičasti, svetloplavi, retko beli ili ružičasticrveni. Plod ahenija, slamastožuta, svetlosmeđa do crnkasta. VII-IX. Stanište. Pored puteva , po zidinama, oranice, livade, progale nizinskih i mezofilnih šuma. Opšte rasprostranjenje. Evropa, prednja Azija, severna Afrika, severna, tropska i južna Amerika, južna Afrika, Australija i Novi Zeland.
Slide38Clematis
vitalba
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Clematis vitalba L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, lijana sa jakim, čvornatim rizomom. Stabljika se penje, debljine do 3cm i do 10 dugačka. Listovi naspramni, sa drškama, neparno perasti. cvijetovi slabo mirisavi, sa dugačkim drškama. Plodovi duguljasti, crvenosmeđi. Stanište. Pored puta u živoj ogradi, po šikarama, zatim po raznim šumama. Opšte rasprostranjenje. Južna i srednja Evropa, Mala Azija, severna Afrika.
Slide39Conium
maculatum
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaApiaceae Conium maculatum L. Karakterisitke Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka sa otužnim mirisom. Na početku druge godine iz lisne rozete razvija se stabljika, uspravna, gola i šuplja. Donji listovi trouglasti, tri puta perasto deljeni. Štitovi naspram listova i vršni. cvijetovi beli. Plod dužine 2,5mm.VI-VII. Stanište. Na međama, uz ograde, pored puteva, na rudinama, u vrtovima, na njivama. Opšte rasprostranjenje. Evroazija, severna Afrika, Amerika, Novi Zeland. U BiH rasprostranjena. Otrovna biljka.
stabljika
Slide40Consolida
regalis
S.F.Gray
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Consolida regalis S.F.Gray Karakterisitke Jednogodišnja biljka, 20-50 cm visoka. korijen smeđ. Stabljika najčešće uspravna, ređe pri zemlji, polegla, jako granata. Listovi trodeli, dvostruko ili trostruko deljeni. cvijetovi grade retke, često granate grozdove. Seme tamnosmeđe, grbavo. Stanište. Pored puteva, pored pruga, po oranicama, u žitu, po livadama, pored oboda šuma granice i cera. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, Mala Azija, Armenija, oblast Urala. U BiH rasprostranjena.
Slide41Convolvulus
arvensis
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaConvolvulaceae Convolvulus arvensis L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka s rizomom. Stablo dugačko 1m i više, golo ili s kratkim mekim dlakama. Listovi trouglasto jajasti, duguljasto jajasti do lancetasti. cvijetovi pojedinačni u pazuhu listova. Plod čaura okrugla ili okruglastojajasta, na gornjem delu sa malim šiljkom, većinom s 4 do 5 semena, do 2/3 opkoljena čašicom. VI-VII (-IX). Stanište. Raste u grupama,ređe pojedinačno većinom na otvorenim staništima, ređe u zatvorenimbiljnim zajednicama, na ivicama puteva, osulinama, železničkim nasipima.Česta korovska biljka. Od nizija do gornje granicekulturnih biljaka. Opšte rasprostranjenje. U celom svetu, kosmopolit. Verovatno mediteranskog porekla. U BiH rasprostranjena.
Slide42Cornus
sanguinea
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaCornaceae Cornus sanguinea L. Karakterisitke Žbun visok do 5m, retko stariji od 30 godina, sa granama manje-više uspravnim. Pupoljci bez zaštitnih ljuspi, goli. Listovi široko eliptični do jajasti. Cvasti štitaste, guste. cvijetovi beličasti u vršnim štitolikim cvastima. Plod koštunica zreo avgusta-septembra; okrugla, crna. IV. Stanište. Ima veliku ekološku amplitudu- od vlažnih aluvijalnih šuma do kserotermnih hrastovih – u zaseni. Opšte rasprostranjenje. Od južne Skandinavije, atlanske i srednje Evrope do Balkanskog poluostrva.
Slide43Corydalis
cava
(L.) Koerte
.SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaFumariaceae Corydalis cava (L.) Koerte. Karakterisitke Višegodišnja biljka visine 10-35cm (retko do 50cm). Krtole loptaste, šuplje, samo retko pune obrasle žilicama. Stabljika sočna zelena ili crnvenomrka uspravna. Na stabljici dva lista, listovi na drškama, dvočlani, goli, sivozeleni, sa obrnutim jajastim liskama. Grozdasta cvast negranata, mnogocvijetna, uspravna. cvijetovi mirisavi, crveni, crvenoljubičasti. Plod čaura, mnogosemena, zrela manje-više savijena, peteljke 3-4 puta kraće od čaure. IV-V. Stanište. Javlja se u rano proleće u mešovitim
listopadnim šumama brdskog ili planinskog
regiona
, po šibljacima, pored ograda, po parkovima i vinogradima.
Opšte
rasprostranjenje
.
Evropa, Mala Azija, Kavkaz. U
BiH
rasprostranjena.
cvijet
i plod
Slide44Corydalis
solida
(L.) Sw
. SistematikaRazdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFumariaceae Corydalis solida (L.) Sw. Karakterisitke Višegodišnja biljka visine 8-20 (30)cm, krtole loptaste, kompaktne, riđastomrke. Stabljika sočna zelena ili crnvenomrka uspravna. Na stabljici dva lista, listovi na drškama, duplo tročlani, goli, sivozeleni, sa obrnutim jajastim liskama. Priperci ispod listova pri osnovi stabla,ljuspasti. Grozdasta cvast, jednostavna, cvijetovi ljubičastocrveni, retko beli ili žućkasti. Plod čaura, jajasto lancetasta, skoro iste dužine kao peteljka, sa nagore savijenim stubićem za vreme cvijetanja. III-IV. Stanište. Javlja se u rano proleće, cvijeta ranije od C. cava u svetlim šumama, uglavnom šumama sladuna i cera, ali i po šibljacima, pored ograda, po parkovima i vinogradima. Opšte rasprostranjenje. Južna i srednja Evropa, zapadna i severna Azija. U BiH rasprostranjena.
cvast
Slide45Corylus
avellana
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaCorylaceae Corylus avellana L. Karakterisitke Karakteristike vrste. Veoma razgranat gust žbun, ali katkad i omanje, do 7m visoko drvo. Izdanci i grane duge i ravne. Pupoljci dosta krupni, trbušasti i naizmenični. Listovi okruglasto do široko jajoliki, pri osnovi srcoliko urezani. Muške rese obično po 2-4 u grupi, u vreme cvijetanja do 8cm duge. Ženski cvijetovi po 2, u cvastima sličnim pupoljcima. cvijeta II-III. Plodonosi IX. Plod lešnik. Stanište. Jedan od najobičnijih i najčešćih žbunova naših šuma. Obično je podhrast u hrastovim šumama. Opšte rasprostranjenje. Skandinavija (sem severnih delova), srednja Evropa, zapadna Evropa, Sredozemlje, Balkan, Kipar i Mala Azija. U
BiH
rasprostranjena.
Slide46Cynosurus
cristatus
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Cynosurus cristatus L. Karakterisitke Karakteristike vrste. Višegodišnja busenasta biljka, visoka 20-60cm. Stabla tanka, glatka, polaze od prilično debelih tamnih do crnih rizoma. Liske nešto olučasto udubljene. Klasolika metlica linearna. Svaki fertilni klasić praćen od strane jednog sterilnog. Fertilni sadrže 3-4 cvijeta. Donje plevice ovih cvijetova imaju osje kraće od njih, lancetaste, šiljate. VI-VII, katkad ponovo IX-X. Stanište. Na sušnim i vlažnim livadama, na svetlim, obraslim travom šumskim zemljiaštima. Od nizija do alpskog regiona. Opšte rasprostranjenje. Skoro cijela Evropa, Kavkaz, severna Mala Azija. U BiH rasprostranjena.
cvast
Slide47Cystopteris
fragilis
(L.) Bernh
. SistematikaRazdeo
KlasaFamilijaPolypodiophytaPolypodiopsidaPolypodiaceae Cystopteris fragilis (L.) Bernh. Karakterisitke Karakteristike vrste. Rizom oko 5mm u prečniku, kratak, razgranat. Listovi svetlozeleni do žutozeleni u busenu dvostruko do trostruko perasti. Sorusi okrugli, udaljeni jedan od drugog i postavljeni u dva reda. Induzijum po obodu nazubljen, pokriva sorus u obliku mehura, kasnije je zabačen unatrag. Spore sa oštrim bodljama.VI-VII. Stanište. Raste u lišćarskim i četinarskim šumama, kao i na kamenitim poluvlažnim staništima, na silikatu, krečnjaku, serpentinu i drugim stenama na različitim nadmorskim visinama.
Opšte
rasprostranjenje
.
Cela
Evropa, Grenland, Azija do Himalaja,
severna
Afrika,
Severna
Amerika, Južna Amerika - Čile, Novi Zeland, Tasmanija. U
BiH
rasprostranjena.
Slide48Dactylis
glomerata
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Dactylis glomerata L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, hemikriptofit, visoka 30-100cm. Gradi malene busenove, ali nema podzemne rizome. Stabljike dosta krute, uspravne ili kolenasto ustajuće. Lišće ravno, dugačko do 40 cm, plavičasto-zeleno. Metlica jajasto-piramidalna. Klasići nose 3-4 (5) cvijeta, ponekad ljubičaste boje Pleve nejednake, lancetaste, zašiljene.V-VI. Stanište. Po livadama, u kulturama, kraj puteva, u šikarama, sečinama, mezokserofilnim šumama; ređe u svetlim šumama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Azija, Severna Afrika; introducirana u Severnu ameriku kao furažna biljka. U BiH rasprostranjena.
cvast
Slide49Datura
stramonium
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaSolanaceae Datura stramonium L. Karakterisitke Karakteristike vrste. Jednogodišnja biljka. korijen vretenast, granat, beo. Stabljika uspravna 30-120 (180)cm visoka, obično gola, pri vrhu račvasto dlakava. Listovi na drškama, jajasti po obodu lučno nazubljeni, pri vrhu yašiljeni, pri osnovi klinasti.cvijetovi pojedinačni, uspravni, neprijatnog mirisa, sličnog mirisu mošusa.Čašica cevasta, krunica levkasta. Plod krupna, uspravna, jajolika čaura. Semena brojna, pljosnata, bubrežasta.VI-IX. Stanište. Po bunjištu, pored puta, ograda, po baštama, vinogradima, uopšte po zapuštenim mestima i oko naselja. Pripada grupi ruderalnih i nitrofilnih biljaka. Opšte
rasprostranjenje
.
Evropa, Azija, Afrika,
Severna
Amerika.
Kosmopolit
umerenog
i toplog pojasa.
Slide50Daucus
carota
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaApiaceae Daucus carota L. Karakterisitke Dvogodišnja, ređe jednogodišnja, biljka sa vretenastim korijenom crvene, žute ili bele boje.Kod kulturnih biljaka korijen je repastog oblika. Stabljika visine 50-80 (150)cm, rebrasta. Listovi čekinjasto dlakavi ili gotovo goli, 2-4 puta perasto deljeni, jajasti ili izduženo jajasti. Štitovi sa zracima pokrivenim oštrim dlakama, štitići sa većim brojem cvijetova. U sredini štita nalazi se tamno purpurni cvijet. Krunični listići beli, žućkasti, ružičasti ili purpurni. Plod elipsoidnog ili jajastog oblika, pokriven lancetasto šiljatim bodljama.VI-IX. Stanište. Na suvim i vlažnim livadama, naročito na peskovitim terenima, na nasipima, obalama, pored puteva, na međama, u poljima, obradivim površinama, svetlim šumama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Azija, severna Afrika; u kulturama gotovo po celom svetu.
Slide51Dentaria
bulbifera
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaBrassicaceae Dentaria bulbifera L. Karakterisitke Višegodišnja biljka (35) 30 – (65)70 cm visoka. Rizom vodoravan, puzeći, pokriven retkim, mesnatim ljuspama, razgranat. Stablo uspravno ili ustajuće, cilindrično, golo. Prizemni listovi na dugim drškama, naizmenično raspoređeni. U pazuhu listova po jedan jajasto-kuglasti, tamnoljubičasti raplodni pupoljak (bulbil). cvijetovi na uspravno odstojećim peteljkama u kratkoj, zbijenoj štitoliko-grozdastoj cvasti. Plod ljuska.IV-VII. Stanište. U lišćarskim šumama, najviše u svežim, senovitim bukovim. Opšte rasprostranjenje. Čitava Evropa i zapadna Azija.
Slide52Dianthus
pontederae
Kerner
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaCaryophyllaceae Dianthus pontederae Kerner Karakterisitke Višegodišnja biljka, 25-60cm visoka. Listovi linearni, 2-4 mm široki, pljosnati, najširi u srednjem delu, na vrhu ušiljeni. Rukavac nekoliko puta duži od prežnika stabljike. Cvast glavica, cvijetovi gusto zbijeni, purpurni. Dvojna čašica. V-VII. Stanište. Po travnim,peskovitim i kamenitim mestima. Opšte rasprostranjenje. Austrija, Čehoslovačka, Italija, Mađarska, Jugoslavija (samo u Srbiji), Bugarska, Rumunija. U Srbiji rasprostranjena.
Slide53Diplotaxis
muralis
(L.) DC.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaBrassicaceae Diplotaxis muralis (L.) DC. Karakterisitke Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka sa tankim korenom i sasvim zeljastom stabljikom. Stabljika je visine oko 50 cm, retko pojedinačna, ustajuća, pokrivena bar u donjem delu stršećim dlakama. Listovi većinom u prizemnim rozetama. cvijetovi usko eliptični, limunžuti, precvijetali mrkocrvene boje. Peteljke kraće od ploda, plodovi gotovo linearni, pri vrhu i osnovi nešto suženi. Seme sitno i glatko.V-IX, često i X. Stanište. Gotovo u svim vrstama kultura, pored puteva, na utrinama, suvim livadama, peščanim dinama. Opšte rasprostranjenje. U jugozapadnoj, južnoj i srednjoj Evropi,
Ažiru
, Tunisu. U Srbiji u Vojvodini – Fruška gora; Beograd (okolina); istočna Srbija - Đerdapska
klisura..
.
cvijet
plod
Slide54Dipsacus
laciniatus
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaDipsacaceae Dipsacus laciniatus L. Karakterisitke Dvogodišnja biljka. Stabljika uspravna, visine 50-130 (200) cm, uglasta, izbrazdana, duž uglova pokrivena bodljama. Prizemni listovi složeni u rozetu, sa kratkom lisnom drškom, obrnuto jajasto izduženi. listovi stabla sedeći, naspramni.Cvasti jajaste, dugačke 5-8 cm.cvijetovi svetlocrvenkasti ili beli. Plod oko 5mm.VI-VIII. Stanište. U BiH rasprostranjena na vlažnim livadama, na ivici šuma, u šipražju, jarugama, na čistinama, pored puteva. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, zapadna Azija.
cvast
Slide55Dryopteris
filix-
mas
(L.) Shott.Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaPolypodiophytaPolypodiopsidaPolypodiaceae Dryopteris filix-mas (L.) Shott. Karakterisitke Rizom kos, 20 -30 cm dug, debeo i snažan, nečlankovit, račvast, prekriven odrvenelim mrkim ljuspama. Listovi brojni, dvostruko, ređe dvostruko do trostruko perasti.Sorusi se nalaze u gornjoj polovini liske ili se pojavljuju i niže, do drugog para listića prvog reda; u dva reda po (3) 5-6 na fertilnim listićima drugog reda. induzijum go, celog oboda opnast, sporangije oko njega grade prsten. Spore bubrežasto jajaste.VI-IX. Stanište. Vrlo česta paprat u vlažnim šumama senke lišćara i četinara. Opšte rasprostranjenje. Subborealne i umerene oblasti Evroazije i Severne Amerike i Severna Afrika.
Echinochloa
crus-
galli
(L.) P.B. Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Echinochloa crus-galli (L.) P.B. KarakterisitkeJednogodišnja, 30-100 cm visoka biljka. stablo snažno, kolenasto ustajuće ili uspravno.Listovi tamnosivozeleni, široko linearni. Metlica uspravna, retko savijena, do 20 cm duga. Klasići 3mm dugi, jajasto eliptični, većinom svetlozeleni ili ljubičasti.Pleve po nervima s kratkim, trepavičavim
dlakama.VI
.
Stanište.
Na vlažnim njivama, u
usevima
kukuruza, u vrtovima, vinogradima, pored
puteva
, poznata kao čest korov, naročito na
peskovitim
zemljištima.
Opšte
rasprostranjenje
.
Toplije i
umerene
zone
obeju
hemisfera (naročito u
severnoj
). Veoma rasprostranjen korov
pirinčanih
polja.
cvast
Slide57Echinocystis
echinata
(L.) R. et Sch
. Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCucurbitaceae Echinocystis echinata (L.) R. et Sch. Karakterisitke Dvogodišnji polužbun, s rozetom i vretenastim razgranatim korenom. Stablo uspravno, jednostavno, 30-100 cm visoko. Listovi rozete linearno lancetasti; donji listovi uskolinearni, lancetasti. cvijetovi u gustim, prilično debelim, kasnije oko 3cm dugim prostim uvojcima, koji obrazuju gustu, valjkastu metličastu cvast. Plod orašica sa tri ivice, nazubljene.VI- VII. Stanište. Na travnjacima, pored puteva; pojedinačno se sreće i do planinskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Podunavske zemlje, zapadno do donje Austrije; južna i srednja oblast evropskog
dela
bivšeg SSSR-a, Krim, Kavkaz,
severna
Jermenija
.
plod
Slide58Echium
vulgare
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaBoraginaceae Echium vulgare L. Karakterisitke Dvogodišnji polužbun, s rozetom i vretenastim razgranatim korenom. Stablo uspravno, jednostavno, 25-100 cm visoko. Listovi rozete linearno lancetasti; donji listovi uskolinearni, lancetasti. cvijetovi u gustim, prilično debelim, kasnije oko 3cm dugim prostim uvojcima, koji obrazuju gustu, valjkastu ili loptastu metličastu cvast. Plod orašica sa tri ivice, nazubljene.VI. Stanište. Široko rasprostranjena vrsta, pre svega u sušnim oblastima, na obalama, pored puteva i nasipa. Opšte rasprostranjenje. U najvećem delu Evrope, na sever do Engleske, jugoistočne Norveške, Estonije, na jug do srednje Špaije, južne Italije, Sicilije, Balkanskih zemalja. U BiHrasprostranjen
cvijet
cvijet
Slide59Equisetum
arvense
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
EquisetophytaEquisetopsidaEquisetaceae Equisetum arvense L. Karakterisitke Rizom duboko u zemlji, dlakav i na nodusima sa mrkim lancetastim igličastim listićima, koji su srasli u rukavac. Sterilno stablo 10 -80 cm visoko. Rebra ima 4-6-19. Fertilno stablo se pojavljuje pre sterilnog, nerazgranato, 10-30 cm visoko. sporofilni klas dug 1-4 cm. Stanište. Široko rasprostranjena vrsta pored potoka, reka, na vlažnim aluvijalnim terenima, pored železničkih nasipa, na oranicama i zapuštenim mestima.III-VI. Opšte rasprostranjenje. Hladna i umerena područja Evrope, azije i Severne amerike. Koristi se kao sredstvo za bojenje vune i kao diuretižno sredstvo.
detalj
Slide60Equisetum
telmateia
Erhart.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
EquisetophytaEquisetopsidaEquisetaceae Equisetum telmateia Erhart. Karakterisitke Rizom duboko u zemlji, dlakav. Sterilno stablo 15-50-200 cm i 10-20 mm debelo. Fertilno stablo 20-50cm visoko i 13mm debelo. javlja se pre sterilnog i ugine posle rasejavanja spora.V-VI. Stanište. U bukovim, hrastovo-grabovim, mešovito lišćarskim- četinarskim šumama, pored potoka i reka. Opšte rasprostranjenje. Evropsko-zapadno-azijsko-zapadnosevernoameričko disjunktno. U BiH rasprostranjena
Slide61Erigeron
canadensis
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Erigeron canadensis L. Karakterisitke Jednogodišnja do dvogodišnja biljka, (4) 10-120cm visoka, sa tankim vretenastim korenom. Stabljika sa mnogo listova, uspravna. Listovi lancetasti do linearno lancetasti. Glavice male, 3-5mm u prečniku, mnoge u terminalnoj, izduženoj, jako granatoj, metličastoj cvasti. Središni cvijetovi žućkastobeli, cevasti, dvopolni. Obodni cvijetovi, ženski, beli ili ružičasti. Plod 1mm dugačak.VI-X. Stanište. Poreklom je iz Severne Amerike. Sada je rasprostranjena kao neofita skoro po celom svetu-kosmopolit. Prenesena u Evropu već u 17 veku. Odomaćena vrsta. U BiH se javlja pored puteva
, pruga, po obroncima i padinama nasipa, na ivici kukuruzišta, po oranicama.
cvast
Slide62Erodium
cicutarium
(L.) L'Herit
SistematikaRazdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaGeraniaceae Erodium cicutarium (L.) L'Herit Karakterisitke Jednogodišnja do dvogodišnja zeljasta biljka, retko višegodišnja (Mediteran), visoka 10-50cm, stabljika rasprostrta ili uzlazeća, žlezdasta u gornjem delu. Listovi izduženi perasto deljeni na režnjeve, pa opet perasto deljeni. cvijetna stabljika sa 3 do 8 (1do 10) cvijetova. Plod 3- 4 cm dugačak. cvijetanje i plodonošenje
(III) IV-VII, kod biljaka
proklijalih
u
leto
često i do X.
Stanište.
Na otvorenim sušnim i toplim
mestima
, po
baštama
, oko domova, kraj
puteva
i drumova, kao korov ide daleko na sever i istok u Evropi.
Opšte
rasprostranjenje
.
Prvobitno samo u Mediteranskom području, u južnoj Evropi,
atlanskoj
Evropi
do Irske, južne Engleske i južne Skandinavije,
umerenoj
i istočnoj Aziji, Australiji, Novom Zelandu, tropskoj Africi; na Balkanskom
poluostrvu
široko rasprostranjena vrsta.
plod
Slide63Euphorbia
amygdaloides
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaEuphorbiaceae Euphorbia amygdaloides L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka visoka 30 do 70 cm sa horizontalnim odrvenjenim korenom. Stabljike uspravne ili se izdižu., od kojih sterilne mnogobrojne, sa prezimljujućom terminalnom rozetom, a fertilne izrastaju iz vrha prezimljujućih stabljika. Listovi sterilnih stabljika na drškama, izduženo objajasti; listovi na cvijetnim stabljikama sedeći. Terminalna cvast obično 5-toradijalna, zraci na krajevima ponovljeno 2-o račvasti. Plod je čaura 4mm duga, duboko sa 3 brazde urezana. IV-VI. Stanište. U listopadnim šumama (naročito u svetlijim borovim šumama), u žbunjacima, na šumskim ivicama, naročito na krečnjačkoj podlozi. Opšte rasprostranjenje. U Evropi do Irske, Francuske i Portugalije, severni Balkan, sve do južne Rusije i Kavkaza; na Balkanskom poluostrvu dosta široko rasprostranjena
.
.
cvast
detalj
Slide64Euphorbia
helioscopia
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaEuphorbiaceae Euphorbia helioscopia L. Karakterisitke Jednogodišnja zeljasta biljka, sa tankim vretenastim korenom. Stabljike većinom pojedinačne, uspravljene, 5 do 40 cm duge. Listovi naizmenični, objajasti ili skoro okrugli; listovi ispod cvasti krupniji od listova na stablu. Cvast pojedinačna, 5-to radijalna, zraci na krajevima trokraki. Čaura gola i glatka, sa tri duboke brazde. cvijeta i plodonosi od IV do XI. Stanište. Na zakorovljenim mestima, uz staze i puteve, u povrtnjacima i vinogradima, u blizini ljudskih naselja, na osunčanim mestima. Opšte rasprostranjenje. Čitava Evropa, severna afrika, Mla Azija, u Aziji sve do Japana; uneta u Severnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland; na Balkanskom poluostrvu rasprostranjena, takođe i u BiH
cvast
Slide65Euphorbia
virgata
L. SistematikaRazdeoKlasa
FamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaEuphorbiaceae Euphorbia virgata L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka sa vrlo razgranatim korenom. Stabljika prilično nežna, uspravna, visine 30-150 cm, sa brojnim sterilnim izdancima. Listovi na stabljici spiralno postavljeni, 5-8cm dugački, pri osnovi naglo suženi. Vršna cvast mnogoradijalna; zraci više puta dvoračvasti. Čaura 2,5 do 3mm dugačka, duboko trobrazdasta, gola. V-VII. Stanište. Javlja se kako na obalama stajaćih i lagano tekućih voda, tako i na suvim stepskim livadama, šibljacima, drumskim nasipima, žitnim poljima i sl. Opšte rasprostranjenje. U severnoj srednjoj i južnoj Evropi,
severnom
delu
Balkanskog
poluostrva
, srednjoj i južnoj Rusiji do srednje Azije.
cvast
cvast
Slide66Evonymus
verrocosus
Scop.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaCelastraceae Evonymus verrocosus Scop. Karakterisitke Obično žbun do 3 m ili nisko drvo, visoko do 6m, staro do preko 50 godina, sa površinskim korenom. Mlade grančice sivozelenkaste, starije sive do crnkaste. Pupoljci kupasto-jajasti. Lišće izduženo-jajasto ili izduženo-eliptično. Cvasti račvice sa 3-7 cvijetova u pazuhu. Plod čaura, duboko 4-dela, beskrilna, žućkasta ili crvenkasta; zrela avgusta-septembra. IV-V. Stanište. U mezotermnim i termofilnim listopadnim šumama, obično na krečnjaku, u šumama kitnjaka – graba; u visinu se penje preko 1300m. Kserofilna i termofilna vrsta. Opšte rasprostranjenje.
Evropa: južno od Skandinavije i linije
Narva
-
Kalinjin
-Perm; Krim, Kavkaz. U
BiHi
rasprostranjena po hrastovim šumama i po živicama.
plod
Slide67Fagus
silvatica
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaFagaceae Fagus silvatica L. Karakterisitke Listopadno drvo visoko do 30 (-40)m, ponekad debelo u prečniku do 2m, postiže starost 200-300 godina). Listovi u dva reda raspoređeni, liska eliptična, eliptično objajasta, ponekad objajasta. Muški cvijetovi grupisani do po 20 u loptastim cvastima na svilastim peteljkama. Ženski cvijetovi po 2 do 4 sakupljeni u zajedničkom omotaču (kupuli).cvijeta uporedo sa listanjem. Plod “bukvica”, trouglast, sa tankim krilcima mrke boje. cvijeta uporedo sa listanjem V, plodonosi IX-X. Stanište. Atlanska i submediteranska planinska sciofitna vrsta, prilagođena umerenoj i vlažnoj morskoj klimi; u brdskim i planinskim predelima najčešće na severnim padinama. Ima je u čisto bukovim ili u mešovitim lišćarskim i četinarskim šumama, sa sciofitnim vrstama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, na severu do Britanskih ostrva i jugoistočnog dela Skandinavskog poluostrva, na jugu do Pirineja u Italiji
Slide68Fragaria
vesca
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae Fragaria vesca L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 5-20 (30) cm visoka, pri osnovi sa rozetom od listova. Rizom valjkast, vodoravan ili kos.Stabljika uspravna, ređe ustajuća. Listovi tročlani, sa vrlo dugačkim drškama. cvijetovi oko 15mm, najčešće dvopolni, ređe jednopolni, u siromašnim cimoznim cvastima.cvijetna loža posle cvijetanja izraste u mesnat, sočan plod bogat sa šećerom- zbirna orašica, često karmin-crven.V-VI. Stanište. Po livadama, progalama šuma, po šumama, npr. granice i cera. Opšte rasprostranjenje. Poreklo ove vrste je evroazijsko. Danas je rasprostranjena na svim kontinentima, pa je tretiramo kao sekundarnog kosmopolita. U BiH rasprostranjena.
Slide69Fraxinus
ornus
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsida
Oleaceae Fraxinus ornus L. Karakterisitke Drvo visoko do 10(-15_m sa prečnikom do 0,5 m. Kora je sivopepeljasta i glatka; svi ostali jasenovi kod nas imaju ispucalu koru. Listovi neparno perasti, sa (5) 7-9 (11) vrlo varijabilnih listića.Oni su obično zašiljeno eliptični ili jajasto lancetasti, sa promenljivom nazubljenošću na obodu. Cvasti su metličaste, guste, vrlo krupne (do 15 cm duge), mirišljave i mnogocvijetne. Plod (zreo avgusta) sa krilom dug 2-3,5cm.IV-V. Stanište. Sreće se vrlo često u svim termofilnim šumama, od nizina do preko 1200m nadm. visine. Javlja se u hrastovim i mešovitim šumama. Otporan je prema suši i raste na plitkim, nerazvijenim zemljištima. Svetloljubiva vrsta, ali podnosi i senku. Opšte rasprostranjenje
.
Južna i srednja Evropa, Mediteran, Mala Azija,
Zakavkazje
. U kulturama od početka 18.
veka
.
plod
Slide70Galium
aparine
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRubiaceae Galium aparine L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka, 30-150 cm dugačka. Stabljika polegla ili puže, granata, oštro četvorouglasta. Listovi klinasto lancetasti, 6-9 u pršljenu, tupoliki sa bodljicom na vrhu.Cimozne cvasti pazušne, sa malo cvijetova.Krunica bela ili zelenkastobela.Plodići 4-7mm dugački, loptasti, sa gustim čekinjama.V-X. Stanište. Po oranicama, pored puteva, u živim ogradama, oko kuća, po zidinama, livadama, šumama. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, Azija. Uneta u Severnu i Južnu Ameriku. Sekundarni kosmopolit sa evroazijskim
porijeklom
. U
Bosni
rasprostranjena.
cvast
cvijet
Slide71Galium
cruciata
L.
cvijet Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRubiaceae Galium cruciata L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, (6) 20-45 (70) cm visoka, sa puzećim rizomom. Stabljika mnogo, ustajuće ili uspravne, četvorouglaste. Listovi jajasto eliptični, po 4 u pršljenu, šiljati, pljosnati, žućkastozeleni. cvijetovi u pazušnim cimoznim cvastima. cvijetne drške posle cvijetanja nadole savijene. cvijetovi žuti. Plod obrnuto kruškast, go ili bradavičav. IV-VI. Stanište. Po livadama, žbunju, šumama.
Opšte
rasprostranjenje
.
Srednja i južna Evropa
cvijet
Slide72Galium
mollugo
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRubiaceae Galium mollugo L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 25-100cm visoka, sa nežnim valjkastim rizomom. Stabljika granata, uspravna, ustajuća, četvorouglasta. Listovi duguljasti ili široko lancetasti, prema vrhu naglo stegnuti.cvijetne drške duge, raskrečene posle cvijetanja, stoga je cvast razređena. Plodići poluloptasti.V-IX. Stanište. Po baštama, zidinama, živim ogradama, oko kuća, po zidinama, livadama, šumama. Opšte rasprostranjenje. Od Portugala preko Francuske do Mađarske i Rumunije, severno do južne Engleske i severne Poljske, na jug do srednje Italije i južne Srbije.
cvijet
Slide73Geranium
dissectum
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaGeraniaceae Geranium dissectum L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka(retko prezimljujuća jednogodišnja), obično sa dve do tri uspravne ili uzlazeće stabljike, visoke 15 do 40 cm (retko do 90cm). Listovi u rozeti okruglo petougaoni. cvijetne drške kratke, cvijetovi ljubičasti, ljubičastocrveni ili beli. cvijetanje V, plodonošenje VI-X. Stanište. Na livadama, njivama, na poljima, po uvima, u žbunjacima, u baštama; ie do visine od 1500 m nad morem.
Opšte
rasprostranjenje
.
U čitavom Sredozemlju i većem
delu
Evrope,
severno
do Irske, Škotske, na Kavkazu, Maloj Aziji, Iranu.
Preneta
u
Severnu
Ameriku. Na Balkanskom
poluostrvu
široko rasprostranjena. U
Bosni
rasprostranjena.
cvijet
Slide74Geranium
robertianum
L.cvijet Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaGeraniaceae Geranium robertianum L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka ili zimujuća jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika uzlazeća, granata, dugačka 15 do 40 (70) cm, sočna, pokrivena dugim dlakama. Donji listovi petougaoni, petodeli. cvijetne drške dugačke, cvijetovi dugački koliko i njihove peteljke; krunični listići objajasti, svetlocrveni. Plod oko 2 cm dug. cvijetanje V-VIII, plodonošenje VI-X. Stanište. U tamnim lišćarskim, četinarskim i mešovitim šumama, na stenjacima, u senovitim i vlažnim mestima, u planinskim oblastima do 1800 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Gotovo čitava Evropa, severno do Irske, Škotske i severnih delova Skandinavije; u Severnoj Americi; U Africi; na Balkansko poluostrvu rasprostranjena, takođe i u BiH.
Geum
urbanum
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae Geum urbanum L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 20-60cm visoka, sa valjkastim kosim rizomom. Nadzemni deo rizoma sa adventivnim korenima, pokriven ostacima listova i prezimljavajućom rozetom. Stabljika jednostavna ili najčešće granata. Listovi rozete, isprekidano perasti, sa 1-5 pari listića. cvijetovi uspravni,žuti u razređenim metličasto grozdastim cvastima na dugačkim drškama. Plod orašica. V-X. Stanište. Pretežno šumska biljka. Nalazi se po šumama lužnjaka i jasena, kitnjaka i graba, bukovo-jelovim šumama. Opšte rasprostranjenje. Umerena Evropa i Azija, unesena je i u Severnu Ameriku i Australiju. U BiH rasprostranjena
Slide76Glechoma
hederacea
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Glechoma hederacea L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka, gola ili oskudno dlakava sa mnogobrojnim izdancima koji se ukorenjuju. Stabljike 20 – 50cm dugačke, puzeće ili uzlazeće. Listovi bubrežasti ili okruglo bubrežasti, gornji bubrežasto srcasti. cvijetovi plavkasto ljubičasti sakupljeni po 3 do 4 u pazuhu srenjih i gornjih listova u providne pršljenove. Plod mrki oraščići.IV-VII. Stanište. Na senovitim obalama reka, u žbunjacima, na šumskim ivicama, u svetlim vrbovim, topolovim, jasenovim šumama, na livadama i oko naselja. Opšte rasprostranjenje. U većem delu Evroazije, umerena Azija, Sibir, Japan.
Uneta
u
Severnu
Ameriku. Na Balkanskom
poluostrvu
i
BiH
veoma rasprostranjena.
Slide77Glechoma
hirsuta
W. et K. cvijet Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Glechoma hirsuta W. et K. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka, dlakava sa mnogobrojnim puzećim izdancima. Stabljike 30 – 60cm visoke, puzeće ili uzlazeće. Listovi bubrežasti ili okruglo bubrežasti, gornji bubrežasto srcasti, srednji srcasti. cvijetovi plavkasto ljubičasti sakupljeni u pazušne prividne pršljenaste cvasti srednjih i gornjih listova. Plod mrki oraščići. IV-V. Stanište. U širokolisnim svetlim listopadnim šumama, naročito hrastovim, na toplim mestima.
Opšte
rasprostranjenje
.
Zapadna, srednja i istočna Evropa, sredozemni
delovi
Evrope. U
severnim
balkanskim područjima i u
Bosni veoma
rasprostranjena.
cvijet
Slide78Glycyrrhiza
echinata
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Glycyrrhiza echinata L. Karakterisitke Rizom drvenast, biljka sa stolonama. Stablo uspravno, visoko 1-1,5m, uglavnom nerazgranato. Listovi neparno perasto složeni, sa 5-6 pari listića. Cvasti okruglasto glavičaste, ređe malo izdužene, vrlo guste, nalaze se u pazuhu lista. cvijetovi mali, plavičasti. Plod izduženo jajast do eliptičan, vrh izdužen u bodljicu, obično sa 2 semena.V-VII. Stanište. Pored obala reka sa karakterističnim formacijama, na ivici polja, pašnjaka, pored morske obale itd. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, Kavkaz, Mala Azija, Sirija, Persija. U BiH česta na obalama velikih rijeka.
Slide79Hedera
helix
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaAraliaceae Hedera helix L. Karakterisitke Drvenasta lijana koja se penje uz vertikalnu podlogu ili puzi po zemlji. Može da dostigne visinu do 30m i prečnik stabla do 15cm. Penje se pomoću vazdušnih korenova. Listovi spiralno raspoređeni, kožasti, sa lica tamnozeleni, sjajni, goli, sa naličja bledozeleni ili žućkastozeleni. Cvasti su štitaste; svi delovi cvasti sivo zvezdasto dlakavi. cvijetovi dvopolni. Plodovi okruglaste, zrele, plavičastocrne bobice. Plodovi sazrevaju marta-aprila (juna). Raste lagano i dugo živi.IX-X. Stanište. Čest pratilac većih šumskih asocijacija. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, Krim, Kavkaz, na sever do Baltičkog mora. U BiH rasprostranjena, gajena i po vrtovima i kao saksijska kultura.
detalj
plod
list
Slide80Helleborus
odorus
W. et K.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Helleborus odorus W. et K. Karakterisitke Višegodišnja biljka do 60cm visoka. Rizom jak, skoro crn. Stabljika uspravna, u donjem delu bez listova, u gornjem granata i sa listovima. Jedan prizemni list sa dugačkom drškom, prstasto deljen na 7-11 široko lancetastih nedeljenih jednostavno do dvostruko testerastih režnjeva, zimzelen. Listovi stabljike sa kratkim i uskim režnjevima. cvijetovi 5-7cm u prečniku svetložutozeleni, mirisavi. Listići krunice preobraženi u nektarije. Plod mešak poprečno naboran, sa dugačkim kljunom. Seme crnosmeđe. Stanište. Vrlo retko na livadama, uglavnom u žbunju i šumskim asocijacijama. Opšte rasprostranjenje. Južni delovi centralne i istočne Evrope od severne Italije i južnog Tirola preko Balkanskog poluostrva, na istok do južne Rumunije, a na sever do južne Mađarske. U BiH rasprostranjena.
plod
Slide81Helleborus
serbicus
Adam.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Helleborus serbicus Adam. cvijet
Slide82Hieracium
piloselloides
Vill.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Hieracium piloselloides Vill. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 20-80cm visoka. Rizom vertikalan, bez stolona. Stabljika često sa sporednim stabljikama. Listovi plavozeleni, čvrsti do prilično meki. Prizemnih listova malo, do 20, spoljašnji često loptičasti i tupi, ostali lancetasti do linearni i šiljati.Cvast metličasta, gronjasta u gornjem delu, sa više do mnogo glavica. cvijetovi i stubić žut.V-VIII. Stanište. Stenovita i travna mesta, na serpentinu, krečnjaku, kornitu, u šumama. Opšte
rasprostranjenje
.
Evropa, mediteranska oblast do Kavkaza.
list
Slide83Hordeum
murinum
L.
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Hordeum murinum L. Karakterisitke Jednogodišnja, prezimljujuća, do 40cm visoka, na osnovi jako razgranata, jasno zelena biljka. Stabla ustajuća ili uspravna.Listovi ravni, ligula sasvim kratka.Klas prilično gust, cilindričan. Osovina klasa vrlo lomljiva. Srednji klasići hermafroditni, njihove pleve linearno šilaste. Donja plevica lancetasta. Bočni klasići muški. Stanište. Korovska i ruderalna biljka, po baštama, njivama, oko domova, pored puteva, po parlozima, utrinama, sušnim livadama, peskovima, zidinama, prisojnim stranama. Opšte
rasprostranjenje
.
Zapadna, srednja i južna Evropa (na sever do južne Švedske), Iran, Mala Azija,
severna
Afrika,
Severna
Amerika; u mnogim slučajevima
adventivna
.
Slide84Iris germanica
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaIridaceae Iris germanica L.
Karakterisitke Višegodišnja biljka 30-100 cm visoka. Rizom debeo, granat. Stabljika snažna, granata, sa mnogo cvijetova. Listovi sivozeleni, sabljasti, široki. Priperci jajasti, na leđnoj strani kobiličasti, na vrhu zaokrugljeni ili zatupasti, pri osnovi zeljasti, od polovine prema vrhu opnasti. cvijetovi skoro sedeći, prijatno mirišu. Cev perigona iste dužine ili malo duža od plodnika. Spoljašnji režnjevi široko objajasti, obično tamnoljubičasti ili plavi, na gornjoj strani pri osnovi sa žutim dlakama, pri dnu žućkastobeli sa tamnim nervima. Unutrašnji režnjevi okruglasto objajasti, naglo se sužavaju u nokatac, svetloljubičasti ili svetloplavi. Prašnici beli ili ljubičasti. Režnjevi žiga prema vrhu, se šire, sa razvedenim delovima gornje usne. Čaura krupna, izduženo valjkasta, duga. Semena duguljastovaljkasta. V-VI. Stanište. Subspontano na sunčanim brežuljcima, po vinogradima, u proređenim šumama, na šumskim krčevinama, na stenovitim obroncima. Opšte rasprostranjenje. Srednja Evropa, Sredozemlje, Balkansko poluostrvo, Mala Azija. Mediteranski florni element. Rasprostranjenje u Srbiji. Rasprostranjena. Privredni značaj. Široko se gaji kao dekorativna biljka po baštama i parkovima, koristi se i za učvršćivanje osulina. Rizom se upotrebljava za lekovite svrhe i u parfimeriji.
Slide85Isopyrum
thalictroides L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Isopyrum thalictroides
L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 10-30cm visoka. Rizom tanak, gusto žiličast. Stabljika uspravna, nežna, gola, u gornjem delu granata, sa listovima i sa više cvijetova. Prizemni listovi goli, dvostruko troperi, listovi široko jajasti, trorežnjeviti, plavkastozelenkasto prevučeni. Listići stabljike slični prizemnim listovima, prema vrhu jednostavni. cvijetovi pojedinačni, beli. Plod mešak, široko jajast, sa strane spljošten, sa kratkim kljunom savijenim prema cvijetnoj loži. Stanište. Po mezofilnim šumama. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, srednja Evropa: Švajcarska, Austrija, Mađarska, Poljska; centralni deo bivšeg SSSR-a, Mala Azija.
cvijet
cvijet
cvijet
Slide86Jurinea
mollis (
Torn) Rchb.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae
Jurinea mollis (Torn) Rchb. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 30 - 70cm visoka sa snažnim , vretenasto zadebljalim i granatim rizomom. Stabljika uspravna, samo pri osnovi sa listovima, jednostavna sa 1 glavicom, ređe sa više glavica.Listovi duguljasto lancetasti, duboko perasto režnjeviti. Glavice velike, pojedinačne, na vrhu stabljike. Plod ahenija. Stanište. Stenovita i sušna travna mesta. Opšte rasprostranjenje. Balkansko poluostrvo, istočni Alpi, Italija, Austrija, Mađarska, Rumunija.
Slide87Lactuca
muralis Gaerten
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Lactuca
muralis Gaerten Karakterisitke Višegodišnja biljka, 30 – 120cm visoka. Rizom kratak, odrezan, sa dugačkim kožastim žilama. Stabljika uspravna, zelena, u gornjem delu metličasto granata. Listovi u srednjem i gornjem delu stabljike lirasto perasto deljeni, pri osnovi suženi, opkoljavaju stabljiku, sedeći, sa uglastim nazubljenim bočnim režnjevima i sa mnogo većim, trouglastim ili kopljastim terminalnim režnjem. Glavice male, uske sa malo cvijetova (obično 5), najčešće grade bogatu metlicu. cvijetovi bledo do jako žuti. Papus beo. Ahenija vretenasta, crnkasta, sa 12-15 rebara, naglo prelazi u kratak, svetao kljun. VI-VIII. Stanište. Pretežno po mezofilnim šumama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Mala Azija, Kavkaz, severozapadna Afrika. U BiH rasprostranjena.
Slide88Lactuca
serriola L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Lactuca
serriola L. Karakterisitke Prezimljujuća jednogodišnja ili dvogodišnja, 30- 150cm visoka. Koren vretenast. Stabljika beličasta, često crveno poprskana, gola ili u donjem delu sa bodljama. Listovi kruti, na naličju po glavnom nervu sa bodljama, perasto režnjeviti, pri osnovi strelasti i opkoljavaju. Grančice cvasti sa strelastim, ljuspastim listićima, po celoj dužini sa glavicama. cvijetovi svetložuti, osušeni plavkasti. Plod crnkasta ahenija, nešto hrapava. VII –IX. Stanište. Pored puteva, pored pruga, oranice, vinogradi, sunčane padine, stenovita i žbunasta mesta, proređene svetle šume. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Sibir do Altaja i Himalaja, Kavkaz, Persija, Mesopotamija, Sirija, Arabija, severna Afrika od Etiopije do Kanarskih ostrva. Unesena u Severnu Ameriku.
Slide89Lamium
galeobdolon (L.) Cr
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae
Lamium galeobdolon (L.) Cr. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom kratak, kos, razvija stolone, sa adventivnim korenčićima na čvorovima. cvijetni izdanci su jednogodišnji. Stabljika visoka 30-60cm, uspravna ili se izdiže. Listovi sa liskom okruglasto trouglastom, jajastom ili lancetastom, pri osnovi zaokrugljena do neznatno srcasto usečena ili klinasto sužena. cvijetovi sedeći, postavljeni jedan iznad drugog. Plodići dugački oko 3mm, crni. IV – VII. Stanište. U umereno vlažnim listopadnim i četinarskim šumama, u planinskom i subalpijskom pojasu, do 2000 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Srednja i istočna Evropa, Balkansko poluostrvo, južna Italija, srednja Španija.
Slide90Lamium
maculatum L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Lamium
maculatum L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Razvija podzemne i nadzemne stolone, na kojima se razvijaju adventivni korenovi i na krajevima cvijetni izdanci. Stabljika uspravna, nerazgranata ili još od osnove razgranata visoka 15 -60 (100)cm, meka. Listovi sa liskom jajasto trouglastom do srcastom, pri osnovi srcasto usečena, nepravilno testerasto nazubljena. cvijetovi sedeći, poređani jedan iznad drugog na rastojanju dužine pricvijetnih listova, osim gornjih koji su zbijeni.Plodići piramidalno trouglasti, dugački oko 3mm, glatki, maslinastozeleni. IV – VI (IX). Stanište. U svetlim, vlažnim, listopadnim šumama, živim ogradama, pored zidina, pored puteva. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Mala Azija, Armenija.
cvijet
cvijet
Slide91Lamium
purpureum L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae
Lamium purpureum L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka, neprijatnog mirisa. Koren razgranat. Stabljika visoka 10 -25(30)cm, nežna, većinom još od osnove razgranata. Pricvijetni listovi naniže oboreni, od ostalih listova na stablu mnogo se ne razlikuju. Listovi sa liskom koja je trouglasto jajasta, pri osnovi srcasto usečena, na vrhu zaokrugljena ili vrlo kratko šiljata.cvijetovi skoro sedeći, gornji glavičasto zbijeni u vidu piramide, donji su češće udaljeni, purpurnocrveni, ređe žućkastobeli. Plodići dugački 2-2,5mm, jajasto četvorouglasti, većinom sivi i glatki, ređe fino naborani. IV, do jeseni. Stanište. U povrtnjacima, na strnjištima, u međama, vinogorju, vrtovima, oko štala, na zidinama, do 2500m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. U većem delu Evrope, preneta u Severnu Ameriku, zapadna Azija, Alžir. U Srbiji rasprostranjena
cvijet
cvijet
Slide92Laserpitium
latifolium L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaApiaceae Laserpitium
latifolium L. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa velikim mestimično zadebljalim vertikalnim rizomom. Stabljika usparvna, visine 60-150 (250) cm, u najvećem delu gola, okrugla, tanko izbrazdana, u gornjem delu granata. Donji listovi vrlo krupni, na drškama, trostruko perasto deljeni, najčešće široko jajasti, tupi, pri osnovi gotovo srcastog oblika, po obodu krupno testerasti, gornji listovi sedeći. Štitovi veliki. Štitići sa većim brojem cvijetova, na dugim drškama. Plod prošireno elipsoidnog oblika, dužine 8-9mm, sa široko krilatim sporednim rebrima, bočna rebra sa krilima širine ploda. VI-VIII. Stanište. Na obraslim kamenitim mestima, šikarama, pored potoka, na utrinama, stepskim livadama, suvim i svetlim listopadnim šumama, najčešće na krečnjaku, granitnim i bazaltnim stenama. Opšte rasprostranjenje. Evropa.
Slide93Lathyrus
aphaca L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Lathyrus
aphaca L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Izdanak potpuno go, sivozelene boje. Stabla pojedinačna ili u većem broju zajedno, ustajuća ili povijuše, 10-40(60)cm duga, jednostavna ili razgranata, tanka, četvorouglasta. Donji listovi ograničeni na osnovu, povezanih zalistaka, srednji i gornji svedeni na velike zalistke i jednu jednostavnu ili dvojnu rašljiku. Grozd sa 1 (retko 2) cvijeta. cvijetovi svetložute boje. Plod mahuna pravo odstojeća, često malo savijena, sa 4 do 6 semena. Seme mrke do crne boje. V. Stanište. U strnim žitima, detelištima, lucerištima, u vrtovima, na ruderalnim mestima, livadama i pašnjacima. Opšte rasprostranjenje. Od Balkanskog poluostrva do Engleske, Francuske, Holandije, Belgije, Nemačke, Danske i severnog dela bivšeg SSSR-a, prostire se do Irana,
Avganistana
i Egipta. U
BiH
rasprostranjena.
Slide94Lathyrus
latifolius L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Lathyrus
latifolius L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, sa razgranatim rizomom, gola ili dlakava. Stablo visoko 60-300cm. Listovi sastavljeni iz 1 para listića, sa rašljikom. LIstići su linearni do jajasti ili eliptično-kružni. Grozdasta cvast sadrži (5) 8-15 cvijetova i mnogo je duža od listova. cvijetovi tamnomrkocrvene boje ređe beličasti. Plod mahuna izduženo linearna, gola, mrke boje, sadrži 8-14 semena. Seme poluloptastog ili ovalnog oblika. Stanište. Pretežno na livadama i šumskim proplancima. Opšte rasprostranjenje. U južnoj Evropi, a prema severu ide do Čehoslovačke i Poljske, prema istoku – do bivšeg SSSR-a. U Bosni i Hercegovini rasprostranjena.
cvijet
Slide95Lathyrus
niger (L.)
Bernth.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae
Lathyrus niger (L.) Bernth. Karakterisitke Višegodišnja biljka, sa kratkim, debelim, drvenim rizomom. Stablo većinom pojedinačno, uspravno, 30 do 90 cm visoko, često razgranato, dvouglasto do četvorouglasto. Listovi sa po 3-6(11) pari listića, listići eliptični do jajasti. Grozdasta cvast sa 2-10 cvijetova skupljenih sa jedne strane, kraća ili do 3 puta duža od listova. cvijetovi tamnocrvene do mrke boje, pri venjenju postaju ljubičasti. Plod mahuna, linearna u zrelom stanju sadrži 6-10 semena, seme okruglasto do jajasto, maslinastozelene do mrke boje. V. Stanište. U raznim šumama: granice i cera, kitnjaka i graba, bukovoj, mešovitoj šumi. Opšte rasprostranjenje. U većem delu Evrope, na severozapadu do Škotske, Francuske, južne Belgije, severne Nemačke i Skandinavije, na Balkanskom poluostrvu, Italiji, Španiji,
Portugaliji
. U
Bosni
rasprostranjena.
plod
Slide96Lathyrus
vernus (L.)
Bernth.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae
Lathyrus vernus (L.) Bernth. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa prilično kratkim, debelim i razgranatim rizomom. Stablo većinom pojedinačno, uspravno, ili od osnove ustajuće jednostavno, 20-30(60)cm visoko, na gornjem delu sa ljuspastim listićima.Listovi većinom samo od 2-4 pari listića, LIstići jajasti ili dugačko ušiljeni. Grozdasta cvast pojedinačna, sastavljena od (2) 3-5 (10) cvijetova. cvijetovi, odstojeći ili viseći, crveno ili plavoljubičasti. Plod je mahuna, odstojeća, linearna, većinom gola i sjajana, sa 8-14 semena.Semena okrugla do sočivasta, sjajna, žutomrke boje. IV – V. Stanište. Pretežno na kamenitim mestima i na plićim zemljištima, najčešće na krečnjačkoj podlozi, uglavnom u brdskom regionu. Najviše je zastupljena u bukovoj šumi, hrastovo-grabovoj i mešovitoj šumi.
Opšte
rasprostranjenje
.
Nalazi se u većem
delu
Evrope, izuzev Islanda. U
BiH
rasprostranjena.
cvijet
Slide97Leucanthemum
vulgare Lam
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae
Leucanthemum vulgare Lam. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 20-100cm visoka. Rizom valjkast, člankovit, koso položen. Stabljika uspravna, jednostavna i sa jednomglavicom, ili je granata sa više izduženih grančica koje su sa glavicom. Listovi jedr, goli, prizemni loptičasti ili klinasto duguljasti, grubo nazubljeni do perasto režnjeviti sa tupo nazubljenim režnjevima. Listovi stabljike duguljasti ili linearno lancetasti. Glavice na dugim drškama. cvijetovi središni zlatnožuti, jezičasti najčešće beli. Plod ahenija u obliku čigre.V-XI. Stanište. Suve do umereno vlažne livade, žbunaste padine, svetle šume. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Sibir (do Altaja) i kavkaske zemlje.
Slide98Ligustrum
vulgare L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaOleaceae Ligustrum
vulgare L. Karakterisitke LIstopadni ili poluzimzeleni žbun visok 5m. Grančice dlakave ili gole, grane gole, smeđe, sa belim lenticelama. Lišće lancetasto ili široko eliptično, na vrhu oštro do tupo, sa klinastom osnovom, golo, na licu tamnozeleno, na naličju svetlozeleno, končasto. Opada u jesen bez jače promene boje ili prezimi u blagim zimama. Cvasti duge 4-10cm, metlica piramidalna.cvijetovi beličasti, mirišljavi. Plodovi (zreli u septembru) okrugli ili objajasti, crni, sjajni sa 2-4 koštice.Ostaju dugo na biljci posle zrenja. V-VI. Stanište. Dosta čest žbun u brojnim šumskim zajednicama pojasa hrastova. Sreće se i kao gajena vrsta u parkovima, baštama, živicama. Opšte rasprostranjenje. Srednja Evropa, Mediteran, Krim, Kavkaz, stepe oko Crnog mora, Moldavija, zap. Ukrajina.
Slide99Lilium
martagon L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae Lilium
martagon L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Lukovica zlatnožuta, jajasta, dugačka do 5cm, sastavljena od brojnih mesnatih, uzano jajastih, rastresito složenih donjih listova. Stabljika uspravna, visoka 30-80 (150)cm, gola ili gornjem delu pokrivena dlakama, zelena ili poprskanacrvenim pegama.U svom donjem i gornjem delu skoro je bez listova. Listovi stabla po 4-8 pršljenasto grupisani u srednjem delu stabljike, objajasti, izduženo loptičasti do eliptično lancetasti.Cvast vršna, grozdasta, sa lučno naniže savijenim cvijetnim drškama sa 2-11(25)cvijetova, izuzetno sa samo jednim. cvijetne drške se u vreme plodonošenja izdižu. Listići perigona, naviše uvijeni, ružičasti, crvenkasti, ljubičasti, prljavo purpurno do zatvoreno purpurni, sa unutrašnje strane sa tamnim pegama, ređe bez pega, nekada žućkastobeli ili potpuno beli, specifičnog mirisa.Plod čaura, čigrastog oblika ili je okruglasta, sa 6 oštrih uglova. Seme pljosnato, svetlosmeđe. VII-VIII. Stanište. U listopadnim šumama, u šikarama, na planinskim livadama, šumskim čistinama, od nizije do alpskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, umereni deo Azije.
cvijet
cvijet
cvijet
Slide100Linaria
vulgaris Mill
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaScrophulariaceae
Linaria vulgaris Mill. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa valjkastim, puzećim, krivim rizomom. Stabljika jednostavna ili najčešće samo pri osnovi sa sterilnim izdancima, po pravilu uspravna, visine 20-40(60)cm, u donjem delu gola, u gornjem obrasla žlezdastim dlakama ili gola, gusto olistala. Listovi na stabljici linearno lancetasti do linearni. Cvetovi krupni, nalaze se u zbijenim klasolikim grozdovima, koji su na vrhu stabljike. Plod čaura, jajasto-izdužena ili loptasta, višesemena. Seme spljošteno, bradavičavo, sa širpkim krilatim obodom. VI-IX. Stanište. Na peskovima, rečnom šljunku, pored puteva, na zidinama, ugarenim poljima, utrinama, na krčevinama, njivama. Opšte rasprostranjenje. Cela Evropa, izuzev krajnjeg severa, zapadna Azija.
cvijet
Slide101Lithospermum
purpureo-
coeruleum L.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaBoraginaceae
Lithospermum purpureo-coeruleum L. Karakterisitke Žbunić, s dugim izdancima, kosim drvenastim razgranatim rizomom, s mnogo korenova; od rizoma polaze osim cvetnih i sterilni izdanci koji puze i na kraju se ukorenjavaju. Stabla 1-3, 30-50cm dugih, ustajućih ili uspravnih. Listovi lancetasti, sa oba kraja zašiljeni, najdonji sedeći. Cvetovi u zbijenim uvojcima, u početku svetlocrveni, zatim azurnoplavi. Plod orašica.IV-V. Stanište. Razbacano i retko u šibljacima, svetlim lišćarskim šumama, naročito nizinskim, na sunčanim padinama obraslim žbunjem. Od nizija do brdskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Evropa, do Sredozemnog mora na sever do srednje i
severoistočne
Francuske, južne Engleske, Belgije, srednje
Nemačke
, južnog
dela
bivšeg SSSR-a, oko Crnog mora, do Male Azije i Irana. U Srbiji rasprostranjena
Slide102Lonicera
caprifolium L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCaprifoliaceae Lonicera
caprifolium L. Karakterisitke Listopadna gusto razgranata povijuša, levakinja, visoka 4-6m. Kora grančica žuta ili sivkastomrka. Listovi jajasti ili obrnuto jajasti do eliptični, skoro uvek tupi, sa lica tamnozeleni, goli, sa naličja sivkasti do beličasti. Gornji listovi su sa širokim osnovama i međusobno srasli oko grančice. U pazuhu ovih listova nalaze se po 3-10 cvetova, sedeći u glavičastim cvastima. Cvetovi beličasti ili žućkasti, sa više-manje ružičasto ili crvenkasto obojenom cevi. Plodovi slobodni, eliptični, koralnocrveni, sazrevaju jula-avgusta.V. Stanište. Raste u termofilnim i mezofilnim šumama, u nizijskom i brdskom pojasu, na različitim geološkim podlogama. Opšte rasprostranjenje. Portugalija, Italija, Austrija, Mađarska, Krim, Balkansko poluostrvo, Kavkaz;podivljala u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj i u Švajcarskoj. U Srbiji rasprostranjena. Dekorativna i medonosna povijuša. Cvetovi i plodovi se upotrebljavaju u lekovite svrhe.
plod
cvet
Lotus
corniculatus
L.
cvet
SistematikaRazdeoKlasa
FamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Lotus corniculatus L. Karakterisitke Višegodišnja biljka bez stolona. Stabla ustajuća do uspravna ili polegla, često gola, oko 5-40 (ređe do 60)cm duga, većinom slabo razgranata. Listovi na kratkim drškama petočlani(s 5 listića), odozdo plavičastozeleni. Cvasti štitaste većinom sa 2-6 cvetova. Cvetovi žuti, često i crvenkasti, posle sušenja zelenkasti. Plod mahuna, okrugla, prava, u zrelom stanju kestenjastomrka, posle pucanja njeni kapci su uvrnuti. Višesemena je, semena su odvojena rastresitim parenhimom. Seme sjajno, mrko do crvenkasto, često sa crnim mrljama.IV do jeseni. Stanište. U vlažnim i sušnim livadama, po njivama i utrinama, na različitim nadmorskim visinama. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, izuzev njenih najsevernijih delova , srednja Azija, prednja Indija, severna i istočna Afrika, Australija; u tropskim oblastima samo u planinama.
Slide104Luzula
spicata (L.)
Lam. et DC.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaJuncaceae
Luzula spicata (L.) Lam. et DC. Karakterisitke Višegodišnja, gustobusenasta biljka otvoreno zelene boje sa kratkim, ređe izduženim, uspravnim ili kosim rizomom. Stabljika uspravna ili uzdignuta, sa listovima, (8) 15- 30 (50)cm visoka, glatka, ispod cvasti tanja. Cvast klasoliko složena, izdužena, zbijena, 1-2cm dugačka. Cvetovi 2,5-3mm dugački ili veći.Listići perigona lancetasti kestenjaste boje. Plod čaura široko eliptična do loptasta, zatupasta, na vrhu sa kratkom oskom, sjajna, kestenjaste ili mrkocrvene boje. Seme jajasto, mrkocrveno, sa kratkim priveskom, karunkulom. V-VIII. Stanište. Po stenovitim površinama i padinama u visokoplaninskim predelima. Opšte rasprostranjenje. Evropa, na jugu do južno-evropskih planina i ostrva Korzike, Arktik, severna Azija, Kavkaz, Sibir, Himalaji, Severna Amerika do Kalifornije i Nove Engleske, Afrika (Atlaske planine).
Slide105Lysimachia
vulgaris L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPrimulaceae Lysimachia
vulgaris L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Stabljika na vrhu gusto, listovi manje maljavo dlakavi sa pomešanim žlezdastim dlakama. Stabljika uspravna, granata, trouglasta, olistala. Listovi na kratkim drškama, po obodu celi, crveno-žlezdasto punktirani. Donji listovi lancetasti, zašiljeni, sedeći. Cvetovi u grozdovima ili metlocama na dugačkim drškama u pazuhu gornjih listova, zlatnožuti. Plod čaura iste dužine kao čašica.Seme trouglasto, pokriveno dugačkim bradavicama, beličasto. VI-VIII. Stanište. Na vlažnom i močvarnom zemljištu, pored vodenih kanala, na tresavama, priobalnim šibljacima. Opšte rasprostranjenje. U umerenom pojasu Evroazije, od Engleske do Japana.
cvijet
Slide106Lythrum
virgatum L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLythraceae Lythrum virgatum
L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta, glatka biljka sa drvenastim rizomom. Stablo uspravno, 50-120cm visoko, 4-uglasto i u gornjem delu razgranato. Listovi lancetasti do usko linearni, sa zašiljenim vrhom i suženom osnovom skoro sedeći, do ispod cvasti raspoređeni naspramno ili naizmenično. Grozdaste ili klasaste cvasti široke, rastresite. Cvetovi grupisani po 1-3, ređe po 5-7, u dihazije na završnom izdanku, purpurno crvene boje. Plod jajasta čaura, kraća od tubusa čašice, otvara se sa po 2 pregradna kapka (septifraga). Seme mnogobrojno, mrke boje. VI-(VIII) IX. Stanište. Proređeno razbacana na močvarnim i vlažnim mestima plavnih područja, u močvarnim i vlažnim livadama i u šikarama kraj obala. Opšte rasprostranjenje. U Evropi i Aziji. U BiH rasprostranje
Slide107Maclura
aurantiaca Nutt
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaMoraceae
Maclura aurantiaca Nutt. Karakterisitke Drvo do 20m visoko, sa šarenom krošnjim i sa prsnim prečnikom 50-90cm. Kora duboko izbrazdana, tamnonarandžaste boje, plutasta. Izdanci zeleno maslinasti do mrke boje. Listovi naizmenični, po 3-4 na kratkorastima, jajasto do jajasto lancetastog oblika. Cvetovi sa 4-ro režnjevitim cvetnim omotačem. Muški cvetovi u okruglastim, visećim cimoznim cvastima. Ženske cvasti okruglaste. Deblanjem cvetnog omotača ženskih cvetova i vretena cvasti obrazuje se krupna plodova cvast slična limunu ili narandži u kojoj se nalaze uklopljeni mnogi plodovi. Plodovi cvasti su sa valovitom , naboranom površinom, narandžaste boje. Mlečni sok plodove cvasti pocrni na vazduhu. Razmnožava se pretežno semenom. Seme pljosnato; dobro klija u proleće. Stanište. Dobro uspeva na černozemu, a takođe na staništima lužnjaka – jasena, cera – sladuna, kitnjaka – graba i nizinske bukve. Opšte rasprostranjenje. Severna Amerika (od Arkanzasa do Oklahome i Teksasa). U BiH rasprostranjena. Gaji se kao ukrasno drvo po parkovima i baštama ili kao živa ograda.
ženska cvast
muška cvast
Slide108Magnolia x
soulangeana
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaMangoliaceae
Magnolia x soulangeana Karakterisitke Stablo se grana od tla, visine 6-7 m, vrlo je prilagodljivo različitim uslovima i podneblja i tla, a inače je hibrid dobijen ukrštanjem vrste Magnolia denudata (sinonim Magnolia conspicua), do 10 m visokog stabla, belih, do 15cm širokih cvetova, koja živi u Kini, i vrste Magnolia liliiflora, širokog i najviše 4m visokog grma, uspravnih, zvonastih cvetova, spolja purpurni unutra bele boje, koja je samonikla u Japanu. Budući da jedan od roditeljskih oblika ima cvetove bele, a drugi purpurnog tona crvene boje, ovaj hibrid, ima i intermedijarna svojstva roditeljskih oblika ne samo u pogledu visine biljke, nego i u pogledu belih, loptastih cvetova, sa crvenim ili narandžastim prelivom pri osnovi, a pogotovo sa spoljašnje strane latica. Buduči da je veoma cenjena zbog lepote cvetova, koji procvetaju pre
nego što se pojave jajasti ili obrnuto jajasto duguljasti listovi, od nje su izvedeni mnogi vrtni oblici.
Slide109Medicago
arabica (L.)
All.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae
Medicago arabica (L.) All. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Stablo poleglo ili uspravno, 30 do 50(60) cm visoko. Listovi na dugačkim drškama. Listići objajasti do obrnuto srcasti. Cvasti sastavljene od 1 do 4(6) cvetova. Cvetne drške kraće od čašične cevi. Cvetovi živopisnožute boje. Mahuna u levo uvijena, sa 4 do 6 zavoja, gola. Seme zaravnjeno, bubrežastog oblika. VI. Stanište. Na livadama i drugim travnjacima, kao i na ruderalnim mestima. Opšte rasprostranjenje. U Sredozemlju, od Pirinejskog poluostrva do zapadne Azije; nalazi se u Portugaliji, Španiji, Francuskoj, Italiji, Jugoslaviji, delimično u srednjoj Evropi i bivšem SSSR-u.
plod
Slide110Medicago
sativa L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Medicago
sativa L. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa vrlo snažnim, 1 do 2 (5)m dugim glavnim korenom, sa razgranatim nadzemnim delom rizoma i kratkim stolonama. Stablo uspravno ili ustajuće, slabo uglasto, većinom 30 do 90cm visoko. Listovi vrlo različitog oblika i veličine. Listići objajasti do klinasto lancetasti. Cvetovi skupljeni većinom u grozdaste cvasti, kuglastog ili nešto izduženog oblika. Grozdovi sadrže (5) 8 do 25 (40) cvetova. Cvetne drške duge kao čašična cev ili cela čašica. Cvetovi ljubičaste boje ili žuti, zelenkasti do mrki. Mahuna prava ili srpastog oblika uvijena u spiralu od 1-3 zavija, gola ili obrasla dlakama. Seme pravo ili savijeno, pasuljastog oblika. VI. Stanište. Gaji se na veštačkim livadama, a rasprostranjena je i pored puteva na železničkim nasipima, po baštama i oko domova. Opšte rasprostranjenje. Skoro u celoj
Evropi, na sever ide do jugoistočne Norveške i srednje Švedske; nalazi se i u većem
delu
Azije, u
severnoj
Africi, a
preneta
je i u
Severnu
Ameriku.
cvet
Melittis
melissophyllum L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Melittis melissophyllum L.
Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom kos, prilično debeo. Stabljika uspravna , visoka 20-50(80)cm, nerazgranata, tupo četvorouglasta. Svi listovi razređeni po stablu, najveći u donjem delu cvetnog regiona. Liska jajasta, pri osnovi zaokrugljena do klinasta, na vrhu šiljata ili zaobljena. Cvetovi po 1-3 (6) složeni u dihazije, koje grade prividne pršljenove u pazuhu listova u gornjem delu stabljike, beli, ružičasti ili purpurni. Plodovi jajasti, trouglasti, goli, glatki, nekada spreda pokriveni sa dlakama. V-VI. Stanište. U svetlim listopadnim šumama, ređe u četinarskim i u šikarama, na šumskim čistinama, na pošumljenim strmim obroncima, na podlozi bogatoj krečom. Opšte rasprostranjenje. Evropa.
plod
Slide112Mentha
aquatica L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Mentha
aquatica L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka sa dugačkim, puzećim rizomom, sa zelenim, često ljubičasto crvenim, jako aromatičnim izdancima. Stabljike 20 do 100cm visoke, uspravljene ili uzlazeće, razgranate, skoro gole ili gusto dlakave. Listovi na dugačkim drškama, jajasti ili eliptični, sa osnovom okruglastom ili srcastom. Cvetovi sakupljeni u malobrojne prividne pršljenove, koji su u donjem delu stabljike po dva do tri grupisana u glavičaste, skoro loptaste ili izduženo glavičaste cvasti, na kratkim cvetnim drškama u pazuhu gornjih listova. Obično su otvoreno ljubičaste, ružičasto ljubičaste ili ružičaste boje, a takođe i beli. Plod orašica koja je obično okruglasto jajasta, sitno tačkasta, svetlo mrke boje.VI-VIII. Stanište. U stajaćim i sporotekućim plitkim vodama, blizu vode, na obalama bara, reka, potoka, jezera, na močvarnim i vlažnim livadama, najčešće do 1000 m nadmorske visine, ali i do 1700 m. Opšte rasprostranjenje. Široko rasprostranjena u čitavoj Evropi, u mediteranskom području, zapadnoj i severnoj Aziji, južnoj Americi, kao i Australiji, podivljala. Na Balkanskom poluostrvu, kao i u Bosni široko rasprostranjena.
Slide113Mentha
longifolia Huds
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae
Mentha longifolia Huds. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta blago mirišljava biljka sa puzećim rizomom. Stabljike 30 do 100(180) cm visoke, uspravne, razgranate ili skoro jednostavne, obično oštro četvorougle, beličaste, gusto pokrivene kratkim, mesnatim dlakama. Listovi sedeći (donji) na kratkim drškama, liske jajasto izdužene, izduženo lancetaste ili lancetaste. Cvetovi sakupljeni u prividne pršljenove, koji su na krajevima stabljika i grana približeni i grupisani u guste, bezlisne, klasasto cilindrične i na vrhu sužene cvasti. Ružičastoljubičasti su ili ljubičasti. Plod oraščić koji je jajast i fino tačkast. VII-IX. Stanište. Na vlažnim obalama reka, jezera, bara i kanala, na vlažnim livadama, u šumama, duž puteva i obradivih površina, u montanskom i subalpijskom pojasu sve do 1900 m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. U čitavom Sredozemlju i u većem delu srednje Evrope, severno
sve do Velike Britanije, Belgije, Danske, u Maloj Aziji. Na Balkanskom
poluostrvu
, kao i u Srbiji široko rasprostranjena.
Privredni značaj.
Ova vrsta se odavno gaji kao
etarsko
uljna i medonosna biljka. Koristi se u farmaceutskoj,
poslatičarskoj
i alkoholnoj (likeri) industriji.
Slide114Mercurialis
perennis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaEuphorbiaceae Mercurialis
perennis L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka sa puzećim rizomom. Stabljike uspravne, do 40cm visoke, nerazgranate, u donjem delu gole ili skoro gole, u donjoj polovini bez listova. Listovi sakupljeni na vrhu stabljike, izduženo jajasti do eliptično lancetasti, 2 do 3 puta duži nego širi, tamnozeleni. Prašnički cvetovi sakupljeni u malocvetne loptaste grudvice u pazuhu opnastog lista. Ženski cvetovi u kratkim kičicastim cvastima. Plod loptasta čaura, seme skoro loptasto, na vrhu ušiljeno. IV-VI. Stanište. U umereno vlažnim i vlažnim, takođe senovitim, mešovitim i širokolisnim šumama i žbunjacima. Opšte rasprostranjenje. Skoro čitava Evropa, Kavkaz do Persije, severna Afrika, uneta u Australiju. Na Balkanskom poluostrvu, kao i u BiH rasprostranjena.
biljka
ženski
cvijet
muški
cvijet
Slide115Muscari
botryoides (L.)
Mill.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae
Muscari botryoides (L.) Mill. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Lukovica jajasta ili uzano jajasta, tunika mrka, male lukovice nisu razvijene. Stabljika visine 10-25(35)cm, jedna ređe 2-3, pri osnovi i na vrhu ljubičasta. Prizemna lista 2-3, uspravni, široko linearni. Cvast je grozdasta, rastresita, sastavljena od 10-25(45) cvetova, loptasto jajasta, kasnije valjkasta. Cvetovi ne mirišu ili su plodni, mirisni, otvoreno plave boje, ređe su beli,sa belim; sterilni cvetovi otvorenije plave boje. Sterilni cvetovi manji, uspravni.Plod dugačak, stoji upravno u odnosu na osovinu cvasti, sa jajastim, obrnuto jajastim ili okruglasto srcastim kapcima. Seme crno, okruglasto, gusto valovito naborano. IV-V. Stanište. Šume, sušne livade, vinogorje, od brdskog do alpijskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Južna i srednja Evropa, Mala Azija, Transkavkazje.
cvast
Slide116Muscari
comosum (L.)
Mill.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae
Muscari comosum (L.) Mill. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Lukovica prilično krupna, debela, tunika mrka. Cvetna stabljika visine 30-90cm. Prizemna lista većinom 3-4, linearni ili široko linearni, duž oboda sitno nazubljeni široko linearni.Cvast grozdasta, rastesita, izdužena, na kraju valjkasta, dugačka do 30(40)cm, sastavljena od brojnih cvetova (i preko 100). Donji plodovi plodni, međusobno udaljeni, stoje horizontalno, upravno u odnosu na stabljiku, kasnije su malo naniže savijeni, u početku plavičasti, kasnije zelenožuti do mrki, sa beličastozelenim savijenim zupcima. Mnogobrojni cvetovi u gornjem delu cvasti neplodni, obrnuto jajasti do valjkasti, srazmerno mali, zbijeni ili rastresiti, kao i cvetne drške ametist plave boje. Plod čaura skoro loptasta, ređe je neznatno srcasta, na poprečnom preseku trouglasta, sivozelena, sa jajastim na vrhu šiljatim kapcima; drška ploda je dva puta duža od čaure. Seme okruglasto, naborano, crno. V-VI. Stanište. Na poljima, zatravljenim površinama, na livadama, u šikarama, na osunčanim staništima, u vinogorju, na njivama, naročito na peskovitom ili teško glinovitom zemljištu. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, prednja Azija, severna Afrika.
dio
cvasti
Slide117Orlaya
grandiflora (L.)
Hoffm.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMangoliopsidaApiaceae
Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. Karakterisitke Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka sa jednostavnim vretenastim korenom. Stabljika glatka, gola, visine 8-50, najčešće 15-30cm, uspravna,izbrazdana, jednostavna ili ponekad od osnove razgranata. Listovi 2-3 puta perasto deljeni, goli ili na naličju čekinjasto dlakavi. Štitovi sa 5-10 u donjem delu rapavo maljavih zrakova. Cvetovi beli. Plod jajastog oblika, sa mekim bodljama, poređanim u 2-3 reda na svakom sekundarnom rebru. V-VII. Stanište. Javlja se po utrinama, pašnjacima, livadama, kamenjarima, svetlim šumama, šikarama. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, Kavkaz. U Bosni rasprostranjena.
cvast
Slide118Ornithogalum
pyramidale L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae Ornithogalum pyramidale
L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Lukovica jajasta, usamljena, tunika mrka ili siva. Cvetna stabljika obično kruto uspravna, gola, visoka 30-100(130)cm. Listova 4-6, goli, nalaze se prizemno, linearni ili linearno lancetasti, dugački 20-40cm, jedri, mesnati,sivozeleni, bez bele uzdužne linije na licu, u vreme cvetanja biljke još uvek zeleni. Cvast grozdasta, rastresita, dugačka 20-50(100) cvetova. Cvetne drške upravljene naviše, sa osovinom cvasti zatvaraju oštar ugao. Cvetovi zvezdasto otvoreni, bez mirisa.Cvetovi mlečno beli. Plod čaura, jajasta ili eliptično valjkasta, katkad i pri osnovi proširena, a ka vrhu postepeno sužena. Seme oštro uglasto, crno, u svakom okcu 2-8. VI-VII. Stanište. Na njivama, ugarima, na livadama, u poljima. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, Mađarska, Kavkaz, prednja Azija, severna Afrika, Kanarska ostrva. U Bosni rasprostranjena
cvast
Slide119Papaver
rhoeas L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPapaveraceae Papaver
rhoeas L. Karakterisitke Jednogodišnja ili vrlo retko dvogodišnja biljka, visine 20-90cm sa brojnim, uspravnim, jednostavnim ili granatim, glatkim ili čekinjastim dlakavim stabljikama. Listovi vrlo različiti, obično sedeći, izduženo jajasti ili eliptični, perasto ili dvostruko perasto deljeni ili perasto usečeni, sivozeleni. Cvetovi pojedinačni, vršni, do 10cm u prečniku, na dugačkim peteljkama, bledocrveni ili zatvoreni, retko beli ili ljubičasti, pri osnovi sa okruglom, sjajnom, često belo oivičenom, crnom mrljom. Plod čaura objajasta ili loptasta, pri osnovi zaobljena, gola, duplo duža nego šira. Seme bubrežastog oblika, mrežasto, zatvoreno mrke boje. V-VI. Stanište. Rsprostranjena po njivama, u usevima, poljima, utrinama, suvim i kamenitim mestima, pored puteva, oko naselja, u ravnici kao i planinama. Opšte rasprostranjenje
.
Evropa, bez Arktika,
umerena
Azija,
severna
Afrika,
Kanarska
ostrva
,
Madera
,
atlanski
i pacifički
deo
Severne
Amerike, uvlači se u Australiju i Novi Zeland. U
BiH široko
rasprostranjena.
cvijet
Slide120Parrotia
persica (DC.)
A.Mey.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaHamamelidaceae
Parotia persica (DC.) A.Mey. Karakterisitke Listopadni razgranati grm ili manje drvo koje u domovini može dostići visinu do 25 m (u kulturi znatno manje). Kora je tanka, ljušti se u nepravilnim krpama. Grančice maslinastozelene do smeđaste, slabo pramenastodlakave ili gole, sa svetlijim razbacanim lenticelama. Pupoljci spiralno raspoređeni, priljubljeni uz izdanak, izduženi ili ovalno konični, tupog vrha, tamnomrki, gusto obrasli dlačicama. Listovi obrnutojajasti, do okruglasti, 6-10cm dugi, na vrhu tupi, pri osnovi srcoliki, iznad sredine grubo nazubljeni, na licu tamnozeleni, na naličju svetiiji, sa obe strane slabo zvezdastodlakavi, u jesen poprime različite nijanse, od zlatnožute do tamnocrvene. Palistići su kopljasti. Peteljka lista kratka, 2-6 mm duga. Cvetovi dvopolni, žućkasti, mali, smešteni u bočnim zbijenim, kuglastim klasićima koji su okruženi ljuskavim, maslinastocrvenim i gusto dlakavim pricvetnim listićima. Bez krunice su, imaju 5-7 prašnika čije su antere izrazito crvene. Cvetovi se javljaju u rano proleće, pre listova. Plod je širokojajasta ili okruglasta, odrvenela čahura pokrivena zvezdastim dlačicama, u zrelom stanju puca. Semenke crne, sjajne. Vreme cvetanja: II, III (pre listanja). Razmnožavanje semenom i vegetativno. Rasprostranjenost. severni Iran (Pesija) (ime!). Uspešno se može gajiti u vrtovima i parkovima u nizinama kontinentalnih krajeva. Za uspešan razvoj traži vlažne i tople terene, sa svežom vrtnom zemljom. Sadi se pojedinačno ili u manjim grupama.
Slide121Plantago
media L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPlantaginaceae Plantago
media L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka, visoka 10-50(70)cm, sa prizemnom lisnom rozetom i nekoliko cvetnih stabljika, koje su pri osnovi ležeće a zatim uzlazeće. Listovi široko eliptični ili jajasti, ređe jajasto- lancetasti, obično 2 do 2,5 puta duži nego širi. Obično su zašiljeni, sedeći ili pri osnovi suženi u kratku i široku dršku. Cvetne stabljke, dlakave sa zbijenim, cilindričnim klasovima dugačkim 2 do 6(8)cm. Plod čaura, jajasta sa 2do 5(6) semena; seme crno, naborano. V-IX. Stanište. U suvim, brdskim ili dolinskim livadama, u proređenim šumama, na prisojnim i peskovitim mestima, u visokoplaninskim livadama (do 2450m nadmorske visine). Opšte rasprostranjenje. Čitava Evropa, umerena Azija. Na Balkanskom poluostrvu i u Srbiji široko rasprostranjena.
Slide122Platanus
orientalis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPlatanaceae
Platanus orientalis L. Karakterisitke Krupno, dugovečno drvo, visoko do 40m, sa prsnim prečnikom do 4m. Izrasta često u ogromna stabla duboke starosti, od kojih su neka na svetskom glasu, kao platani u Trstenom kod Dubrovnika sa prečnikom od oko 3m, stablo platana u Ohridu, te nekad znameniti platan kod Bujukdera kraj Carigrada.Kora stabla glatka i beličastosiva, samo kod starijih tamna i sitno ispucala.Listovi prstasto deljeni na 5-7 oštrih režnjeva, u osnovi usko ili široko klinasti, zaravnjeni, ređe srcasti. Plodnih glavica je 3-7 na zajedničkoj dršci, retko više; bočne glavice sedeće ili na posebnim drščicama. Zreleplodne glavice ostaju na stablu tokom cele godine, raspadaju se tek u proleće naredne godine. U plodnoj glavici ima 330-870 plodova. Plodovi orašice, konično zaobljene, na vrhu zadebljale. Stanište. Dobro uspeva pored vodenih tokova, na vlažnijim, aluvijalnim staništima. Prija mu alkalno zemljište.Traži blažu klimu. Strada od niskih temperatura, naročito u mladosti. Dobro podnosi gradske gasove i prašinu. Opšte rasprostranjenje. Južni deo Balkanskog poluostrva, zapadna Azija. Autohton je samo u Makedoniji kod nas u slivu Vardara i njegovih pritoka južno od Skopske doline. U Srbiji je vrlo retko kultivisana vrsta, obično po parkovima gde se meša sa nadaleko rasprostranjenijim javorolisnim platanom ili sa nekim od njegovih generativnih potomaka. Privredni značaj. Drvo istočnog platana i pored brzog rasta, dosta je tvrdo, dobro za ogrev. Manje je otporna na hladnoći od javorolisnog platana. Koristi se, ali nedovoljno, u ozeljenjavanju naselja.
Slide123Poa annua
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Poa annua
L. Karakterisitke Jednogodišnja do dvogodišnja (retko višegodišnja), 20- 35cm visoka, pri osnovi busenasto razgranata biljka. Rizom vlaknast. Stablo uspravno ili češće ustajuće. Izdanci se na čvorovima često ukorenjavaju i obrazuju pupoljke koji odmah izrastaju raskidanjem rukavca, postaju slobodni i posle stvaranja novih izdanaka, cvetaju. Listovi sa glatkim, malo stisnutim rukavcima. Metlica rastresita, jajasta do piramidalna, okrenuta na jednu stranu, do 8cm duga, retko duža. Klasići sa 3, ređe 4-5, pa i 7 cvetova, zeleni, ređe prelaze u ljubičasto. Donji cvetovi hermafroditni, gornji 1-2 ženski i oni se prvo otvaraju. Plod sa strane stisnut, sa uskom leđnom brazdom. I-XII. Stanište. Raste u grupama na okrajcima travnjaka, pored puteva, u dvorištima, na livadama gde se više gazi, na pustim i obrađenim mestima, u baštama, na vlažnim mestima, po šumama. Čest i dosadan korov. Ide i do 2000m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. U celom svetu, izuzev polarnih i alpijskih oblasti i pustinja. Kosmopolit.
Slide124Poa bulbosa
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Poa bulbosa L.
Karakterisitke Višegodišnja, donekle sivozelena, 10-30(50)cm visoka biljka. Stabla prilično kruta, uspravna, ređe ustajuća, na osnovi s lukovičastim zadebljanjima ispod metlice daleko naniže bez lišća. Listovi uzani, oni na stablu ravni, a bazalni savijeni. Metlica rastresita, do 8cm dužine, pre i posle cvetanja stegnuta, grane kratke, uspravno odstojeće, često vijugave. Klasići duguljasto jajasti, s 4-10 cvetova, zeleni ili prelaze u ljubičastu boju. Pleve široke lancetaste, duguljaste. V. Stanište. Na suvim sunčanim mestima, na zidovima, putevima, na ivicama njiva, u sušnim šumama i livadama, na peskovima, sunčanim mestima. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, južna Engleska, srednja Švedska, srednji deo bivšeg SSSR-a, zapadna Azija, Sibir, severna Afrika.
cvast
cvast
cvast
Slide125Poa trivialis
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae Poa
trivialis L. Karakterisitke Višegodišnja busenasta biljka, 50-90cm visoka, s nadzemnim puzećim izdancima, koji se ukorenjavaju i granaju. Stablo kolenasto ustajuće, okruglo, skoro do vrha ravnomerno posednuto lišćem, pod metlicom, rapavo. Lisne ploče linearne, ravne, široke, ušiljene, jako rapave, jako zelene. Ligule jako izdužene, obično šiljate. Metlica duga do 20cm, duguljasta ili piramidalna, prava ili stegnuta, njene grane rapave, pre cvetanja uspravne, zatim stršeće, donje po 3-5 zajedno. Klasići jajasti, dugi sa najviše 3-4 cveta, obično zeleni, često svetlomrki ili prelaze u ljubičasto. Pleve lancetaste ili jajaste, šiljate nejednake. Donje plevice duguljasto lancetaste, tanko kožaste. Cvetovi povezani čupercima dlaka. Plod elipsoidan, s leđne strane sa slabim žljebom. VI-VIII. Stanište. Vrlo raširena na plodnim, vlažnim livadama i travnjacima, na ivicama šuma, u vrtovima, na ivicama puteva, od nizije do granice gajenja kulturnih biljaka. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Kavkaz, Mala Azija, srednja Azija, Sibir, Japan, severna Afrika.
Slide126Polygonatum
odoratum (
Mill) Druce
.
SistematikaRazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsida
Liliaceae Polygonatum odoratum (Mill) Druce. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom izdužen, sa vidljivim godišnjim člancima. Stabljika uspravna ili se lučno izdiže, visoka (10)15-50cm, gola, uglasta, sa rebrima, ka gornjem delu spljoštena, u donjem delu nalaze se opnasti listovi koji brzo opadaju. Listovi naizmenični, raspoređeni u dva reda, eliptično jajasti do eliptično lancetasti, skoro sedeći ili sa kratkom lisnom drškom, nalicu zeleni, na naličju sivozeleni. Cvasti najčešće sastavljene od 1-2 cveta, ređe i do 5 cvetova, nalaze se u pazuhu listova na sredini stabla. Cvetne drške gole, naniže oborene. Cvetovi mirisni, dugački (14) 18-22mm, beli. Plod plavocrvena okruglasta bobica. Seme žućkasto. V-VI. Stanište. U svetlim i sušnim listopadnim i četinarskim šumama, u šikarama, na ivici šuma, u lugovima, na stenama, na livadama, od nizije do predalpijskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, Sibir, zap. Himalaji.
plod
Slide127Polygonum
aviculare L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPolygonaceae Polygonum
aviculare L. Karakterisitke Uspravna, uzdignuta ili polegla, najviše do 0,5m duga zeljasta jednogodišnja biljka, tvrda, debela ili naprotiv tanka, nežna, prosta ili bogata gusto granata stabla, sastavljena od članaka 1-7cm dužine. Ohree opnaste, providne, kasnije iscepkane na duge, tanke rese. Listovi svi međusobno jednaki po veličini, po obliku ovalni, izduženi, kopljasti ili linearni, zašiljeni ili tupa vrha. Cvasti do kraja lisnate, cvetovi u pazušnim grupama od 1-6. Cvetni omotač do polovine ili skoro do osnove usečen, petodelan. Plod orašica, trostrana, pri vrhu zašiljena, mrke boje, potpuno ili samo najvećim delom zatvoreno u periantu. V-X. Stanište. Biljka jako ugaženih mesta, ređe korov, na najraznovrsnijim podlogama. Opšte rasprostranjenje. Kosmopolitska biljka. U BiH rasprostranjena.
cvijet
Slide128Polygonum
lapathifolium L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPolygonaceae Polygonum
lapathifolium L. Karakterisitke Prava, uzdignuta i polegla, preko 0,5m dugačka, obično granata zeljasta jednogodišnja biljka. Stablo zeleno ili crvenkasto ili ljubičasto, golo ili retko dlakavo. Ohree opnaste gole. Listovi delimično, grubo dlakavi, s donje strane žlezdasti, izduženi, jajasti ili kopljasti. Klasovi debeli, gusti, žlezdasti, obično malo povijeni. Orašica zatvorena u cvetni omotač, sočivasta ili trostrana udubljenih strana. VI-IX. Stanište. U jednogodišnjoj vegetaciji na obalama voda ili na vlažnim mestima uopšte, a česta je i kao korov u okopavinama, strnikama i lucerištima. Opšte rasprostranjenje. Skoro kosmopolitska biljka. U BiH rasprostranjena.
cvast
Slide129Populus
tremula L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSalicaceae Populus
tremula L. Karakterisitke Drvo do 35m visine i do 1m u prsnom prečniku, sa okruglom ili kupastom , providnom krošnjom; živi 80-90(-180) godina. Kora stabla ostaje dugo neispucala, svetlosivo zelena. Pupoljci sjajnokestenjaste boje, lepljivi, aromatični. Mladi listovi prolazno dlakavi, odrasli goli, sjajni. Listovi dugorasta zašiljeno jajasti, listovi kratkorasta okruglasti. Cveta II-III, pre ili istovremeno sa listanjem. Muške mace su vitke, viseće, guste, vunasto dlakave. Ženske mace 6-7cm duge. Plodne cvasti od 7-15cm duge. Plod čaura, zelenkasto smeđa, Pl. IV-V. Seme sitno, žućkasto, gusto, obraslo dlačicama, dugim koliko i čaura. Stanište. Sreće se pojedinačno ili u manjim grupama u aluvijalnim šumama, na vlažnim staništima hrastovih šuma, a češće u sva tri pojasa bukovih šuma i u smrčevim šumama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, severna Afrika, jugozapadna i centralna Azija, Sibir, Kina i Japan. U BiH rasprostranjena
Slide130Portulaca
oleracea L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaPortulacaceae Portulaca
oleracea L. Karakterisitke Polegla, 20-30cm duga, sukulentna, gola, od osnove granata zeljasta jednogodišnja biljka, sedećih, dole naizmeničnih, gore naspramnih listova loptasta do objajasta oblika. Cvetovi u pazuhu listova ili grana, pojedinačni ili po 2-3, sitni, žuti. Čaura se otvara polklopcem. Seme bubrežasto, crno. VI-VIII. Stanište. Pored puteva i staza, na jako ugaženim ili šljunkovitim mestima, često i kao okopavinski korov. Opšte rasprostranjenje. Biljka severno američkog ili srednje azijskog porekla, danas adventivno raširna u celoj Evropi.
cvijet
Slide131Potentilla
argentea L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae Potentilla
argentea L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 10-50cm visoka, sa jačim i granatim rizomom. Nadzemni deo rizoma odrvenjen, najčešće kos, u prednjem delu razvija izdanke sa listovima. Cvetna stabljika uspravna ili ustajuća ili nešto polegla. Listovi najčešće 5 (-7) –peri, prstasto deljeni. Listići pri osnovi klinasti, objajasti ili jajasto- lancetasti, po obodu nešto povijeni, sa tupolikim zupcima ili perasto izdeljani. Cvetova mnogo, u više granatim dihazijama, otvoreno žute boje. Plodići brazdasti. VI – VII. Stanište. Pored puteva, pruga, po kamenjarima, livadama, u degradiranim šumama granice i cera i dr. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, zapadna Azija, Severna Amerika. U Srbiji rasprostranjena
cvijet
Slide132Potentilla
reptans L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae Potentilla
reptans L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, sa uspravnim, debelim rizomom. Stabljika končasta, izdužena, puzeća, 30-100cm dugačka, bočno razvija izdanke, a na čvorovima se ukorenjuje. Listovi prstasti, 5 (-7)-člani, sa kraćim drškama. Listići, jajasti ili duguljasto-objajasti, suženi u klinastu osnovu, nazubljeni ili testerasto nazubljeni. Cvetovi 5-člani, pojedinačni, u pazuhu listova, zlatnožuti. VI-VIII. Stanište. Pored puteva u jarku, pored obala, po vlažnim i močvarnim livadama, po progalama šuma kitnjaka i graba, po nizinskim šumama. Opšte rasprostranjenje. U velikom delu Evrope i Azije; u Severnu i Južnu Ameriku, Australiju i u Novi Zeland unesena. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
Slide133Primula vulgaris
Huds.
biljka
Sistematika
RazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaPrimulaceae Primula vulgaris Huds. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa kratkim korenom, 5 do 15cm visine. Listovi na naličju dlakavi, na licu goli, u pupoljku naborani. Kasnije obrnuto jajasto izduženi, ili izduženi, na vrhovima zaokruženi, za vreme cvetanja 3 do 6cm dugački, kasnije se uvećavaju, nepravilno nazubljeni. Cvetova veći broj (do 25) u lisnoj rozeti, žuti, retko beli, osaušeni često zelenkasti. Čaura ovalna, seme mrko, bradavičavo. III-IV. Stanište. U svetlim listopadnim šumama, u šibljacima, voćnjacima, potocima, po livadama. Opšte rasprostranjenje. U Evropi, Maloj
cvijet
Slide134Prunella
vulgaris L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Prunella
vulgaris L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom kratak, sa njega se razvijaju i sterilni izdanci. Izdanak go ili pokrivenproređeno dlakama, zelen, često crvenkast ili mrk. Stabljika uspravna ili se izdiže, dugačka 5-30cm, većinom razgranata. Listovi sa lisnom drškom, prizemni u rozeti, liska jajasta ili jajasto izdužena, na vrhu zaokrugljena. Gornji listovi stabla postepeno prelaze u sedeće, široko jajaste ili skoro okrugle, pri osnovi plitko srcaste. Cvetovi sa jako kratkom cvetnom drškom ili sedeći, neposredno iznad gornjeg para listova u prividne pršljenove, koji su na vrhu stabljike i grana grupisani u zbijene providne klasove, dugačke 1-4cm. Obično su tamnoplave boje, ređe ružičasti ili beli. Plodići jajasti do eliptični, glatki, sjajni. VI-IX. Stanište. Na livadama, pašnjacima, na ugarenim njivama, šumskim čistinama, pored puteva, u svetlim listopadnim i četinarskim šumama. Zabeležena je u velikom broju biljnih asocijacija. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Azija, Australija, severna Afrika, Severna Amerika. Kosmopolit. U BiH rasprostranjena.
cvet
Pulmonaria
officinalis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaBoraginaceae
Pulmonaria officinalis L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, sa nezadebljalim korenom i prilično tankim, razgranatim rizomom, iz koga pored adventivnih korenova, izbijaju cvetni izdanci i skoro istovremeno lisne rozete. Stablo 10-20(do 30)cm visoko, s mnogo žlezdanih dlaka. Listovi rozete (letnji listovi) sa jajastim liskama, pri osnovi malo srcasti, sa jasnom perastom nervaturom, odozdo plavozeleni, sa belim mrljama. Gornji listovi sedeći. Cvetovi u gustim, mnocvetnim dvojnim uvojcima, najpre ružičasti, zatim prljavo ljubičasti, ređe karmin crveni ili beli. Plod orašica, u početku dlakava, zatim gola, sjajna, mrka do crna, s jasno izdvojenim prstenom koji opkoljava uljano telo. III-V. Stanište. U svetlim lišćarskim, ređe u četinarskim šumama, na krečnim, kao i beskrečnim zemljištima, često na obalama potoka. Opšte rasprostranjenje. U najvećem delu Evrope, severno od Holandije, Danske, južne i srednje Švedske, južne Finske, istočno od srednjeg i južnog dela bivšeg SSSR, južno od severnih Balkanskih zemalja, severne i srednje Italije, a prema zapadu samo do Ardena i francuske Jure. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
Slide136Quercus
cerris L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFagaceae Quercus
cerris L. Karakterisitke Listopadno drvo visoko do (retko) 35m, do preko 1m debelo(prečnik) i starosti do 200 godina. Debela mrtva kora koja se obrazuje u mladosti, sive je boje. Pupoljci sitni, jajasti, dlakavi.Listovi kožasti, liska izdužena do izduženo jajasta, pri osnovi zaokrugljena do polusrcasta; naličjem tamnozelena, pepeljasta ili svetložućkasta. Muški cvetovi pojedinačni, sedeći ili polusedeći, sakupljeni u rasresite cvasti. Ženski cvetovi na ovogodišnjim grančicama, pojedinačno ili u grupicama (do 8). Plodovi sedeći ili na dršci, pojedinačni ili po 2 do 4 (do 7), raspoređeni na bezlisnom dvogodišnjem delu grančice. Plod sazreva druge godine u septembru ili oktobru; plod krupan, izduženo jajast, uzduž fino izbrazdan, endokarp go, kupula poluloptasta. Cveta V-VI, uporedo sa olistavanjem, plodonosi druge godine IX-X. Stanište. Termofilna ili heliofitnim vrsta, u znatnoj meri i kserotermna, prilagođena umerenokontinentalnoj klimi jugoistočne Evrope; na toploj bogatoj mineralnim materijama i slabokiseloj podlozi, na krečnjaku i silikatu. Zauzima srednja brdska područja u pojasu listopadnih termofilnih šuma. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, naročito u jugoistočnoj Evropi (Apeninsko i Balkansko poluostrvo), dok je u Španiji i južnoj Francuskoj daleko ređi, pa sve do Male Azije i Sirije; severna granica areala dolazi do južne Švajcarske i Austrije, najsevernije do Moravske.
cvijet
Slide137Ranunculus
cassubicus L.
cvet
cvet
cvijet Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Ranunculus cassubicus L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom vertikalan, kratak, člankovit, bočni korenovi mnogobrojni, tanki, dugački. Stabljika visine 30-50(60)cm , snažna, uspravna, granata sa mnogo cvetova. Prizemnih listova 1-3 sa dugačkom lisnom drškom; liska okruglasto bubrežasta ili okrugla, široka do 10cm, obično nedeljena, grubo nazubljena, kožasta, sa naličja dlakava; osnova liske srcasto urezana. Listovi stabla sedeći. Cvet krupan, širok 2,5-3,5cm, blještavo zlatno žut. Plod jajasto okruglast, bočno trbušasto ispupčen, mekano somotasto dlakav, kljun ploda prav, na vrhu kukasto savijen. IV-V(VII).
Stanište.
Svetle
, vlažne, bogate humusom listopadne šume, vlažne livade, obale izvora.
Opšte
rasprostranjenje
.
Srednja Evropa, južna i srednja Rusija.
Ranunculus
ficaria L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Ranunculus
ficaria L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 5-30cm visoka. Žilice korena zadebljale u duguljaste krtolice. Jedna ili više stabljika. Prizemni listovi sa dugačkim drškama, srcasti do bubrežasti,po obodu tupo nazubljeni, ređe skoro celog oboda, masnosjajni, goli. Stabljika pri osnovi polegla, jednostavna ili granata, katkad obrazuje pri dodiru sa zemljom adventivne korene, sa više listova. Listovi stabljike sa drškama slični prizemnim listovima. U pazuhu listova stabljike se često nalaze bulbile ili nedostaju. Cvetovi pojedinačni, uspravni, 2-3cm u prečniku, zlatnožuti. Nektarije 8-12, u vidu su mednih kesica. Plodovi nadlakavoj cvetnoj loži, skoro loptastoj, naduti. Stanište. Po vlažnim zasenjenim mestima (pored izvora, u žbunju, vlažnim šumama – mezofilnim šumama i sl.). Opšte rasprostranjenje. Evropa (severno do arktičkih predela), zapadni Sibir, centralna Azija. cvijet
Slide139Ranunculus
sceleratus L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Ranunculus
sceleratus L. Karakterisitke Jednogodišnja li višegodišnja biljka. Koren žiličast. Stabljika visine (10) 20-50(100)cm, uspravna ili ustajuća, šuplja, granata ili izbrazdana, u donjem delu gola, sa mnogo cvetova. Prizemni listovi sa dugačkom lisnom drškom, liska debela, mesnata, šapasto deljena u 3-5 režnjeva. Srednji i gornji listovi stabla poseduju duže i kraće lisne drške, postepeno su jednostavniji i manji, najviši isključivo sedeći, deljeni u tri režnja ili nedeljeni, lancetasti. Cvet sitan, neugledan, sumporno žut. Nektarije otvorene, sa vrlo malom ljuspom. Plodovi mnogobrojni (70-100), sa naduvenom ivicom, goli, površine kojima se dodiruju neznatno poprečno naborane; kljun ploda vrlo kratak. VI-IX. Stanište. Zabarena mesta, ivice jaraka i bara, vlažne, zabarene livade, u ravnicama i u brdskom regionu. Opšte rasprostranjenje. Cirkumpolarna vrsta, na celoj
severnoj
polulopti
. U
Bosni
rasprostranjena.
plod
Slide140Reseda
lutea L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaResedaceae Reseda
lutea L. Karakterisitke Jednogodišnja do višegodišnja biljka, 30-60cm visoka, gola. Stabljika uspravna do ustajuća, jednostavna ili često široko granata. Donji listovi trodeli, retko celi, ostali perasti ili dvostruko perasti. Listići duguljasto lancetasti do lopatičasti, po obodu celi, samo sa vrlo sitnim zupcima. Cvetovi uspravno strčeći, u gustim, u početku jajasto vretenastim, kasnije jako izduženim, grozdastim cvastima, zelekasto žuti ili žuti. Plod čaura, uspravno strčeća, sa dugačkom drškom, retko viseća, na vrhu sužena, duguljasta, duguljasto objajasta ili eliptična, gore slobodno otvorena. Seme crnosmeđe, sa svetlijim žućkastim pupkom. Stanište. Po oranicama, vinogradima, pored puteva i pruga, po obroncima pored puteva, po peskovitim i šljunkovitim mestima, sunčanim padinama, sušnim livadama. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, severna Afrika. U Bosni rasprostranjena.
cvet
Rhinanthus
minor L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaScrophulariaceae Rhinanthus
minor L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Stabljika uspravna, visine 5-50cm, nerazgranata ili ređe u gornjem delu razgranata, grane kratke, pokrivena proređenim dlakama duž dve naspramne linije, inače gola, zelena. Listovi izduženi, jajasto lancetasti do uzano lancetasti, testerasto nazubljeni. Cvetovi svetložuti, sa zupcima većinom beličastim, ređe ljubičastim. Seme oivičeno opnastim krilatim ispustom. V-IX. Stanište. Na umereno vlažnim šumskim livadama i otvorenim livadama, do 2000m.n.v. Zabeležena je u većem broju livadskih zajednica. Opšte rasprostranjenje. Evropa, izuzimajući južne delove Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
Slide142Rhinanthus
rumelicus Vel.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaScrophulariaceae Rhinanthus rumelicus Vel.
Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Stabljika uspravna, visine 15-60cm, nerazgranata ili razgranata, u gornjem delu pokrivena žlezdastim dlakama, iscrtana uzdužnim crnim isprekidanim linijama. Listovi jajasto izduženi do uzano lancetasti, sedeći, duž oboda testerasto nazubljeni; interkalarnih listova 0-5(8) parova. Priperci trouglasto jajasti, bledozeleni, pokriveni žlezdastim dlakama. Cvetovi svetložuti, zupci ljubičasti. Plod čaura zatvorena u čašici. Seme sa kružnim membranoznim krilatim ispustom. V-VIII. Stanište. Na umereno suvim, umereno vlažnim livadama, pašnjacima i zatravljenim padinama, ređe i u šikarama. Opšte rasprostranjenje. Centralna Evropa, Balkansko poluostrvo, Mala Azija. U BiH rasprostranjena.
Slide143Robinia
pseudoacacia L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae
Robinia pseudoacacia L. Karakterisitke Drvo visoko do 25(30)m, stablo debelo u prečniku do preko 50cm, grane retke, krošnja svetla, na otvorenom prostoru okruglasta; kora duboko i nepravilno uzduž ispucala. Listovi neparno perasto složeni, lisna drška dlakava; Liska na licu svetlozelena do tamnozelena, skoro gola, na naličju bledo zelena do sivozelena. Cvasti grozdaste, često dugačke preko 20cm, sastavljene od 15-20 cvetova, rastresite. Cvet krupan, mirisan, bele ili bledoružičaste boje.Plod preko 10cm dugačak i skoro 2cm širok, sa kratkom drškom, spljošten, go, spolja smeđe boje, iznutra srebrnastosjajan, sa 4-10 semenki. Seme bubrežasto, obično mrke boje, sa tvrdom semenjačom. Opšte rasprostranjenje. Bagrem je domaća vrsta u istočnim delovima Severne Amerike, odakle se brzo proširio, tako da njegov prvobitni areal nije tačno poznat. U Evropu je prenet početkom 17 veka, i to u Francusku, odakle je široko rasprostranjen po svim evropskim zemljama. Kod nas je bagrem jako rasprostranjeno drvo, posle bukve i hrasta predstavlja najrasprostranjeniju lišćarsku vrstu. Koristi se za pošumnjavanje obešumljenih terena, bujičinih područja, peskova i sl. Najbolje raste na rastresitom, dubokom i plodnom, peskovitom zemljištu, ali i na drugim, manje pogodnim površinama
Slide144Rosa canina
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae Rosa canina L.
Karakterisitke Žbun od 1,5-2,5m visok čije su grane povijene ili uspravne. Bodlje jake, srpasto povijene, na glavnim stablima nekada skoro prave, na fertilnim granama brojne i srpasto povijene. Listovi goli, samo po glavnoj lisnoj osi retko kratko dlakavi. Cvetovi u cvastima po 3-5, ređe pojedinačni. Cvetne drške najčešće jednake dužini ploda, obično bez žlezda i dlaka. Cvetovi bledoružičasti. Plod veliki, ređe skoro okruglast, bez žlezda, crven. Stanište. Široko rasprostranjena u nizinskom, brdskom i planinskom regionu u svetlim lišćarskim i četinarskim šumama, na šumskim proplancima i požarištima, po ivicama šuma, na livadama i pašnjacima, sa različitom geološkom podlogom i na raznim tipovima zemljišta. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, na sever ide do 62 stepena, Afrika, zapadna i severna Azija. U Bosni rasprostranjena.
Slide145Ruscus
hypoglossum L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceaeRuscus
hypoglossum L. Karakterisitke Zimzelena biljka sa puzećim rizomom i jednostavnom ili slabo razgranatom stabljikom, visine 20-40(60)cm. Ljuspasti listići sitni, lancetasti. Filokladije duguljasto- lancetaste do eliptične, sa obe strane sužene, ali bez oštre bodlje na vrhu. U donjem delu stabljike su naspramne ili pršljenasto raspoređene, a u gornjem u dva reda poređane. Cvetovi su na peteljkama, po 3-5, u pazuhu duguljastog, čvrstog, kožastog, zelenog i na vrhu zašiljenog priperka. Muški cvetovi sa 3 prašnika čiji su filamenti srasli u cev. Kod ženskih cvetova staminodije su srasle u cev. Bobica crvena, do 2cm u prečniku. IV-V. Stanište. Vrsta je vezana za mezofilne šume, uglavnom bukove, mada je ima i u šumama hrasta kitnjaka i graba. Takođe se sreće i u bukovo-jelovim šumama. Raste i na plitkom krečnjačkom zemljiŠtu. Osnovno za porast je dovoljna količina vlage u vazduhu i senčeni položaji. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa (Čehoslovačka, Austrija, Mađarska), Balkansko poluostrvo, Krim, Mala Azija, Severna Afrika. U Bosni rasprostranjena. Privredni značaj. Ima značaja kao dekorativna vrsta i može da se sadi na senčenim mestima. U narodnoj medicini se upotrebljava za povećanje mlečnosti kod domaćih životinja.
plod
Slide146Salix
alba L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSalicaceae Salix
alba L. Karakterisitke Drvo do 25 (-30)m visine i prsnim prečnikom od preko 1(-2)m, sa izbrazdanom, smeđesivom korom. Krošnja široka i svetla; vrhovi grana savijeni prema dole. Mlade grančice svilasto dlakave, beličaste, docnije ogole; nisu upadljivo krte pri osnovi. Listovi lancetasti, široko lancetasti, retko široko jajasto lancetasti, najširi u sredini liske, postepeno zašiljeni na oba kraja. Cveta III-IV i kasnije. Muške mace 4-6cm duge, ženske do 5cm, sa belo dlakavom osovinom, na peteljkama kraj kojih se nalaze listovi; javljaju se zajedno sa lišćem.PLod čaura gola, puca na 2 dela. Plodonosi V-VI. Stanište. Pretežno u rečnim dolinama, poplavnim područjima i na aluvijalnim zemljištima. Obrazuje samostalno sastojine ili zajedno sa drugim vrstama. Pojedinačno, kraj reka, javlja se na nadmorskim visinama i do preko 1000m. Naša najčešća vrba. Opšte rasprostranjenje. Evropa, severna Afrika, Azija. U Bosni rasprostranjena.
Slide147Salvia
officinalis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Salvia
officinalis L. Karakterisitke Polužbun. Grane leže na zemlji ili se izdižu, jako razgranate, kora sivomrka, ljušti se. Izdanak mat zelene boje, miriše na balzam. Stabljika uspravna ili se izdiže, visoka 20-70cm, snažna, u donjem delu ljubičasta, iz pazuha listova obično polaze kratki sterilni bočni izdanci. Listovi bar delimično zimzeleni, čvrsti; liska izduženo jajasta, do lancetasta, ređe eliptična ili uzano eliptična, pri osnovi katkad plitko srcasto usečena. Po (4) 6-10(20) cvetova složeno u 6-8 pršljenova postavljenih jedan iznad drugog, koji su razmaknuti najmanje za dužinu cveta, svetlo ljubičasti, ređe beli. Plodići skoro loptasti, glatki, tamnomrki. V-VII. Stanište. Na sušnim, krečnjačkim, kamenitim površinama. U Bosni brojna u asocijaciji Artemisio – Salvietum officinalis. Opšte rasprostranjenje. U mediteranskom delu južne Evrope, od Španije do severnih Balkanskih zemalja, Mala Azija, severna Sirija. Kultivisana u celoj Evropi i Severnoj Americi. Mediteranska vrsta. Privredni značaj. Žalfija se koristi u medicini u obliku čaja i
Slide148Salvia
pratensis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Salvia
pratensis L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Koren vretenast, jako odrvenio. Stabljika visoka 20-50cm(80)cm, uspravna ili se izdiže, nerazgranata ili razgranata ili razgranata samo u zoni cvasti, snažna, četvorouglasta, šuplja. Listovi izuzimajući 1-3 pra listova stabla, koji su mnogo manji složeni u prizemnu rozetu; liska jajasta do izduženo lancetasta, dugačka, pri osnovi srcasto usečena, odsečena ili klinasta, duž oboda nepravilno dvojno tupo nazubljeni. Listovi na stabljici sedeći ili sa kratkom lisnom drškom, oni iz osnove grana cvasti jajasto lancetasti, sa dugačkim šiljatim vrhom. Cvetovi sa kratkom cvetnom drškom, po 4-6(8) složeni u 6-12 razdvojenih prividnih pršljenova, postavljenih jedan iznad drugog na vrhu stabljike, gradeći zajedno razgranati prividan klas, dugačak 10-30cm. Obično su plavo do , tamno ljubičasti, često beli ili ružičasti, prljavo crveni ili šareni, pokriveni proređenim maljama; kod dvopolnih cvetova krunična cev nešto duža od čašice. Plodići jajasti, glatki, crnomrki. V-VIII. Stanište. Na sušnim, stepskim livadama, pustarama, na krečnjaku, kao i na nešto vlažnijim livadama, u poljima. Javlja se u mnogim livadskim zajednicama. Opšte rasprostranjenje. Evropa, jugozapadna Azija.
Slide149Sambucus
ebulus L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSambucaceae Sambucus ebulus
L. Karakterisitke Višegodišnja zeljasta biljka, cela neprijatnog mirisa, visoka 0,5-2m, sa jakim puzećim korenom. Stabljika ujesen odumire, redovno nedeljna, uspravna, brazdasta, gola ili rasuto dlakava. Lišće jednom ili dva puta neparno perasto deljeno, listića 5-9, oštro testerastih. Cvetovi neprijatnog mirisa, u vršnoj amrelastoj, cimoznoj cvasti, sa 3 glavne osovine, beli ili crvenkasti, sa crvenim prašnicama. Bobičaste koštunice elipsoidalne, sjajno crne, većinom sa 3(-4) koštice; ove su jajaste, nešto troivičave. VI. Stanište. Javlja se kao korovska biljka na vrlo različitim, ali uvek sa dosta svetlosti, staništima; po obodu šume, kraj puteva, na zapuštenim njivama, kraj živica i đubrišta. Ponekad u gotovo čistim manjim ili većim sastojinama, razmnožavajući se brzo i lako semenom (ptice) i vegetativno (puzeće korenje). Opšte rasprostranjenje. Od južne Švedske, kroz celu srednju i južnu Evropu do sev. Afrike; na istok u zap. Aziji, Persiji. U Srbiji rasprostranjena. Privredni značaj. Od davnina važi kao otrovna biljka, ali bez mnogo razloga; kiselo-sladunjavi plodovi deluju kao purgativ i diuretik, a izazivaju i znojenje; sadrže razne kiseline, ulje, tanin i dr. Plodovi služe za bojenje.
Slide150Sambucus
nigra L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSambucaceae Sambucus
nigra L. Karakterisitke Žbun ili nisko drvo do 10m visine i sa prečnikom do 50cm i korenom uglavnom plitkim, površinskim. Kora na starijem stablu je sivo-smeđa, sa izduženo ispucalom plutom. Mlade grančice zelene, sa brojnim, upadljivim, sivim lenticelama i krupnim, jajastim pupoljcima, sa oko 6 ljuspi. Lišće, koje se javlja vrlo rano, ponekad već u februaru, dugo pre cvetova (maj-juni), naspramno stojeće, neparno perasto, sa 2-3 para, eliptičnih ili izduženih, na vrhu dugačko zašiljenih listića; ovi su po obodu nejednako testerasti, malo dlakavi i svetlozeleni. Na lisnom tragu, ispod pupoljka, obično 5 sprovodnih snopića. Cvetovi sa jakim mirisom, u bogatim i gustim, vršnim, amrelastim, pljosnatim cvastima širokim do 20cm, ove imaju 5 glavnih osa koje se dalje račvasto dele, beli do žućkastobeli. Plodne cvasti viseće na osama koje se oboje crveno do ljubičasto. Plodovi zreli septembra, okrugli, sjajno crnoljubičasti, sa crvenim sokom i 3 koštice, semena. Koštice smeđe, jajaste, nešto pljosnate, na površini plitko mrežaste. VI. Stanište. Raste na svetlim, toplijim položajima, sa humoznim i svežim zemljištem, bogatom u humusu i azotu. To su staništa lužnjaka –poljskog jasena, kitnjaka-graba, submontane i brdske bukve. Retko preko 1000m nadmorske visine. Dobro se obnavlja semenom i vegetativno, izdancima iz panjeva. Opšte rasprostranjenje. Evropa, na sever do južne Švedske, Litvanije; Mala Azija, Trnskavkazje, zap. Sibir. U Bosni rasprostranjena. Ponekad gajena kao ukrasna i lekovita (čaj).
cvast
Slide151Sanguisorba
minor Scop
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRosaeae
Sanguisorba minor Scop. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 10-90cm visoka, sa jakim, granatim, odrvenjenim rizomom. Stabljika uspravna ili ustajuća, jednostavna ili granata, gola ili u donjem delu dlakava. Listovi perasti, sa 3-13 listića; prizemni listovi na dugačkim drškama, malo se razlikuju od listova stabljike. Listići okruglasti do eliptični, tupo nazubljeni do testerasto, svetlozeleni, sa donje strane manje svetli. Cvetne glavice sa dugačkom drškom, prilično bogate cvetovima. U donjem delu glavice muški cvetovi, u srednjem čisto dvopolni, a u gornjem delu čisto ženski. Cvetovi se otvaraju od donjeg dela glavice naviše.Plod četvorouglast, mrežasto naboran ili bradavičav, srastao sa hipancijumom, koji je po ivicama usko krilat. IV-VII. Stanište. Po oranicama, sušnim livadama, po progalama šuma granice i cera, šumama crnog bora. Opšte rasprostranjenje
.
Evropa, Azija. U
Severnu
Ameriku unesena.
cvijet
cvijet
Slide152Scilla
bifolia L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaLiliaceae Scilla
bifolia L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Lukovica jajasta do skoro loptasta, dugačka 1-2,5(3)cm. Tunika tamnomrka. Stabljika najčešće jedna, visoka 3-25(40)cm, na poprečnom preseku okrugla, krhka. Prizemna lista većinom 2, ređe 3-5, široko linearni, donjim delom obuhvtaju stabljiku do njene sredine, živahno zelene boje, razvijaju se istovremeno sa cvetovima. Cvast grozdasta, rastresita, sastoji se od 1-8(12) cvetova. Cvetne drške stoje ukoso od stabljike, prave su. Cvetovi u punom cvetu zvezdasto su rašireni, razvijaju se u proleće, azurno plave boje, ređe su crvenkasti, ružičasti ili beli. Plod čaura, loptasta ili eliptična, tupo trouglasta, trooka. Seme sa velikim žlezdolikim arilusom. III-IV. Stanište. U listopadnim šumama, šikarama, u parkovima, zabeležena je u mnogim šumskim asocijacijama. Opšte rasprostranjenje. Južna i srednja Evropa, Kavkaz, Mala Azija.
plod
cvijet
cvijet
Slide153Scutellaria
altissima L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Scutellaria
altissima L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom kos. Stabljika visine 40-100cm, uspravna, nerazgranata ili sa dugačkim, uspravnim naspramnim granama, četvorouglasta, u gornjem delu u regionu cvasti pokrivena i žlezdastim dlakama. Listovi jajasti, pri osnovi srcasto urezani ili odsečeni, duž oboda testerasto nazubljeni. Na licu su tamnozeleni, na naličju svetliji. Cvetovi po 2 složeni u prividne pršljenove, koji zajednički grade rastresiti prividni klas, dugačak do 30cm, okrenut na jednu stranu. Cvetovi plavoljubičasti i plavičastobeli. Plodići spljošteno-jajasti, gusto pokriveni papilozno, 3-5-krakim zvezdastim dlakama. VI-VII (IX). Stanište. U svetlim listopadnim i mešovitim listopadnim i četinarskim šumama, na siromašnim livadama. Opšte rasprostranjenje. Centralna i jugoistočna Evropa, Mala Azija. U
Bosni
rasprostranjena.
Slide154Setaria
glauca P.B
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae
Setaria glauca P.B. Karakterisitke Jednogodišnja , do 40cm visoka, puzeća ili ustajuća biljka. Stablo jednostavno ili pri osnovi razgranato. Listovi sivozeleni, sa rapavom gornjom i glatkom donjom stranom. Klasolika metlica do 7cm duga, uspravna, gusta, ovalna do usko cilindrična, sa žutim do crvenim čekinjama, koje 2-3 puta nadvisuju klasiće. Klasići jajasti, na kratkim nerazgranatim drškama, direktno sedeći na osovini metlice. Najdonja plevica široko – jajasta, samo malo kraća od druge, a ova upola kraća od treće pleve, a iste dužine kao donja i gornja plevica. Donja i gornja plevica jasno poprečno naborana. VI. Stanište. Na obrađenim površinama, njivama, u vinogradima, povrtnjacima, ugarima, na ruderalnim mestima, pored puteva, na nasipima. Česta je na peskovito-glinovitim zemljištima. Opšte rasprostranjenje. Toplija i umerena zona obeju hemisfera. Kosmopolit. U Bosni rasprostranjena.
cvast
Slide155Setaria
viridis P.B
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae
Setaria viridis P.B. Karakterisitke Jednogodišnja, do 60cm visoka biljka. Stablo puzeće ili kolenasto ustajuće, ređe uspravno, tanko. Listovi po obodu rapavi. Klasolika metlica ovalna do usko cilindrična, 1-10cm duga, nije isprekidana.Čekinje zelene, mnogobrojne, većinom mnogo duže.Druga pleva iste dužine kao treća, pokrivene donjom plevicom. Zakržljali drugi cvet oko jedne trećine dužine fertilnog cveta. Žigovi purpurni.VI. Stanište. Česta na njivama, vrtovima, ugarima, u vinogradima, maslinjacima, uz ograde, puteve, na peskovitim terenima. Česta u nizinama. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa (nema je na severu), Sibir, istočna Azija, severna Afrika. U BiH rasprostranjena.
cvast
Slide156Silene
alba (
Mill.) Krause.
cvijet
SistematikaRazdeoKlasa
FamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCaryophyllaceae Silene alba (Mill.) Krause. Karakterisitke Jednogodišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Stablo visoko (ponekad i preko 1m), pojedinačno ili po nekoliko zajedno, uspravno ili granato, obraslo kratkim žlezdastim dlakama. Listovi celi, dlakavi, donji na kratkim drškama, objajasti ili loptasti, gornji sedeći, kopljasti. Cvetovi jednopolni, u siromašnim dihazijama, beli. Plod čaura s 10 pravih zubaca. Semenke crne, loptasto bubrežaste, bradavičave. VI-IX. Stanište. Kraj puteva, u vrtovima, na rubovima ili u sečinama šuma, na obrađenim mestima. Opšte rasprostranjenje. Evroazija, severna Afrika. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
cvijet
Slide157Silene
vulgaris (
Mnch.) Garcke.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCaryophyllaceae
Silene vulgaris (Mnch.) Garcke. Karakterisitke Rastresito busasta višegodišnja zeljasta biljka. Stablo zeljasto ili malo odrvenelo, golo, 10-100cm visoko, pravo ili izdignuto, ponekad (kod visokoplaninskih oblika) već od osnove sa brojnim tankim grančicama. Listovi jajasti, eliptični ili kopljasti, mesnati. Cvat jasno odvojena od vegetativnog dela biljke, granata ili naprotiv vrlo siromašna dihazija; cvetovi dvopolni, beli ili ružičasti. Plod čaura loptasta ili jajasto loptasta; karpofor go. Semenke bubrežasto okrugle, bradavičave. VII-VIII. Stanište. Korovska, ruderalna, šumska ili livadska biljka na bogatim, ali isto tako i na skeletnim zemljištima i u pukotinama stena, od ravnice do vrhova planina. Opšte rasprostranjenje. Evroazija, unesena u severnu Afriku.
Slide158Solanum
dulcamara L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSolanaceae Solanum
dulcamara L. Karakterisitke Polužbun, raste kao povijuša. Rizom horizontalan, razgranat. Stabljika jako razgranata, obavija se oko drugih biljaka, ili predmeta, ili je polegla, duga 0,3 do 1,5(2-3)m; jednogodišnji izdanci zeljasti, najčešće goli sa slabo istaknutim rebrima. Listovi na drškama, različitog oblika, najčešće jajasti do jajasto-lancetasti, po obodu celi, na vrhu šiljati ili zašiljeni, pri osnovi srcasti ili klinasti. Cvetovi u cimoznim, povijenim metličastim cvastima, ljubičasti, ređe beli ili roze. Plod jajolika ili elipsoidna, izrazito crvena, sjajna, nadole povijena bobica. Seme bubrežasto do sočivasto, po površini mrežasto naborano. VI-VIII. Stanište. Česta u vlažnom šipražju, žbunju, ritskim šumama, u mešovitim lišćarskim šumama, na šumskim sečama, po obalama reka, nasipa, pored puteva, ograda, po baštama, voćnjacima; najbolje uspeva na aluvijalnom zemljištu. Opšte rasprostranjenje. Evropa, severna Afrika, Azija i Severna Amerika. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
Slide159Sorghum
halepense (L.)
Pers.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae
Sorghum halepense (L.) Pers. Karakterisitke Višegodišnja, do 1m visoka biljka. Rizom prilično debeo (do skoro 1cm), kratko puzeći, sa stolonama; od rizoma polaze fertilni i sterilni izdanci. Stablo uspravno, glatko. Metlica do 30cm duga, piramidalna, jako razgranata, grane upravljene naviše, do 15cm duge, i obično po 3 ili više njih u pršljenovima. Klasići pri osnovi s kratkim dlakama, pleve hermafroditnuh cvetova ušiljene, u sredini gole, žute do žutomrke. Muški klasići na dugim drškama. Pleve papiraste, šiljate, tamnoljubičaste. Donja plevica sa osi dugom 1cm, retko je bez osja. VI. Stanište. Na toplim, suvim brežuljcima, po peskovima, utrinama, sušnim livadama, u vinogradima, njivama, često na ruderalnim staništima. Opšte rasprostranjenje. Mediteranska oblast, Orijent, Kavkaz, istočna Indija, Kina, Kanari, Severna Amerika, Meksiko, Kuba, Kolumbija. Kosmopolit
. U
Bosni rasprostranjena
.
Spiraea
media Fr.
Schm.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRosaceae
Spiraea media Fr. Schm. Karakterisitke Žbun visok 1-2m, sa pravim, jakim granama. Grančice u početku nešto dlakave, okrugle; žućkaste do smeđe, kasnije sive, sa korom koja se podužno ljušti.Lišće široko eliptično, zaokruženo na vrhu, sa klinastom osnovom. Lišće sa grančica bez cvetova, pri vrhu sa 4-8 zupca. Cvasti mnogocvetne bele gronje, na kraju lisnatih grančica. Cvetovi beli ili bledožuti. Cveta maja-juna. Plodovi meškovi, goli ili malo dlakavi, zreli jula - avgusta. Seme vretenasto, dugo oko 2mm. Stanište. Svetloljubiv, pionirski žbun na toplim, obično krečnjačkim ili serpentinskim stenjacima u montanom (bukovom) i subalpijskom (četinarskom) pojasu, van sklopa šume. Često u crnoborovim šumama. Opšte rasprostranjenje. Srednja Azija, Mongolija, Sibir do Poljske; severni deo Balkanskog poluostrva, južni deo srednje Evrope. U Bosni rasprostranjena po visokim kamenitim brdima i planinama. Privredni značaj. Pionirska biomeliorativna vrsta na teškim kamenitim, skeletnim zemljištima. Dekorativna, cvetna vrsta
Slide161Stachys
palustris L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Stachys palustris
L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Razvija dugačke stolone. Stabljika uspravna ili osnovom položena na zemlju, a ostalim delom se izdiže, visoka 30-100(120)cm, nerazgranata ili ređe razgranata, snažna, većinom bar duž uglova pokrivena stršećim krutim dlakama. Listovi sedeći, samo donji sa vrlo kratkom drškom, izduženi, izduženo-lancetasti do linearno-lancetasti. Cvetovi skoro sedeći, dugački oko 1,5cm. Po 6-10(20) cvetova složeni u 5-20 prividnih pršljenova grupisanih jedan iznad drugog na vrhu stabljike i grana, gradeći gusti prividan klas, izuzev donjih koji su razmaknuti. Obično su mutno crvenoljubičasti. Plodići fino izbrazdani, sjajni, tamnomrki. VI-IX.cvijet
Slide162Stachys
silvatica L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLamiaceae Stachys
silvatica L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom puzeći, sa adventivnim korenima i dugačkim, nezadebljalim stolonama. Izdanak tamno zele, neprijatnog mirisa. Stabljika uspravna ili se izdiže, nerazgranata i razgranata, visoka 30-100cm, šuplja, sa 2-6 pari listova. Listovi sa liskom srcasto jajastom, na vrhu izvučenom u dugačak šiljak, više manje testerasto nazubljena, tanka i na naličju pokrivena stršećim dlakama.Cvetovi po 2-6 složeni u 8-15 pršljenova grupisanih jedan iznad drugog na rasojanju od 1-3cm, formirajući na taj način na vrhu stabljike i grana proređeni, providni klas. Obično su tamno crveni; krunica je do 1,5 puta duža od čašice, prava, u prednjem delu neznatno proširena. Plodići loptasti, ljubičastomrki, glatki. VI-IX. Stanište. U listopadnim i mešovitim listopadnim i četinarskim šumama, u živicama, čistinama u šumama, u lugovima, penje se do subalpijskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. U većem delu Evrope, istočno do Sibira, transkavkazja, Male Azije. U Bosni rasprostranjena.
cvijet
Slide163Staphylea
pinnata L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCelastraceae
Staphylea pinnata L. Karakterisitke Žbun do 5m visine ili nisko drvo do 7m visine, sa prečnikom debla do 20cm debljine, sa golim maslinasto zelenim do smeđim ili crveno smeđim grančicama, sa mnogobrojnim belim, više-manje izduženim lenticelama.Pupoljci kao i listovi naspramno raspoređeni, glatki, više- manje pljosnati, zašiljeni, zelenosmeđi do crvenosmeđi; terminalni pupoljci često zakržljaju, te je grananje prividno račvasto. Listovi naspramni, sa dugom drškom, neparno perasti, dugi 10-15cm, sa 5 ređe 7 listića. Listovi izduženo jajasti ili više manje eliptični, okruglasti. Cvetovi dvopolni, zvonasti, sa krunicolikom, zelenobelom čašicom; obično su beli ili beloružičasti, spolja često crvenkastim listićima. Plod i seme sazrevaju u oktobru. Plod velika, mehurasto viseća čaur, široko objajasta, pri vrhu sa 2-3 više-manje savijena šiljka, sa po 1(-2) semenke u gnezdu. Seme okruglo, veličine graška, bogato uljem, jestivo; u 1kg oko 3600 semenki.V. Stanište. U šumama kitnjaka graba, i u pojasu brdskih bukovih šuma, na svežim i bogatim zemljištima, obično neutralne ili slabo kisele reakcije. Penje se do 700m nadmorske visine. Odgovaraju mu svežija staništa i krečnjačko zemljište. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, Mala Azija. Opisana u južnoj Evropi. U Bosni rasprostranjena. Privredni značaj.Drvo klokočike je tvrdo, belo, čvrsto, teško se cepa, godovi se dobro vide; pogodno je za obradu. Upotrebljava se kao ukrasan žbun po parkovima. Iz semena se dobija ulje. Razmnožava se semenom, korenovim izdancima, a može se razmnožavati i poluodrvenjenim reznicama u julu, sa malo drveta na kraju reznica.
Slide164Stellaria
media (L.)
Vill.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaCaryophyllaceae
Stellaria media (L.) Vill. Karakterisitke Jednogodišnje do dvogodišnje biljke. Koren vretenast. Stabljika slaba, tanka, okrugla, poleže ili ustajuća, jako granata, 10-40cm visoka. Donji listovi jajasti, šiljati ili kratko ušiljeni, gornji listovi jajasti ili eliptični, obično veći od donjih, skoro sedeći. Svi listovi goli ili pri osnovi trepljasti. Cvast cimozna, gusta ili razređena, žlezdasto dlakava.Cvetovi beli. Čaura duguljasto jajasta, duža od čašice, otvara se do sredine na 6 delova. Seme okruglasto ili bubrežasto, tamnocrvenosmeđe, na površini sa zaobljenim ili konusnim ispupčenjenjima. I-XII. Stanište. Vrlo rasprostranjena biljka. Nalazi se pored puteva, ograda, po zidinama, oranicama, utrinama, baštama, po vinogradima, progalama šuma. Opšte rasprostranjenje. Kosmopolit. U BiH rasprostranjena.
cvijet
Slide165Symphytum
officinale L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaBoraginaceae Symphytum officinale
L. Karakterisitke Višegodišnji polužbunić, s vertikalnim repastim korenom, dugim do 30 i debelim do 2,5cm, koren spolja crnkast, uzduž ispucao, unutra beličast, nešto mesnat i bogat sluzi. Rizom vrlo kratak, bez krtolastih zadebljanja. Izdanci sveže zeleni, rapavi od belih, čekinjastih dlaka. Stablo kruto, uspravno, gusto dlakavo, 30-60(do 100)cm visoko, do 1cm debelo, mesnato, šuplje i usled potpuno naniže savijenih listova, s krilima, samo u gornjem delu razgranato. Listovi pri osnovi stabla i na njegovom donjem delu lancetastojajasti i suženi u nejasno odvojene drške, gornji listovi sedeći, svi se spuštaju. Cvetovi na oborenim drškama, skupljeni su u dvojne uvojke, u pazuhu gornjih listova, prljhavoružičasti ili žućkastobeli. Plod orašica, kosojajasta, s unutrašnje strane s oštrim ivicama, spolja glatka, sjajna, finobradavičava, sivomrka, s istaknutim nazubljenim prstenom, koji opkoljava belo uljano telo. V-VII. Stanište. Na vlažnim livadama, na humkama, na obalama potoka, na vlažnim mestima pored puteva; široko rasprostranjena vrsta u ravnicama. Opšte
rasprostranjenje
.
U najvećem
delu
Evrope, južno do južnog
dela
bivšeg SSSR, do
severnih
zemalja Balkana, srednje Italije i srednje
Španije
,
severno
do Irske, Škotske, srednje Skandinavije, Mala Azija
itd
. U
Bosni rasprostranjena
.
cvast
Slide166Tamus
communis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaDioscoreaceae
Tamus communis L. Karakterisitke Zeljasta povijuša. Podzemni deo stabla mesnat, debeo, različitog oblika, usled razlika u zemljištu, 20-30cm dug, po površini sa dosta debelim mrko plutastim slojem, u unutrašnjosti sadrži sluzastu materiju. Stablo tanko, zeljasto, uvija se, 1,5-3(-4)m. Listovi jedri, sa dubokom srcastom osnovom, obrnuto jajasti, čak bubrežasti, no najčešće na vrhu zašiljeni, ponekad sa dva bočna režnja, sa dosta dugom drškom. Lice liske tamnozeleno. Cvetovi jednopolni, biljka dvodoma, sa kraćom ili dužom drškom, sakupljeni u proste ili granate cvasti, a raspoređene su bočno u pazuhu listova pri vrhu stabla. Ženski cvetovi, ponekad pojedinačni, naročito pri vrhu stabljike, Perijant muškog cveta bledožućkast, srasta i u najvećem delu zvonast, a pri vrhu razdeljen. Muški cvetovi sa zakržljalim tučkom. Peijant ženskog cveta sličan perijantu muških cvetova, samo su listići perijanta srasli skoro u osnovi. Ponekad se razvijaju staminodije. Plod bobica, sa jarko crvenim mesnatim delom, otrovna, sa 3 do 5 semenki. Cveta IV-V. Plodonosi (VI) VII-VIII. Stanište. Česta u mešovitim hrastovim i mešovitim bukovim šumama, ređe u šikarama, šipražju ili šibljacima, čak i iznad 1000m nadmorske visine. Opšte rasprostranjenje. Engleska, Zapadna Evropa (na sever do Belgije) deo srednje Evrope, Sredozemlje, uključujući i severnu Afriku, Kanarska ostrva, severni delovi Balkanskog poluostrva, Krim, Kavkaz, Mala Azija, Irak, Iran. Opisana u južnoj Evropi. Tip u Londonu. U Bosni rasprostranjena.
Slide167Taraxacum
officinale
L.
plod - ahenija
SistematikaRazdeoKlasaFamilija
MagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Taraxacum officinale L. Karakterisitke Višegodišnja biljka, 2-100cm visoka. Rizom višeglavičast, u kolumu najčešće bez ili samo sa vrlo malo vunastih dlaka i skoro uvek bez slamastih lisnih ostataka. Listovi goli, objajasti do usko lancetasti, najčešće duboko testerasto usečeni do duboko perasto deljeni, režnjevi linearni do trouglasti, po obodu celi ili nazubljeni ili samo sa pojedinačnim zupcima.Cvetova mnogo, žuti do svetložuti, retko oranžcrveni ili beličastoslamastožuti, sa donje strane katkad prevučeni sivoplavkasto, crveno ili smeđasto. Glavice male do velike. Papus beo. Ahenija svetla (siva do tamnosmeđa) ili crna, nikad smeđa do sjajnocrvena, sa mnogo bodljastih kvržica do glatka. IV-IX. Stanište. Pored puteva, na pesku, po njivama, baštama, utrinama, travnjacima, padinama pored puta, vlažnim do umereno suvim livadama, zaslanjenim livadama, travne padine, snežne doline. Opšte rasprostranjenje. Evropa, Azija.
cvast
Slide168Thalictrum minus
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaRanunculaceae Thalictrum minus L.
Karakterisitke Višegodišnja biljka, 15-120(220)cm visoka. Stabljika uspravna, razgranata, gola, ređe kratko žlezdasto dlakava. Listovi 3-4 puta troperi, sa drškom; listići različite veličine, jedri, ređe tanki, klinasto jajasti, na vrhu sa 3-4 režnja. Cvetova mnogo, žućkasti, grade rastresitu piramidalnu ili jajastu metlicu. Listića cvetnog omotača 4. Nektarija nema. Plodovi uspravni; ahenija 3-15. V-VIII. Stanište. Kamenite i sunčane padine, sušne livade (brdske i planinske), ivice šuma, degradirane šume. Opšte rasprostranjenje. Skoro cela Evropa, Kavkaz, Sibir, jugozapadna Azija.
Slide169Thesium
intermedium Schreb
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaSantalaceae
Thesium intermedium Schreb. Karakterisitke Višegodišnja biljka, visoka 15-20cm, sa stolonama. Glavna osovina tanka, izdužena, razgranata. Stabla mnogobrojna, uspravna ili ustajuća, bridasta, gola, u gornjem delu razgranata. Listovi sedeći, uski, linearnolancetasti do linearni, ušiljeni, goli, plavičastozeleni. Cvet zaštićen sa 3 gornja lista. Cvetovi skupljeni u cvast metlicu, piramidalnog oblika.Perigon zvonast. Plod elipsoidan, sa krakom drškom, duplo duži od cvetne drške. V. Stanište. Na nagibima, kamenitim mestima, ivicama šuma, travnjacima. Opšte rasprostranjenje. Jugoistočna Evropa, Srednja Evropa, srednji i južni deo bivšeg SSSR-a, Kavkaz, Sibir. U BiH rasprostranjena.
Slide170Tilia
platyphyllos Scop
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaTiliaceae
Tilia platyphyllos Scop. Karakterisitke Drvo visoko do 35m, sa prečnikom do preko 3m i starošću od nekoliko stotina godina. Krošnja je široka, okruglasta, dosta gusta; podnosi umereno zasenu. Kora staroga stabla duboko podužno ispuca. Ovogodišnje grančice zelenkastosmeđe do crvenkaste, dlakave ili gotovo gole. LIšće okruglasto do jajasto, (4) 6-10(15)cm dugo; pri osnovi srcasto ili koso odsečeno. Po obodu testerasto. Cvasti sa obično (2-) 3 (-5) žutih, mirišljavih cvetova, viseće sa priperkom. Cvetanje rano, ponekad već počev sa drugom dekadom maja (naročito rano u gradovim). U cvetu nema staminodija. Plod (zreo krajem avgusta – septembra) okruglast, kruškast i jajast, na čvrstom, drvenastom i maljavom perikarpu. Stanište. Rana lipa se javlja kao stablimično primešana vrsta na različitim staništima odn. u raznolikim šumskim fitocenozama. Uglavnom se sreće u regionu brdske bukove šume, u fitocenozama koje nisu potpuno sklopljene (vrsta polusenke). Osetljivija je na mrazeve i zimske niske temperature od pozne lipe. Dobrouspeva na svežem, humoznom zemljištu neutralne reakcije i na terenima sa dovoljno vazdušne vlage. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, na istok do zapadne Ukrajine i Moldavije, na sever mestimično do severne Francuske i jugozap. Švedske i na jugoistok do Turske. Vrlo često gajena po parkovima i drvoredima. U BiH rasprostranje
Slide171Trifolium
campestre Schreb
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Trifolium
campestre Schreb. Karakterisitke Jednogodišnje biljke sa tankim jako razgranatim korenom. Stabla 15-30(50)cm duga, dlakava, većinom razgranata, polegla, ustajuća ili uspravna. Listovi na kraćim drškama. Listići klinasto objajasti, bledozeleni. Drške cvasti prilično snažne, uspravne, odstojeće. Glavice, u početku loptaste, kasnije jajaste s mnogo zbijenih (oko 20-30) cvetova; cvetovi na drškama za polovinu kraćim od cevi čašice, na kraju cvetanja oboreni, svetložuti do jako žuti, kasnije žutomrki. Stubić samo do ? dužine mahune. Seme jajasto. V-VII. Stanište. Na livadama suvljih staništa, na ugarima, u detelištima, na šumskim sečinama; većinom česta i to na zemljištima siromašnim u kreču. Opšte rasprostranjenje. Skoro u celoj Evropi izuzev visokih planina, u zapadnoj Aziji, severnoj Africi, Madera
,
Kanarska
ostrva
.
cvast
Slide172Trifolium
repens L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Trifolium
repens L. Karakterisitke Višegodišnja biljka sa snažnim osovinskim korenom i razgranatim rizomom. Glavno stablo puzeće oko 30 (ređe do 40)cm dugo, na čvorovima se ukorenjuje, golo. Listovi s golim vrlo dugim drškama (do 20)cm. Listići klinasto objajasti do eliptični, većinom 1-2 (do 3)cm dugi i samo malo uži. Glavice na drškama iste dužine ili dužim od lisne drške, okrugle, rastresite, većinom s 40 do 80 cvetova do 2 cm široke. Cvetovi na drškama otprilike iste dužine kao čašica, posle cvetanja oboreni naniže, beli ili ružičasti, posle cvetanja mrki. Plod mahuna linearna, spljoštena s tankim omotačem, s 3-4 semena. Seme jajasto do bubrežasto, sumporno do narandžasto-žuto, kasnije mrko. Od V do jeseni. Stanište. Po baštama i njivama, pored puteva, na utrinama, po vlažnim livadama, na obalama reka i potoka, skoro svuda od nizija do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje. Čitava Evropa, severna i zapadna Azija, severna Afrika i Severna Amerika; odomaćena u Južnoj Americi i istočnoj Aziji. Privredni značaj. Odlična biljka za stočnu hranu.
cvast
Slide173Triticum
villosum (L.)
M.B.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaLiliopsidaPoaceae
Triticum villosum (L.) M.B. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Stablo golo, glatko, visoko oko 60cm (20-100cm). Listovi ravni, uskolinearni s rasejanim dlakama.Klas gust, duguljasto linearan, pri vrhu nešto širi. Klasići bez osja, lancetasti s 3 (do 5) cvetova. Pleve linearno duguljaste, od donje plevice upola kraće, s 2 grebena. Donja plevica lancetasta, postepeno prelazi u osje, u gornjem kraju i po obodu opnasta, u donjem delu gola, na vrhu pod osjem resasta, po nervima s dlakama. Osje oko 5cm dugo. V. Stanište. Na suvim travnjacim, po parlozima i njivama, na neobrađenim površinama, pored puteva, na peskovima, prljušama i prisojnim stranama. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, Sredozemlje, Balkansko poluostrvo, Krim, Kavkaz.
detalj cvasti
cvast
cvast
Slide174Ulmus
carpinifolia Gled
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaUlmaceae
Ulmus carpinifolia Gled. Karakterisitke Drvo do 40m visine, sa pravim deblom i gustom širokom krošnjom. Kora starog drveta duboko, pretežno podužno, ispucala u četvrtaste i mnogougaone ljuspe. Lišće eliptično do objajasto, pri osnovi simetrično, na vrhu dugo zašiljeno.Lice odraslog lišća, glatko i sjajno, naličje sa pojedinačnim dlačicama; po obodu dvostruko testerasto. Cvetovi dvopolni u gustim pramenovima i na prošlogodišnjim grančicama; cveta pre listanja, u martu-aprilu. Plodovi, zreli u aprilu-maju, objajasti do srcasti, pri osnovi klinasto suženi. Stanište. Težište vrste je na aluvijalnim staništima, gde se meša sa vezom, lužnjakom, poljskim jasenom, klekom. Dobro uspeva i kao promešana vrsta i u šumama kitnjaka-graba, sladuna-cera. Obnavlj se dobro izdancimaiz panjeva i žila, a takođe i semenom; na sečinama formiramale, čiste šumice- brestike. Opšte rasprostranjenje. Zapadna, srednja i južna Evropa;severna Afrika i Mala Azija. U BiH rasprostranjena, mada je poslednjih decenija znatno proređena holandskom bolešću brestova.
Slide175Verbena
officinalis L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaVerbenaceae Verbena officinalis
L. Karakterisitke Jednogodišnja, dvogodišnja do višegodišnja biljka. Stablo uspravno, razgranato, 30-70cm visoko; grane pokrivene prileglim dlakama. Listovi jajasti, jajasto izduženi ili izduženo lancetasti, pri osnovi klinasto suženi, sedeći, perasto usečeni, krupno nazubljeni, s tupim zupcima; listovi u gornjem delu stabla izduženi, malo usečeni ili celog oboda. Cvetovi mnogobrojni, u vršnim retkim, tankim, pazušnim klasovima, skupljenim u krupnu, dugu i široku metlicu, obično svetloljubičasti, krunica je skoro dva puta duža od čašice. Plod izdužena orašica, linearna, naborana. VI-VIII. Stanište. Po okrajcima šuma, livadama, proplancima. Na planinama ide do 1200m. Kao korov raste u voćnjacima, povrtnjacima, pored puteva. Opšte rasprostranjenje. Srednja Evropa, Sredozemlje, Balkansko poluostrvo, Mala Azija, Iran, Indija, Himalaji, Kina, Japan, Severna, Srednja i Južna Amerika, Australija.
Veronica
hederifolia L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaScrophulariaceae Veronica
hederifolia L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Koren tanak. Stabljika visine 5-30cm, leži na zemlji ili se izdiže, još od osnove bogato razgranata, pokrivena proređenim dugačkim dlakama. Donji listovi stabla naspramni, sa dugačkom lisnom drškom, okruglasto srcasti ili bubrežasti, sa srcasto urezanom osnovom, ostali naizmenični, često širi no što su dugački, svi deljeni u 3-5(7) šiljatih režnjeva. Cvetovi pojedinačni u pazuhu listova, cvetna drška dugačka kao i lisna ili 2 puta duža od lisne. Obično ružičaste, ljubičaste ili plave boje, ređe bela. Plod čaura, zaobljeno režnjevita, loptasto naduvena. U svakoj komorici ploda nalazi se po 1-2 semena. III-V. Stanište. Na ugarima, u žbunju, u vrtovima, na njivama, zatravljenim površinama u šumama, od nizija do prealpijskog pojasa. Opšte rasprostranjenje. Evropa, prednja Azija, Sredozemlje.
Cvijet
Slide177Veronica
polita Fr.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaScrophulariaceae Veronica
polita Fr. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Koren kratak, končast. Stabljika visine 5-15 (25)cm, leži na zemlji ili se izdiže, još od osnove bogato razgranata. Listovi mnogobrojni, sa kratkom lisnom drškom, jajasti, okruglasti ili skoro trouglasti, pri osnovi često odsečeni, duž oboda grubo nazubljeni, tamno zelene boje, neznatno zadebljali. Cvetovi pojedinačni u pazuhu listova. Cvetne drške dugačke kao list ili malo duže duže od listova, nekada nešto kraće, u vreme plodonošenja naniže savijene, nebesno plave boje sa purpurnim ždrelom, beličasti. Plod je čaura, dugačka koliko i široka, bubrežasta ili okruglasta. U svakoj komori se nalazi veći broj semena, koje je čankoliko izdubljeno. III-X. Stanište. Na njivama, ugarima, zatravljenim površinama, livadama. Opšte rasprostranjenje. Srednja i južna Evropa, zapadna Azija, severna Afrika. U BiH rasprostranjena.
cvijet
Slide178Vicia
cracca L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae Vicia
cracca L. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom puzeći, razgranat, na poprečnom preseku okrugao. Stabljika visoka 30-150cm, nerazgranata ili razgranata. Lišće se završava razgranatim rašljikama i ima 6-12 pari sedećih listića; ovi su uzano eliptični do linearni, na vrhu šiljati ili zaobljeni. Cvasti su obično duže od lista u čijem pazuhu se nalaze, sastavljene od velikog broja cvetova (većinom oko 15). Cvet velik, ljubičaste boje. Plod mahuna, izduženo rombična, spljoštena, gola, mrke do crne boje, sa drškom koja ne izlazi iz čašice. Seme okruglo, maslinastomrke boje, išarano tamnijim pegama, nalazi se po 4-8 komada u mahini. VI-VIII. Stanište. Na livadama, u šikarama, šibljacima, na njivama, u svetlim šumama. Opšte rasprostranjenje. Raširena skoro u celoj Evropi, severno i na Islandu; ne javlja se u jedno delu Južne Evrope; u Turskoj je retka, sreće se na Kavkazu, u Maloj Aziji, u Sibiru. U BiH rasprostranjena
vi
cvet
Vicia
pannonica Cr
.
Sistematika
RazdeoKlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaFabaceae
Vicia pannonica Cr. Karakterisitke Jednogodišnja biljka. Stabljike visoke 40-60 (100)cm, poluuspravljene ili puze po zemlji, uglasto izbrazdane. Lisna drška se produžava u nerazgranate rašljike; listovi sa 4-9 pari listića; ovi su jajasti ili izduženo jajasti, na vrhu zaobljeni, ili pravo presečeni sa šiljkom. Cvasti pazušne, sastavljene najčešće od 2-4 cveta (ređe samo 1). Krunica je tri puta duža od čašice, beličastožućkasta. Plod mahuna, koja je izdužena, na oba kraja zašiljena, maslinaste ili mrke boje, zrela visi. U plodu se nalazi 2-8 prilično krupnih semenki, crne boje. Stanište. Po usevima, u baštama, pored puteva, po šumarcima. Opšte rasprostranjenje. Južna Evropa, jugozapadna Azija. U Bosni rasprostranjena.
vi
cvijet
Slide180Vinca minor
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaApocynaceae Vinca minor L.
Karakterisitke Polužbun sa poleglim, tankim, cilindričnim, stabljikama, na čijim se čvorovima javljaju žiličasti adventivni koreni i dugački(oko 60cm) polegli sterilni i izdignuti ili uspravni sterilni izdanci, koji su visoki 15-20cm. Listovi na vrlo kratkim drškama, zimzeleni, kožasti, na licu sjajni i tamnije zeleni, na naličju svetliji, nisu sjajni, sa istaknutim srednjim nervom, izduženo lancetasti ili eliptični, prema osnovi se sužavaju, na vrhu su zatupasti ili nešto zašiljeni, po obodu malo povijeni, goli; pri dnu stabljike listovi su manji. Cvetovi pojedinačni na peteljkama dužim od pazušnih listova, svetloplave ili plavoljubičaste boje, ređe bele, ružičaste ili bakarne boje. Plod 2 meška, duga, valjkasta, na vrhu zašiljena. Semena duga, valjkasta, smeđa, po površini bradavičasta. III-IV, ređe još i u IX. Stanište. U brdskom pojasu, po šumama, šikarama, u žbunju, na vlažnim livadama; često se gaji i kao ukrasna biljka. Opšte rasprostranjenje. U južnoj i srednjoj Evropi, u Maloj Aziji. U BiH rasprostranjena.
vi
cvijet
Slide181Viola alba
Bess.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaViolaceae Viola alba
Bess. Karakterisitke Višegodišnja busenasta biljka. Primarni koren većinom trajan; iz nadzemnog rizoma razvijaju se jako razgranate, tanke stolone, dugačke 5-15cm, poluuspravljene, sa kojih ne polazi korenje; na suvim staništima, stolone se često ne razvijaju. Listovi srcasto-jajasti do trouglasto jajasti, na vrhu šiljati, pri osnovi srcasto urezani, obod liske nazubljen; najčešće prezimljuju; listovi sa stolona često kraći, skoro trouglasti. Cvetovi beli, ljubičasti ili šareni, mirisni. Plod čaura loptasta, pokrivena dlakama ili gola, polako se otvara na podlozi. Seme sa velikim uljanim telom (elajozomom). III-IV. Stanište. U svetlim listopadnim šumama, naročito u niskim šumama, u brdskom i planinskom regionu. Široko rasprostranjena u toplim predelima. Opšte rasprostranjenje. Sredozemna oblast, od Španije i Alžira do Male Azije, Kavkaza, Sirije, zatim u oblasti Alpa i Karpata. U BiH je zastupljena podvrsta: Subsp. scotophylla (Jord
.)
Nyman
vi
cvijet
Slide182Viola arvensis
Murr.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaViolaceae Viola arvensis
Murr. Karakterisitke Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Izdanak većinom položen na zemlju ili poluuspravljen, ređe je uspravan. Stabljika nerazgranata ili od osnove razgranata, visine (5) 10-40cm. Donji listovi stabla kratko jajasti ili okruglasto eliptični, pri osnovi malo urezani, ili zaokruženi, lisna drška dužine liske; srednji listovi stabla izduženo jajasti ili eliptični, sa klinastom osnovom, gornji izduženo lancetasti, sa jako kratkom lisnom drškom. Cvet mali, veličine 1-1,5cm, bledožuti ili živahnožuti, gornji često ljubičasti. Cvetne drške uspravne ili strše, dva puta duže od lista u čijem pazuhu se nalaze. Plod čaura. Seme izduženo jajasto. IV-X. Stanište. U obrađenim poljima, u usevima, pored puteva i njiva, na pašnjacima, na različitoj podlozi; raširena do gornje granice gajenja useva. Opšte rasprostranjenje. Centralna i severna Evropa, bivšeg SSSR do Sibira, kao korov skoro kosmopolit.
vi
cvijet
Slide183Viola odorata
L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaViolaceae Viola odorata L.
Karakterisitke Višegodišnja busenasta biljka; nadzemni deo rizoma kratak, člankovit, debeo; stolone dugačke 10-20cm, sa dugačkim člancima koji leže na podlozi. Biljka je visine 1-5cm, stablo vrlo skraćeno. Liska okruglasto-bubrežasta, do široko jajasta; osnova liske srcasto urezana, na vrhu zaobljena ili neznatno šiljata, duž oboda gusto i fino nazubljena.Cvetovi dužine 1,5-2,5cm, mirisni, tamnoljubičasti, samo pri osnovi beli. Čaura loptasta, trostrana ili skoro šestostrana, sa slabo izraženim uglovima, često ljubičasta, zelena ili purpurna, lagano se otvara na podlozi. Seme sa velikim elajozomom. III-IV. Stanište. U svetlim listopadnim šumama, šikarama, u međama, na obalama potoka, na livadama, ali je poznata i kao kulturni relikt u vrtovima, parkovima i sl.; javlja se na različitoj podlozi, penje se do gornje granice planinskog regiona. Opšte rasprostranjenje. Potiče iz mediteranske oblasti, od Kavkaza, Kurdistana, preko Libana do južnih Alpi, atlanski deo Evrope, južna Engleska. U BiH rasprostranjena.
vi
cvijet
Slide184Viola silvestris
Lam.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaViolaceae Viola silvestris
Lam. Karakterisitke Višegodišnja biljka. Rizom tanak, kratak, razgranat; pri osnovi stabla prizemni listovi skupljeni u rastresite rozete. Stabljika visine 5-15 (25)cm, poluuspravljena ili prava, često još od osnove razgranata, srednje internodije duže od ostalih, sa 3-7 listova stabla i 1-3 hazmogama, katkad i kleistogama cveta. Prizemni listovi okruglo srcasti, skoro bubrežasti, na vrhu tupi; listovi stabla tanki, široko do izduženo jajasti, na vrhu šiljati. Sve cvetne drške polaze sa stabla, kod kleistogamih cvetova su kraće.Hazmogami cvetovi ne mirišu. Uglavnom su svetlo purpurnoljubičasti, pri osnovi tamniji. Plod čaura, uspravna, izduženo jajasta, višestrana, na vrhu šiljata, gola, pucajuća. Seme žućkastobelo, sa malim uljanim telom (elajozomom). IV-VI (često i VIII-XII). Stanište. Uglavnom u šumama različitog tipa. Opšte rasprostranjenje.
Evropa,
umereni
deo
Azije do Japana.
vi
cvet
Viscum album L.
Sistematika
Razdeo
Klasa
FamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaLoranthaceae Viscum album L.
Karakterisitke Žbunić koji parazitira na drveću. Stabljika kratka, debela više puta račvasto razgranata, žbun katkad dostiže prečnik i do 1m. Grane zelene do zelenomrke boje, člankovite, grane se na kolenima lako lome. Listovi zimzeleni naspramni, često po 3-4 pršljenasto postavljeni, sedeći, kožasti, izduženo obrnuto jajasti do lancetasti, katkad široko jezičasti, žutozeleni. Cvetovi neugledni, jednopolni, biljka dvodoma, po 3-5 složeni u prividne štitaste cvasti na vrhu grančice, stoje u pazuhu malih zalistaka, muški krupniji i upadljiviji od ženskih; kod muških cvetova čašica nije razvijena. Ženski cvetovi sa malim, uzanim cvetnimomotačem, 3-4 delan. Plod sličan bobici, veličine zrna graška, u početku zelene boje, kasnije bele do žućkaste, sa sluzavim tkivom sa 1-2 semena. II-V.Parazitira narazličitim vrstama drvenastih biljaka, kako na lišćarima, tako i na četinarima. Opšte rasprostranjenje. Južna i srednja Evropa, severno do Skandinavije, istočno do Moskve, Azija, zap. Iran.
vi
Slide186Vitis
vinifera L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaVitaceae Vitis
vinifera L. Karakterisitke Lijana duga do 15-20(30)m. Kora se obično odvaja u vidu traka, grane mrkocrvenkaste do mrkožućkaste. Listovi uglavnom okrugli, petouglasti, celi ili sa 3-5 režnjeva ili su usečeni, nekada skoro perasti, 5-20 cm u prečniku, pri osnovi srcasti. Cvetovi dvopolni ili funkcionalno ženski s kratkim, unazad povijenim sterilnim prašnicima, skupljeni u rastresite ili guste metlice, nekada s viticama. Grozdovi veoma različitog oblika, od cilindričnih do cilindrično-kupastih. Plodovi veoma različitog oblika, dugi, okruglasti, jajasti, različito obojeni, slatki ili kiseli sa 3-4 semenke. Cveta V-VI. Plodovi sazrevaju VIII-IX. Stanište. Gajena vrsta. Opšte rasprostranjenje. Poreklo nepoznato. Predstavlja jednu od nastarije gajenih biljaka. Postoje podaci koji govore da je vinova loza ušla u kulturu mnogo hiljada godina pre naše ere. U BiH rasprostranjena. Privredni značaj. Ima veliki značaj i kao dekorativna povijuša.
vi
Slide187Xanthium
strumarium L.
Sistematika
Razdeo
KlasaFamilijaMagnoliophytaMagnoliopsidaAsteraceae Xanthium
strumarium L. Karakterisitke Jednogodišnja biljka, 16-120 cm visoka, bez aromatičnog mirisa, sivozelena sa vretenastim korenom. Stabljika, lisne drške i liske sa šilastim, prilično belim dlakama, suve jako zbrčkane. Listovi srcasto trouglasti, sa drškama, sa donje strane najčešće beličasti, bez žlezda ili sa bezbojnim žlezdama. Muške glavice, dugačke, loptaste, sa zelenim cvetovima, ovi sa žlezdama. Omotač ploda elipsoidan, zelen ili žućkastozelen, sa dva prava kljuna ili su ovi nagnuti jedan prema drugom, pokriven umereno gusto dlakavim bodljama; između dve bodlje nalaze se kratke dlake i žlezde. VII-X. Poreklom verovatno iz Amerike. Danas skoro kosmopolit. U Evropu unesena. Odomaćena vrsta. U BiH rasprostranjena. Uglavnom se nalazi po ruderalnim mestima.vi
plod
Slide188Slide189Klasa Bryopsida
Fam.
Polytrichaceae
Polytrichum commune - busenjača
Slide190Usnea
Ramalina farinacea
Ramalina pollinaria
Evernia prunastri
Parmelia parietina
Lecanora argentata Pertusaria flavida Hypogymnia physodes Lišaji - Lichenes