/
Utjecaj  čovjeka na hidrosferu i kriosferu Utjecaj  čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu - PowerPoint Presentation

bagony
bagony . @bagony
Follow
344 views
Uploaded On 2020-08-28

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu - PPT Presentation

Profdrsc Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište JJ Strossmayera u Osijeku hidrosfera s vodenom masom od 14 milijarde km 3 pokriva 71 površine planeta Zemlje ID: 808832

milijuna vode slika 000 vode milijuna 000 slika povr

Share:

Link:

Embed:

Download Presentation from below link

Download The PPT/PDF document "Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosf..." is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.


Presentation Transcript

Slide1

Utjecaj

čovjeka na hidrosferu i kriosferu

Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar

Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Slide2

hidrosfera

s vodenom masom od 1,4

milijarde

km3 pokriva 71% površine planeta Zemljeod 1,6 do 1,8 milijuna opisanih vrsta – hidrosfera sadrži 275.000 vrstamora i oceani čine 97,5% hidrosfere hidrosfera je izvor hrane i osnova za život (ribe i drugi vodeni organizmi), 2/3 svjetskog stanovništva živi u priobalnom području mora i oceana u pojasu širokom 60 km, od 23 najveća grada na svijetu, 16 se nalazi na morskoj obaliprema podacima (FAO -a) 1995. bilo je 30 milijuna ribara, 95% u Aziji ulov je iznosio preko 80 milijuna tona ribeod 20.000 postojećih vrsta riba gospodarski ulov se odnosi na oko 200 vrsta riba

Slika 105.

Kontinenti i oceani

Slide3

hranidbeni lanci

u mnogim morskim područjima su isprekidani, poremećena je dinamika populacije pojedinih vrsta, te često i cijela biološka ravnotežaFAO

predlaže redukciju svjetskih lovnih kapaciteta prije svega industrijskih brodova za 50%1998. proglašena je godinom oceana, gdje se upozorilo na posljedice prelova i onečišćenosti morskih ekosustava najčešći lovni ciljevi su tuna (Thunnus thinnus) i pilun (Xiphias gladius)od 1993. do 1998. uginulo je u mrežama ribara 40.000 dupina i 30 kitova ulješuraSlika 107. Thunnus thinnusSlika 106. Xiphias gladius

Slide4

potraženja za nekim vrstama riba,

školjkaša i rakova ostvaruje se kroz

umjetni

uzgoj u marikulturama, tzv. plava revolucija koja godišnje donosi 6 milijardi $ i u kojoj sudjeluje oko 50 zemalja morski rakovi iznose samo 3% po težini, a prodajna vrijednost iznosi 20% glavni proizvođači su Kina s 57% svjetske proizvodnje, Indija 9%, Japan, Indonezija 4% prema FAO-a od1992. do 1996., uništeno je 1,2 milijuna ha mangrova, šumskih ekoloških sustava na plitkim obalama u zoni plime i oseke, koji su važna mrijestilišta riba i drugih vodenih organizamautvrđena je kemijska opterećenost akvakultura zbog uporabe ribljeg brašna i antibiotikaSlika108. Plutajući ribogojilišni bazeni (kavezi) za uzgoj riba u prirodnom

okruženju

Slide5

neživi

resursi u moru

i oceanima su zemni plin, koji se crpi sa 17% , nafta sa 26%zalihe nafte se procjenjuju na 6,5 milijardi t, zemnog plina 21,4 milijarde tna dubinama većim od 400 m nalazi se hidrat metana (80% vode + 20% metana)pretpostavlja se da je tako uskladišteno 10.000 GtC (metan atmosfere 3,6 GtC)čovjek onečišćuje kemikalijama: padaline, stajaću i tekuću površinsku vodu na kopnu, poniruću

i

podzemnu

vodu

,

mora

i

oceane

,

vodenu

paru

Slika 109.

Platforma

nafte

Slide6

godišnja

proizvodnja kemikalija

procjenjuje se na 300 milijuna tonas kopna dolazi 80% onečišćenja: industrijske kemikalije, otpadne vode sela i gradova, poljodjelska gnojiva, pesticidi, teški metali, boje za brodove, klorirani ugljikovodici, čvrsti kućni i industrijski otpad Meksički zaljev (ispred obala Luisiane u SAD) nastaje svake godine beživotan morski prostor površine 10.000 km2, dubine 60 m zbog eutrofikacije unosa N i P iz rijeke Mississipi u iznosu od1,82 milijuna tona

godišnje

dovode često do

hormonalni

h

poremećaj

a

morskih organizama

Slika 110.

Meksički

zaljev

Slide7

t

ankeri

za prijevoz sirove nafte godišnje prevezu 1,4 milijarde t, koje često rezultiraju nesrećama: Andros Patria (Grčka) 1978., Španjolska (50.000 t), Amoco Cadiz (Liberija) Brest (230.000 t), Kharg 5 (Iran) 1989. Sjeverna Afrika (70.000 t), Haven (Cipar) 1991. Đenova (50.000 t) itd. u unutrašnjosti se koristi 130 kg N po ha za uzgoj kukuruzatakve nesreće sudjeluju u onečišćenju mora s 10%, ukupni godišnji izljev nafte iznosi 3,2 do 6,3 milijuna t iz pogonskih goriva brodova u atmosferu se otpušta 10 milijuna t NO

x

i

8,5

milijuna

t

SO

2

Slika 111.

Naftna korporacija

Exxon Mobil

Slide8

1 l

ulja pokvari okus

1.000.000 l

pitke vodepretpostavlja se da na morskom dnu ima desetak milijuna t naftnog mulja plutajući sloj nafte: onemogućava fotosintezu fitoplanktona i uzrokuje ugibanje morskih životinja (ptice i sisavci) nezasićeni aromatski ugljikovodici smanjuju mogućnost orijentacije, traženje hrane kod morskih organizama već i pri malim koncentracijama od 0,001 x 10-6 globalizacija privrede dovodi i do globalizacije flore i fauneSlika 112. Plutajući sloj nafte

Slide9

zelena

alga Caulerpa

taxifolia (tropski Pacifik)prvo nalazište u Monaku 1984. (za 5 godina - 1 ha površine)1996. unutar 100 km dugog pojasa od Tulona i Alassia na površini od 4630 ha u Hrvatskoj je nađena oko otoka Hvara, Krka i Raba konkurentna je vogi, morskoj travi (Posidonia oceanica) ne ulazi u prehrambene lance, otporna je na hladnoću; može preživjeti nekoliko dana na 70 C, 3 mjeseca na

10

0

C

,

rast

e na temperaturi

iznad

15

0

C

širi

se

sidrima

brodova,

mogućnost

suzbijanja

mehaničkim

čišćenjem

rebrasta

med

uza

Mnemiopsis

leidyi

-

Crno

more

- smanjen ulov srdela za 90%.

Slika 113

.Caulerpa taxifolia

Slika 114. Mnemiopsis leidyi

Slide10

s

latka voda

je

: životni prostor, živežna namirnica, sirovina, transportni medij, izvor i prenosilac energije, otapalo, prijamnik i otpremnik nečistoće, sredstvo za poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, multifunkcionalni resurs na kopno godišnje padne oko 110.000 km3 padalina, ispari 71.000 km3 obnova vodnih zaliha iznosi 39.000 km3 godišnje Iskorištavanje i onečišćivanje slatke vode

Slika 115.

Voda za

piće

Slide11

25.000 km3

(64%)

otječe površinski (nestabilna zaliha) za očuvanje ove vode izgrađeno je 40.000 akumulacijskih jezera 14.000 km3 obnavlja površinsku stajaću vodu i podzemnu vodu (stabilna zaliha) fosilna podzemna voda, voda prošlih klimatskih razdoblja nalazi se na dubini do 2000 m, njen volumen se procjenjuje na 23,4 milijuna km3 od čega, 45% iznosi slatka voda Slika 116. Slapovi Krke

Slide12

Tablica 7.

Godišnja obnovljiva

vodena

masa na pojedinim kontinentimaKontinentkm3/godmmm3/god/stEuropa 3.110319 4.410Azija13.190293

4.130

Afrika

4.225

139

6.581

S. Amerika

5.960

287

13.925

J. Amerika

10.380

583

34.949

Australija

1.965

225

7.337

Ukupno

38.830

1846

71.332

Slide13

2

milijarde ljudi

nema

dovoljnu opskrbu vodomnajviša potrošnja vode po stanovniku je u UAE 528 l dnevnoindividualna dnevna potrošnja vode: Italija 251 l, Švicarska 242 l, Španjolska 210 l, Etiopija 16 l, Indija 25 l 4% ljudi troši dnevno više od 300 do 400 l vode po osobi za kućanske potrebe2/3 stanovništva  50 l vode (dnevno)najveća potrošnja vode je u: poljoprivredi 70% industriji 22 do 24%

domaćinstvima tek

8%

Slika 117.

Navodnjavanje

Slide14

Tablica 8. Količina godišnje

potrošnje vode na pojedinim kontinentima KontinentGodinaPotrošnja (km3)po stanovniku (m3)u kućanstvu%Afrika1995 10 199 7

Azija

1987

98

542

6

Europa

1995

455

626

14

S. Amerika

1995

608

1.451

9

Australija

1995

17

586

19

J. Amerika

1995

106

332

18

Cijeli svijet

1987

3.240

645

8

Slide15

 

Tablica 9. Dnevna

potrošnja vode po stanovniku u Srednjoj Europi (Njemačka 1996).Oblik korištenja(litara)%Piće i kuhanje 4 3Osobna higijena 48 36

WC

42

32

Pranje rublja

18

14

Pranje suđa

8

6

Čišćenje stana

4

3

Ostalo (vrt itd)

8

6

Ukupno

132

100

Slide16

intenzivnije obrađivane

poljoprivredne površine danas zauzimaju oko

1,5 milijardi ha, navodnjava se 18% ili 270 milijuna ha s 3.100 km3 vode godišnje se na njima ostvaruje 40% svjetskog uroda, najviše 64 % od tih poljoprivrednih površina nalazi se u Aziji, Kini, Indiji, Pakistanu, Indoneziji, Tajlandu i Turskoj, u zemljama tzv. zelene revolucije PROSJEČNA POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJSKIM GRANAMA IZNOSI OD 22% DO 24% razlike: Njemačka, Belgija, Finska, 80 - 85 % potrošnja vode u industriji, Grčka, Španjolska, Portugal , 30%,

zemlje u

razvoju

10

do

30%

Slide17

Tablica 10. Godišnja potrošnja

vode na kontinentima (km3), u poljoprivredi, po stanovniku (m2) i udio poljoprivrede u potrošnji vode (%)Kontinentgodinaukupna potrošnja(km3)po stanovniku (m2)poljoprivreda u ukupnoj potrošnji %Afrika

1995

145

175

88

Azija

1987

1633

460

85

Europa

1995

455

244

31

S.

Amerika

1995

608

711

49

J.

Amerika

1995

106

196

59

Australija

1995

17

199

34,5

Slide18

Tablica 11. Potrošnja vode

u

industriji po kontinentimaKontinentPotrošnja vode u industriji (%)Afrika 5Azija 9Europa55S. Amerika42Australija 2

J. Amerika

23

Cijeli svijet

23

Slide19

5%

otpadnih voda

se

na svijetu pročišćujeonečišćenom vodom često se prenose različiti uzročnici bolesti procjenjuje se da godišnje umire 25 milijuna ljudi od infekcija uzrokovanih protozoima: Entoameba histolytica i Girardia lamblia Onečišćenost tekućica i stajaćica bakterije: Escheria coli, Salmonella typhi, Legionella pneumophila, Vibrio cholerae te razni virusi zbog nedovoljnog razdvajanja pitke i otpadne vode Slika 118. Entoameba histolytica Slika 119.

Girardia Lambia

Slide20

Slika 120.

Slide21

u 20 st.

s

intetizirano je 10 milijuna kemijskih spojevapretpostavlja se da hrana sadrži 6 - 8000 spojevaposebno su štetni spojevi klora koji djeluju mutageno i kancerogeno Njemačka godišnje proizvodi 3 milijuna t klora ili 37 kg po stanovniku klor služi u proizvodnji: sredstava za dezinfekciju, lijekova, pesticida, za čišćenje itd.Uzroci onečišćenosti stajaćica i tekućica su: otopljene soli: kloridi, sulfati, bikarbonati natrija, kalija, kalcija i magnezija,

zbog navodnjavanja, kiselih kiša, in

dustrij

skih

djelatnosti

i

sol

i

za

autoceste

Slide22

teški

metali: krom

,

mangan, cink, arsen, kadmij, bakar, živa, nikal, olovo iz metaloprerađivačke industrije, iz kopova mineralnih sirovina, metalnih rudača, iz odlagališta industrijskog i komunalnog otpada organoklorpesticidi (DDT), organofosforpesticidi, karbamati, triacini, u prodaji se nalazi oko 10.000 pesticida koji se koriste u poljoprivredigranične vrijednosti ovih spojeva u pitkoj vodi pojedinačno iznose 0,1g/l skupno 0,5 g/l ?Slika 121. DDT

Slide23

u

Njemačkoj je 30%

obradivih ratarskih površina, a u Europi 65% obradivih ratarskih površina onečišćenoPCB – poliklorirani bifenili su izuzetno štetni , nakupljaju se u hranidbenim lancima, gdje uzrokuju razne karcinome i mutagene deformacijeeutrofikacija (N, P) Slika 123. Obradive ratarske površineSlika 122. Poliklorirani bifenili

Slide24

Tablica 12.

Stupnjevi eutrofikacije

površinskih

vodaStupanjUkupni P (mg m3) Prosječni sadržaj klorofila (mg m3)Srednja dubinska vidljivost (m)zasićenost O2 %ultra – oligotrofno 4 1 12

90

oligotrofno

10

2,5

6

80

mezotrofno

10-35

2,5-8

6-3

80-40

eutrofno

35-100

8-25

3-1,5

40-10

hipertrofno

100

25

1,5

10 -

0

Slide25

bilježi se

porast količine duši

kovih

spojeva (NH4, NO3) za 210 milijuna t godišnje (prirodnim putem nastaje 140 milijuna t), što ukazuje na poremećaje globalnog kruženja dušikau srednjoj Europi u poljoprivredi troši se 95 kg/ha dušikovih spojeva godišnje1980. trošilo se 120 do 130 kg/ha dušikovih spojeva koncentracija nitrata u drenažnoj vodi ispod oranica iznosi 60 do 150 mg/l , a granična vrijednost za pitku vodu je 50 mg/lnitrat - nitrit - granična vrijednost (0,1 mg/l) - kancerogeni nitrosamini nadzemne i podzemne nuklearne eksplozije

, nuklearne

elektrane

,

radioaktivni

otpad

Slide26

Slika 124.

Černobil

26. travnja1986 1995. bilježi se 440 nuklearnih elektrana s kapacitetom od 2,2 milijarde KWh (17% svjetske proizvodnje električne energije) glavni problem je skladištenje radioaktivnog otpadagodišnje se ispušta 150 milijuna t sumpora iz termoelektrana i 49 milijuna t dušika iz motornih vozilazakiseljavanje voda (SO2) i (NO, NO2)kišnica mijenja pH vrijednost, nekada je imala 4,6 do 5,6 zbog (H2CO3),

danas

ima pH od 4,0

-

4,6

poljoprivreda

doprinosi emisiji dušika s

54

mil

i

juna

t

u obliku

NH

3

koji se pretvara

u

NH

4

+

Slide27

Slika 125.

Slide28

Utjecaj

čovjeka na kriosferu

Slide29

polarni

ledenjaci

na moru, kopnu, glečeri visokih planina, trajni mraz, led u rijekama, jezerima, i snijeg pokrivaju 16% površine Zemljesadrže 1,7 % vode na Zemlji ili 69% slatke vode predviđa se daljnje smanjivanje ledenog pokrova do 2050.otapanjem polarnog leda smanjuje se slanost, a temperatura površinske vode poraste za nekoliko stupnjeva, to bi moglo dovesti do izostanka poniranja hladnih vodenih masa, a time i do izostanka prodora toplijih površinskih struja na sjever rezultat ovoga je novi raspored klimatskih prilika na Zemljikriosfera je spremište za polarnu faunu štetnih polikoriranih bifenila, halona,pesticida itd.

Slide30

Literatura:

Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211pp.

http://images.google.hr/

(1.10.2012.). http://www.nacional.hr/ (1.10.2012.). http://www.destinacije.com/ (1.10.2012.).