/
Ivana  Gluhačić , OŠ Julija Klovića, Zagreb Ivana  Gluhačić , OŠ Julija Klovića, Zagreb

Ivana Gluhačić , OŠ Julija Klovića, Zagreb - PowerPoint Presentation

kinohear
kinohear . @kinohear
Follow
359 views
Uploaded On 2020-10-22

Ivana Gluhačić , OŠ Julija Klovića, Zagreb - PPT Presentation

BOŽIĆ Blagdan je dan kojim obilježavamo važan događaj To mogu biti državni vjerski osobni blagdani Vjerske blagdane obilježavaju i slave pripadnici određene vjere Kršćani katolici slave Božić ID: 815103

obi

Share:

Link:

Embed:

Download Presentation from below link

Download The PPT/PDF document "Ivana Gluhačić , OŠ Julija Klovića,..." is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.


Presentation Transcript

Slide1

Ivana Gluhačić, OŠ Julija Klovića, Zagreb

BOŽIĆ

Slide2

Blagdan je dan kojim obilježavamo važan događaj.

To mogu biti:

državni

vjerski

osobni blagdani

Slide3

Vjerske blagdane obilježavaju i slave pripadnici određene vjere.

Slide4

Kršćani (katolici) slave Božić.

Slide5

Božić je državni

i vjerski blagdan,

a slavi se

25. prosinca.

Slide6

Božić je

blagdan mira.

Slide7

Dan prije Božića, na Badnjak, kiti se božićno drvce i obitelj odlazi na polnoćku.

Slide8

Advent ili Došašće je vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova.

Slide9

U novije vrijeme sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu, je adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Slide10

BADNJAK

Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi

bdjeti", jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje.

Slide11

HRVATSKI

PUČKI

OBIČAJI

Slide12

Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U današnje doba ovu službu preuzeo je Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga).

Slide13

Stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Slide14

Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja se zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića.

Slide15

Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Slide16

U selima su gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište.

Slide17

Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo od hrane s blagdanskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.

Slide18

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Unošenje slame i rasprostiranje po podu događalo se s izričitim naglaskom na događaj Božića, jer su redovito taj čin članovi obitelji pratili pjevanjem božićnih pjesama.

Slide19

Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami.

Slide20

Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.

Slide21

Kićenje doma zelenilom od davnine je uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima.

Slide22

U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa.

Slide23

Mlađa čeljad, a posebno djevojke

se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu treba čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima.

Slide24

Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad

a

kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.

Slide25

Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina.

Slide26

Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću.

Slide27

Da se kojim slučajem ne bi dogodila

nesreća", ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda

slučajno" prvi uđe u kuću.

Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.

Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji.

Slide28

Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje boži

ć

nih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, primali

bi darove.

Slide29

Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša!

Slide30

Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima.

Slide31

BOŽIĆNI TJEDAN

P

rate osobiti pučki običaji: na Stjepanje ili Štefanje grupe mladića obilaze selo i s popratnim pjesmama čestitaju Stjepanima i Šteficama imendan; na Svetog Ivana, koji dolazi iza Stipanja, blagos

l

ivlje se vin

o

, iznosi slama iz kuće i stavlja na voćke da bolje rode; na Nevinu dječicu, Mladence ili Herdoševo, dan iza Svetog Ivana, u mnogim je krajevima običaj da se s vrbovim šibama ljudi lagano udaraju šibanje, a nekoć i starohrvatsko

biranje kralja" te drugih narodnih dužnosnika.

Slide32

Božićni blagdani završavaju 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje. Ovim blagdanom Crkva se spominje dvaju događaja iz Isusova života.

Slide33

Prvi je Isusovo krštenje u rijeci Jordan pa se taj dan naziva i

Vodokršće

, a u crkvu donosi krstiti voda s kojom se poslije blagoslivljaju polja i životinje. Drugi je pohod triju mudraca s istoka koji su se došli pokloniti malome Isusu donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan.

Slide34

Na dan Bogojavljenja ili Sveta Tri kralja posljednji put pale se božićne svijeće i drvo badnjak, a blaguju se i određena božićna peciva.

Slide35

Blagdanom Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja.

Toga dana se skidaju božićni ukrasi i u kući završava obiteljski božićni ugođaj.

Slide36

Ljubav i radost, nježnost i blagost,

sreća i vedrina,

osmijeh i toplina,neka svega toga tebi inajmilijima ovaj Božić ima!