Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland u 13 stoljeću bili su s prostora istočne Polinezije Danas poznati kao Maori u početku su bili podijeljeni u brojna plemena sve do dolaska Europljana koji su im dali to ime Maor znači običan ili prirodan ID: 631577
Download Presentation The PPT/PDF document "Maori O Maorima " is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
MaoriSlide2
O Maorima
Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland u 13. stoljeću bili su s prostora istočne Polinezije.
Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana koji su im dali to ime. Maor znači “običan” ili “prirodan”. Slide3
Odakle dolaziš
Odakle dolaziš? – To je prvo pitanje koje ti Maori postave ako se nadješ na Novom Zelandu.
Odgovor pokazuje tko si, tko je tvoja obitelj i koja je tvoja povijest, a Maori smatraju da svakoga od nas u prvom redu odredjuje naše porijetlo, tj. naša povijest.Slide4
Pozdrav - Haere Mai, Haere Mai, Haere Mai
Maori goste pozdravljaju tako što nos naslone na nos te im se cela dotaknu. I kazu: “Haere mai, haere mai haere mai” - dobro došli, dobro došla tvoja obitelj, dobro došli tvoji preci. U tom jednostavnom pozdravu ogleda se cjelokupna maorska povijest. Uz to što izražava dobrodošlicu tebi, pozdravlja i tvoje potomstvo te izražava duboko poštovanje prema našim precima. A zašto nos? Zato što tada zajedno dišemo, dijelimo isti zrak!Slide5
Zemlja oblaka
Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, “zemlja dugog bijelog oblaka”, a njihova je kultura više od turističkog razgledavanja muzeja. Oni žele da gosti, Whenua, dožive njihovu zemlju, jer Maorska kultura ponajviše dolazi do izražaja u doticaju s prirodom koja je jedinstvena. Dan proveden s novozelandskim starosjediocima putovanje je u prošlost, pogled na predeuropski način života
.Slide6
Pleme Iwi
Nitko od posijetitelja ne smije uci u selo plemena Iwi dok ih se službeno ne pozdravi. Pleme najprije šalje ratnike da utvrde dolaze li posijetitelji u miru. Slijedi “mirovni sporazum” i ceremonija pozdrava i dobrodošlice. Pozdravi odjekuju dvorištem popraćeni plesom.
Zatim se ulazi u selo gdje nam Maori ponosno predstavljaju vještinu vitlanja štapom, izlažu autohtono oružje, recitiraju pjesme, igraju tradicionalne igre. Nastavak dobrodošlice odvija se u kući susreta ili Wharenui.Ta kuća, kažu, predstavlja njihove pretke.Slide7
Hangi hrana
Slijedi tradicionalni Hangi obrok koji se priprema pod zemljom na užarenom kamenju. Kamenje se zagrije do usijanja pa se s nekoliko grančica stavlja u pećnicu iskopanu u zemlji. Na vruće kamenje prvo se polažu košare s mesom, zatim košare s povrćem, a na vrh one s kolačem. Košare se prekrivaju mokrom tkaninom, a potom se preko njih naslaže zemlja kako bi se u zemljanoj pećnici zadržala potrebna toplina. Tako pripremljena hrana lagano se kuha tri-četiri sata u kombinaciji dima i pare. Rezultat je ukusan, mirisan i sočan obrok koji jedva čekate pojesti.Slide8
Kapa haka
Večernji umjetnički festival nazivaju Kapa Haka. Teško je pronaći riječi koje bi opisale taj tradicionalni performans. Kao da ste istodobno na nogometnoj utakmici, rock koncertu i u kazalištu. Spoj nogometaške strasti, glasnog smijeha, buke iz publike, pjevanja kao na koncertu i koreografije u kojoj se prepliću ples i elementi kazališne umjetnosti. - S
ve to čini Kapa Haku. Slide9
Lice kao knjiga
Ako ne znaš pisati, izražavaj se simbolima, kao što su Maori svoju povijest bilježili tetovažama. Cijela jedna životna priča, primjerice, mogla se iščitati na licu strosjedioca. Tetovaže, Ta Moko, pričale su o obitelji, zanimanju ili, jednom riječju, životu. Muškarci su ih imali gotovo na cijelom tijelu, a žene uglavnom na bradi i oko usta. Bila je to bolna tradicija jer te tetovaže nisu poput današnjih. Motiv se u kožu urezivao oštricom koja je ostavljala udubine i brazde. Nakon toga obrisala bi se krv, a rez popunio pigmentom boje. Kad su počeli pisati, 1820. godine, tetovaže im više nisu bile potrebne.Slide10
Tetovaža na licu
Ovdje mozemo vidjeti tetovazu na licu. Slide11
Tetovaža na tjelu
A ovdje mozemo vidjeti tetovazu na tijelu. Slide12
Maorov moto života
Prvo treba pogledati unatrag kako bismo mogli krenuti naprijed. Riječ Tikanga označava maorske običaje i tradiciju koji su se usmenim putem prenosili s naraštaja na naraštaj. Dolazi od riječi Tika, što znači istinit ili ispravan.
Oni smatraju da je prošlost uvijek ispred nas, a budućnost nevidljiva i iza nas. Gledajući u prošlost svatko ima drukčiju Tikangu koja je za njega istinita ili ispravna. Nemojte osudjivati druge ako imaju drugacije poglede na zivot, jer je proslost ono sto im je stvorilo Tikangu! Moramo tražiti istinu, a najbolji način za to je zaviriti u davnu povijest.Slide13
A sada pitanja
Na pitanje se odgovara tako sto se digne ruka, te koga ja prozovem taj ima pravo glasa. Tko bar jednom upadne u rijec bit ce izbacen iz igre. Ucenik koji bude znao najvise odgovora dobija 3 trakice te peticu, ucenik koji bude imao malo manje bodova dobija samo 3 trakice, a ucenik koji bude imao jos manje odgovora dobija 2 trakice. Sretno!Slide14
1. Pitanje
Kada su se Maori doselili na Novi Zeland?
Maori su se na Novi Zeland doselili u 13. stoljecu.Slide15
2. Pitanje
Odakle Maori dolaze?
Maori dolaze sa podrucja Polinezije.Slide16
3. pitanje
Što znaci rijec Maor?
Rijec Maor znaci – obican – ili – prirodan.Slide17
4. pitanje
Koje je prvo pitanje koje ti Maori postave kada te vide?
Odakle dolaziš ? – je prvo pitanje koje ti Maori postave kada te vide.Slide18
5. Pitanje
Što Maori smatraju da je u prvom redu važno?
Maori smatraju da je u prvom redu tvoje porijetlo, tj. tvoja proslost.Slide19
6. pitanje
Opiši mi Maorov pozdrav!
Maori goste pozdravljaju tako što nos naslone na nos te im se cela dotaknu.Slide20
7. PITANJE
Koje rijeci Maori kazu da ti pozele pridoslicu?
Haere Mai, Haere Mai, Haere Mai.Slide21
8. pitanje
Kako Maori nazivaju svoju zemlju?
Dugi Bijeli Oblak.Slide22
9. pitanje
Kako se priprema Hangi hrana?
Priprema se pod zemljom na užarenom kamenju. Kamenje se zagrije do usijanja pa se s nekoliko grančica stavlja u pećnicu iskopanu u zemlji.Slide23
10. pitanje
Kojim redom se Hangi hrana postavlja na vrelo kamenje?
Prvo ide meso, zatim iznad povrce, a na vrhu idu kolaci. Slide24
11. pitanje
Kako nazivaju vecernji umjetnicki festival?
Večernji umjetnički festival nazivaju Kapa Haka. Slide25
12. Pitanje
Kada ste na Kapa Haki, osijecate se kao gdje?
Kao da ste u isto vrijeme na nogometnoj utakmici, na rock koncertu te na kazališnoj predstavi. Slide26
13. Pitanje
Kako se zovu popularne tetovaze koje Maori tetoviraju ?
Ta Moko.Slide27
15. Pitanje
Reci mi nesto o riječi Tikaga!
Riječ Tikanga označava maorske običaje i tradiciju koji su se usmenim putem prenosili s naraštaja na naraštaj. Dolazi od riječi Tika, što znači istinit ili ispravan.Slide28
14. Pitanje
Opisi mi Maorov moto kroz zivot!
Prvo treba pogledati unatrag kako bismo mogli krenuti naprijed. Oni smatraju da je prošlost uvijek ispred nas, a budućnost nevidljiva i iza nas.Slide29
TNNTNTNTN I POBJEDNIK JEEST ....DAME I GOSPODO DOSLI SMO DO TRENUTKA KADA PROGLASIVAMO POBJEDNIKA ...
3. MJESTO –
2. MJESTO –
1. MJESTO – CESTITAMOO Slide30
HEHEH
JOS JEDNOM CESTITAMO NASIM POBJEDNICIMA TE MOLIMO ZA PLJESAK ZA NJIH
Slide31
Kraaaaaaaaaaaj Dosli smo do kraja ove prezentacije, nadam se da vam se svidjela.
- prezentaciju osmislila – Sarah
Nikolla
8.e