Primljeno Prihvaeno 202 Prikaz knjige Joseph E Stiglitz The roaring nineties ID: 97858
Download Pdf The PPT/PDF document "THE ROARING NINETIES " is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
THE ROARING NINETIES WHY WERE PAYING THE PRICE FOR THE GREEDIEST DECADE IN HISTORY, Joseph E. Stiglitz, 2004, Penguin Books, London, 389 str. autor J. E. Stiglitz navodi kako je u po-druje ekonomije uao 1960-ih, u godinama koje su obiljeili pokreti za graanska prava i slobodu. Prisjea se kako je tada vjerojatno elio promijeniti svijet, ali nije znao kako. Za razliku od ostalih mladia i djevojaka koji su vrata percepcije pokuavali otvoriti pomo-u lakih droga i albuma grupe Jefferson Airplane, premda nije iskljueno da je i on sam tome pribjegavao, Stiglitz je odluio postati lanom akademske zajednice. Smatrao je da Moda je u tome do sada uspijevao kao malo koji ekonomist. Predavao je na najbo-gov zanimljiv istraivaki rad o asimetrinosti informacija donio mu je Nobelovu na-gradu. No nije se zaustavio samo na tome. Iz svijeta znanosti preao je 1990-ih godina u stvarni svijet, i to kao voditelj Vijea ekonomskih savjetnika (1993-1997) predsjedni-ka Clintona te nakon toga kao glavni ekonomist Svjetske banke (1997-2000). Upravo ga . S prvom je knjigom vjerojatno nehotice postao heroj jest, kako istie sam autor, to da mora po-stojati ravnotea izmeu uloge drave i trita. Razlog zbog kojega je nevidljiva ruka Adama Smitha nevidljiva moda je to to ona i ne postoji; trita sama po sebi ne mogu uinkovito alocirati resurse. Slijedei vlastitu korist, pojedinci nee pridonijeti cijelom tritu imaju informacije koje drugi nemaju, to im omoguuje da rade na tetu (umjesto u korist) onih kojima bi trebali sluiti (problem principala i agenta). Stoga je nuna dr- Primljeno Prihvaeno 202 Prikaz knjige Joseph E. Stiglitz: The roaring nineties why were payingthe price for the greediest decade in historyFinancijska teorija i praksa 30 (2) str. 201-204 (2006.) Deregulaciju bankarstva, telekomunikacija i energetskog sektora Stiglitz okrivljuje za probleme koji su bili izraeni u SAD-u 1990-ih i koji su u konanici pridonijeli recesiji 2001. godine. Pritom se najvie koncentrira na korporativne skandale (cijelo poglavlje od ukupno dvanaest njih posveeno je Enronu), s time povezano kreativno raunovodstvo te na prevlast financija (Wall Streeta) nad realnim sektorom. Deregulacija (umjesto refor-enost interesa poslovnih subjekata i njihovih klijenata, to autor objanjava na primjeru njim profitom? Njih je zanimalo utvrivanje poetne prednosti, odnosno jaanje pozicije najveih sudionika na tritu i pritom unitavanje slabijih konkurenata. Upravo traenjem monopolskih profita putem deregulacije Stiglitz opisuje pohlepu stvom, bile su povezane i milijunske zarade izvrnih direktora poduzea, koje prema nje-govu miljenju nisu imale realnu osnovu. Osobito je gnjevan na bankarski sektor koji je 1990-ih prestao biti kontrolni mehanizam poslovanja poduzea te se pretvorio u sudio-glitz vidi kao razdoblje u kojemu je novac trijumfirao nad moralom, u kojemu su poje-Osim to kritizira politiku regulacije, Stiglitz u knjizi obuhvaa i fiskalnu te mone-tarnu politiku. Vezano za fiskalnu politiku, koncentrira se na uinke smanjenja proraun-skog deficita, a zatim na novouvedene porezne olakice. U prvom segmentu objanjava bogatijih pripadnika drutva, pojedinaca koji su se obogatili na burzovnim pekulacijama tkom. Osobito mu smeta to je na taj nain mladima poslana poruka da je bolje zaraivati za ivot pekulacijom nego bilo ime drugim. Kasnije u tekstu otvoreno izraava aljenje Fed i Greenspan na autorovoj su meti nekoliko puta. Stiglitz smatra da je Fed mogao sprijeiti recesiju koja se dogodila 2001, odnosno da je pridonio napuhivanju balona na tritu vrijednosnica, kao i da Fed neopravdano uiva neovisnost. Ta je neovisnost samo vu naklonost; zamjera im to je broj nezaposlenih za njih samo statistika. Na taj se nain nezaposlene dehumanizira, ne mora se o njima razmiljati kao o stvarnim ljudima s obi-telji i djecom njihova se patnja moe ignorirati.U knjizi opisuje licemjerje poslovnog sektora, ali i SAD-a openito. Za poslovni sparentnost je pozitivna u svakom sektoru osim u vlastitome. Licemjerje SAD-a oitu-je se u tome da se mjere politike koje se provode u vlastitoj zemlji razlikuju od onoga to se pokuava nametnuti ostatku svijeta, i to putem Svjetske banke, MMF-a i WTO-a. 203 Prikaz knjige Joseph E. Stiglitz: The roaring nineties why were payingthe price for the greediest decade in historyFinancijska teorija i praksa 30 (2) str. 201-204 (2006.) SAD-a uspostaviti okvir koji e mu olakati poslovanje u inozemstvu bez obzira na to je na primjeru financijskih kriza. Napadi na MMF bili su jo otvoreniji u , prilikom ije je prezentacije Kenneth Rogoff, tada visokopozicio-niran u MMF-u, iznio otru i vrlo neugodnu kritiku Stiglitzovih stavova o MMF-u i nje-Stiglitz je svjestan da i drava, poput trita, podlijee brojnim nesavrenostima ije posljedice mogu biti vrlo opasne i stoga se drava i trite trebaju meusobno dopunja-vati. Kritizira pretpostavku da je drava neizbjeno neuinkovita i da stoga sve treba pre-pustiti tritu. Navodi da su dravni dunosnici u SAD-u korupcijom uspjeli zaraditi vrlo malo u usporedbi s koliinom novca koja je bila pokradena od dioniara u poslovnim obmanama. Stiglitz ne navodi kakva bi to trebala biti ravnotea izmeu drave i trita ve samo ustanovljuje da e ona dovesti do visokih stopa rasta i da je svaka zemlja speci-No uloga drave ne bi se trebala sastojati samo u tome da ispravlja nepravilnosti tri-kratski idealizam iji je naglasak na drutvenoj pravednosti, demokraciji, slobodi te dr-avi koja bi ulagala u obrazovanje, tehnologiju i osigurala adekvatnu socijalnu zatitu. U sno na zaposlenost. Zalae se za razbijanje veze izmeu politike i novca te za formiranje poticaja koji e onemoguiti nemoralno ponaanje. U sreditu svega i dalje je trite, ali vnosti. Prema Stiglitzu, dobro informirana javnost osnova je dobro funkcionirajue demo-kracije. Neki e moda rei da sva njegova razmiljanja lijepo zvue, ali da za njih nema vrstih dokaza. Tako navodi da je 1990-ih godina bio zanemaren realni sektor, odnosno da su financijai bili glavni heroji u borbi protiv velike, zle drave. No i on ga u svojoj knjizi zanemaruje. Proputa uoiti da je porast produktivnosti 1990-ih bio stvaran, odno-sno da se nije radilo samo o popratnom efektu dogaanja u financijskom sektoru. Taj je sno analizirao ekonomski rast putem faktora koji mu pridonose. No moda tada njegova pria ne bi bila tako uvjerljiva. Nadalje, koliko god se Stiglitz trudio biti objektivan i upozoriti na pogreke tijekom pokatkad i neopravdano. Pristranost se vidi i u traenju ravnotee izmeu uloge drave i trita, pri emu ipak polae prevelike nade u dravu, odnosno previe kritizira trine tljive kongresnike koji su znali odakle dolazi novac kojim se financiraju njihove kampa- 204 Prikaz knjige Joseph E. Stiglitz: The roaring nineties why were payingthe price for the greediest decade in historyFinancijska teorija i praksa 30 (2) str. 201-204 (2006.)nje. Istina, iznos to ga dunosnici ubiru kao mito moda i nije velik, ali korupcija ima i Regulacija na koju se Stiglitz stalno poziva za polit-ekonomiste je samo sredstvo za stvaranje i raspodjelu renti, odnosno regulatori su esto zarobljeni od onih koje bi tre-bali regulirati. Kad kae da e se mjere koje e pogodovati interesnim skupinama, a ne prosjenim graanima donositi tako dugo dok se ne slomi veza izmeu novca i politike, prva e reakcija itatelja vjerojatno biti: u redu, ali kako? Jednako tako, misao da mora postojati ravnotea izmeu drave i trita nije ni revolucionarna niti pomae nositeljima politike. I, konano, podnaslov knjige moda nije sasvim prikladan. Ljudska je pohlepa A New History of the Worlds Most Prosperous Decadevarao sadraju. Vjerojatno ga je zato i promijenio. Usprkos tim kritikama, Stiglitz zasluuje simpatije, i to zbog nekoliko razloga. Prvo, spreman je izloiti se kritici javnosti i pisati o propustima koji su se dogaali dok je on kodilo. Drugo, prihvatio je izazov te napustio sigurno utoite akademskog svijeta kako da dunosnici pri zlouporabi vlasti za privatnu korist ne djeluju sami, odnosno da po-Posljednja reenica knjige glasi: Moda Amerika, Europa, razvijeni i nerazvijeni