Lesoni 11 ki Tisema 14 2019 Nae toe foki a Nehemaia ki he Tui ko Akitasisi I he hili ene hoko koe kovana i he tau e 12 ID: 785265
Download The PPT/PDF document "KOE KAKAI NE FAKAHOLOMUI" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
KOE KAKAI NE FAKAHOLOMUI
Lesoni 11 ki
Tisema 14, 2019
Slide2Na’e
toe foki ‘a Nehemaia ki he Tu’i ko Akitasisi ‘I he hili ‘ene hoko koe
kovana
‘i he ta’u e 12.Hili ha ngaahi ta’u mei ai , na’e foki ki Selusalema. ‘O ne ‘ilo ai kuo fakangalongalo’i ‘ehe kakai ‘a e kovinanite ne nau ‘osi fakahoko. ‘O nau femali’aki moe ngaahi fefine muli, maumau’i moe Sapate, pea ‘ikai poupou ki he ngaue ‘i he temipale (Nehemaia 10:28-39).Nehemaia 13 ‘oku talanoa ki he anga hono hanga ‘e Nehemaia ‘o fakafepakii e palopalema ni.
Slide3FEMALI’AKI
“Pea
na’aku
mamata foki ‘i he ngaahi ‘aho ko ia ki he kau Siu
na’a nau
mali
moe kau fefine ‘o Assitoti, mo ‘Amoni mo Moape;.” (Nehemaia 13:23)
Na’e fakafepakii lahi ‘aupito ‘e Nehemaia ‘akinautolu na’e mali mo e kakai fefine muli pea na’e ‘ikai kenau tui. (v. 23-25).Na’a ne fakamanatu kiate kinautolu koe founga ‘eni na’e tataki ai ‘a Solomone ke faiangahala, ko ia ai kenau fakamama’o mei ai, he’e hoko ia ke nau mama’o ai mei he ‘Otua. (v. 26-27).
Koe
taha
hono famili na’e kaume’a ia pea mo Tobaia (v. 4), pea koe taha ‘o hono fangamokopuna na’e mali moe ‘ofefine ‘o Sanipalate koe Holoni— ‘a ia na’e tuli mei Selusalema (v. 28).
Koe
taki
fakalaumalie
—
Taula’eiki
lahi
,
Elisapipi
—
na’e
kau
ai
.
Slide4“’
Ikai ha taha ‘oku manavahe ki he ‘Otua ‘e ta’e
fou ‘i ha faingata’a ‘o tatau mo ia ‘oku ‘ikai manavahe ki he ‘Otua. ‘’E fa’a ‘a’eva ha tokoua, kae’ikai tena fa’a feofoofa ni pe?' Amosi 3:3. Koe fiefia moe
ma’uma’uluta ‘o e nofo mali ‘e
fakafalala
ia
‘i he taha ‘a e ongo fa’ahi; ka koe tui moe ta’e tui ‘e ‘i ai e ngaahi fetokehekehe ‘aki ‘i he fiema’u, ongo pea moe taumu’a. ‘Oku na tauhi ‘Otua ua ,pea ‘i he’ene
pehe he’ikai fai ha fetaulaki. Ko ia ai neongo e haohaoa pe tonu ha me’a, ‘e kei mama’o pe ia mei he ‘Otua he taimi oku te feohi ai
moha taha ta’e
tui ‘Otua.”
E.G.W. (Kau Peteliako pea moe kau Palofita, cp. 15, p. 174)
Slide5FAKANGALONGALO’I ‘A E VAHEHONGOFULU (1)
“Peau
vakai na’e ‘ikai fa’a ‘atu ki he kau Livai honau ngaahi ‘inasi :he koe kau Livai moe kau hiva , ‘a ia
na’e fai ‘a e
ngaue
,
kuo
hola takitaha ki he’ene ngoue.” (Nehemaia 13:10)Na’e fakama’a ‘e ‘’Iliasipi ‘a e loki na’e tanaki ai ‘a e ngaahi vahe Hongofulu, ngaahi ‘inisenisi, mo e ngaahi naunau ‘o e temipale. Na’a ne fakanaunau ia ma’a Topaia koe ‘Amoni kene ngaue’aki.
Na’e hoko ia ko ha fakalotosi’i ki he kakai , ko ia na’e ‘ikai ke nau toe li vahehongofulu.Pea koe ola ‘o ia, ne foki e kau Livai ki honau ngaahi fonua mei he’enau ngaue, pea ne ikai toe fai ha fakafeta’ ‘i he temipaleNa’e toe fakafoki ‘e Nehemaia ‘a e fale, pea na’a
ne fili ki ai ha kakai falala’anga mo faitotonu
ke nau tokangai e ngaahi vahehongofulu.Na’e toe fakafoki ‘ehe
kakai ‘a ‘enau ngaahi vahehongofulu , pea ne toe foki moe ngaahi ouau
fakafeta’i ‘o fakahoko..
Slide6FAKANGALONGALO’I ‘A E VAHEHONGOFULU (2)
“Mou
‘
omi ‘a e ngaahi vahehongofulu ‘o e me’a ki he tukunga koloa,koe’uhi ke ai ha
me’akai ‘
i
hoku
fale,pea mou ‘ahi’ahi’i ai au,’oku pehe ‘e Sihova ‘o e ngaahi kautau,pea
teu fakaava ‘a e ngaahi matapa ‘o e langi pe ‘ikai, peau lilingi
hifo
kiate kimoutolu
ha tapuaki , ‘e ‘
ikai ha potu
‘e fa’a hao ia ki ai
.
”
(
Malakai
3:10
CSB
)
Koe
ha ‘
uhinga
oku
tau
fakafoki ai ‘etau Vahe Hongofulu ki he ‘Otua?Koe ‘uhi he koe ‘Otua oe fakatupu ia pea ko ‘etau fakamalo ia ke toe fakafoki pe kiate ia. Ko ‘eta mahu’inga ‘ia ia ‘i he ngaue kuo ne fai ma’a kitaua : ngaohi kitaua, fua ‘etau ngaahi mafasi, tokanga’I kitaua pea ne pekia ma’a kitaua pea ne toe fakafoo’u foki kitaua.
Koe
ha
ha
ngaue
ke
fakamal’aki
‘a e
ngaahi
vaheongofulu
moe
me’a’ofa
?
Slide7“‘I he mo’ui
ni oku taumalingi faka’aho mai ‘ehe ‘
Otua
‘a ‘ene tapuaki ma’akitaua; pea kapau oku ne kole mai ke vahevahe atu hotau ngaahi foaki ke tokoni ki he tapa kotoape ‘o ‘ene ngaue, koe fili pe ia ‘a koe
ki hao fiema’u
fafo’ituitui
pe fakalaumalie, pea ke fakamalo’ia’i ‘a e ‘Otua he ko ia na’a ne foaki mai ‘a e ngaahi tapuaki kotoa. Koe ‘Otua, koe pule ngaue, ‘oku ngaue fakataha moe tangata ke fakaai ‘a enau ngaahi
fiema’u; ‘Oku ne toe fiema’u mai ki ha toe ngaue fakataha ke fakahaofi ‘a e laumalie.”E.G.W. (Counsels on Stewardship, cp. 9, p. 47)
Slide8MAUMAU’I ‘A E SAPATE (1)
“Pea
na’a
ku mamata ki he ni’ihi ‘i he ngaahi ‘aho ko ia na’e malakaki ‘a e ngaahi tata’o’anga uaine ‘i he ‘ahotapu, pea fetuku ‘a e
ngaahi uite, pea
fakaheka
ki
he fanga ‘asi,pea moe uaine foki, moe ngaahi kalepi, moe ngaahi fiki moe ngaahi kavenga kehekehe ‘a ia na’a nau fetuku
ki Selusalema ‘i he ‘ahotapu, pea na’a ku valoki ‘akinautolu ‘i he ‘aho na’a nau fakatau me’akai. .” (Nehemaia 13:15)
‘I he kuohili, na’e faka’ilo ki he kakai ‘Isileli
koe Sapate koe tapuaki ia mei he ‘Otua ‘oku ha
pe ia honau hisitolia (Nehemaia 9:14). ‘O tauhi ki ai kae ‘
ikai ke maumau’i e Sapate(Nehemaia 10:31).
Na’e faka’ata ‘ehe kau taki
‘a e
maketi
he ‘
aho
Sapate
,
na’e
tapuni
‘e
Nehemaia
‘a e kolo ‘i he Sapate koe’uhi ke ‘oa naa hoko eni.Ka na’e
kei hoko atu pe ‘a e fefakatau’aki ia ‘i he tu’a kolo. Na’e valokii ‘a e kau fefakatau’aki, pea ne ikai toe hoko ia.
Slide9MAUMAU’I ‘A E ‘AHO SAPATE (2)
“Kapau teke
ta’ofi ho va’e mei ‘i he ‘aho tapu pea ‘oua na’a fai ki ho loto ‘i hoku ‘aho ma’oni’oni; pea
ke ui
‘a e ‘
aho
tapu koe fakafiefia, koe ‘aho ma’oni’oni ‘o Sihova, oe ongoongolelei, pea faka’apa’pa ki ai , ‘o ta’e fai ki ho ngaahi hala
, ‘o ta’e fai ki ho loto , pea ta’e lea ‘aki ‘a e ngaahi lea ‘a’au. Pehe teke toki fiefia koe ‘ia
Sihova;pea teu
ngaohi koe keke
heka ‘i he
ngaahi potu ma’olunga
‘o mamani,pea teu fafanga’aki koe ‘a e tofi’a ‘o Sekope ko hoo
tamai
: he
kuo
folofola
pehe
‘a e
fofonga
‘o
Sihova
.
”
(Isaia 58:13-14)Koe ‘aho Sapate koe ‘aho mavahe:ke tau fiefia ai mo ‘ikai toe tokanga ki ha faahinga me’a.Koe ‘aho ke tau fakafeta’i pea mo fakalangilangi’I ‘a ia na’a ne ngaohi kitautolu pea mo ‘omai kiate kitautolu ‘a e manava ‘o e mo’ui.Koe ‘aho ke tau fakalaulauloto ki he’ene pekia ‘i he kolosi ke fakamolemole ‘a ‘etau angahala pea ne hoko ko hotau hao’anga pea mo hotau fakamo’ui.Ka koe kau Falesi na’a nau tokanga ki he konga ‘o e lao pea moe ‘aho sapate koe fakamafasia ka oku ikai fakafiefia.‘Oku tau fakamanatua ‘a e ‘aho mavahe ni moe ‘Otua ‘i he uike kotoa.Koe fakatata ‘eni ‘o e ngaahi ‘aho Sapate te tau fakamanatu mo ia ‘i he Selusalem foou .(Isaia66:23).).
Slide10“Kapau
teke ta’ofi ho va’e mei ‘i he ‘aho
tapu pea ‘oua na’a fai ki ho loto ‘i hoku ‘aho ma’oni’oni; pea ke ui ‘a e ‘aho tapu koe fakafiefia, koe ‘aho ma’oni’oni ‘o Sihova; ... Pea teke toki fiefia koe
‘ia Sihova.'
Isaia
58:13, 14. ‘E
fiefia
‘akinautolu ‘oku nau ma’u ‘a e ‘aho Sapate, koe faka’ilonga ‘o Kalaisi, koe fakatupu pea oku mafai lahi , koe fiefia. ‘Oku tau sio ‘o ‘ilo ‘oku ‘i ai ‘a Kalaisi, pea te nau fiefia ‘iate
ia. ‘Oku tataki kinautolu ‘ehe Sapate ki he ngaue ‘a e fakatupu pea koe faka’ilonga ia ‘a hono fu’u mafimafi ‘i ho tau fakafo’ou. ‘A ia ‘oku kumi ki he nonga ne mole mei ‘Iteni
, koe nonga ko
ia ‘e ma’u pe ia
‘i he fakamo’ui.”
E.G.W. (Faka’amu ‘o e ngaahi Kuonga, cp. 29, p. 289)