/
HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE. HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE.

HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE. - PowerPoint Presentation

pattyhope
pattyhope . @pattyhope
Follow
343 views
Uploaded On 2020-10-22

HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE. - PPT Presentation

Lesoni 2 Siulai 13 2019 KOE TOKOTAHA FAU LAO KOE FEKAU E HONGOFULU LAO MALUI VAHE HONGOFULU HONO UA KOE SIUPELI I ha lava ha ngaahi tau lahi o e nofo ID: 815405

pea koe hono oku koe pea oku hono moe kakai

Share:

Link:

Embed:

Download Presentation from below link

Download The PPT/PDF document "HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANG..." is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.


Presentation Transcript

Slide1

HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE.

Lesoni

2

Siulai

13, 2019

Slide2

KOE TOKOTAHA FA’U LAOKOE FEKAU ‘E HONGOFULU

LAO MALU’I

VAHE HONGOFULU HONO UA KOE SIUPELI

‘I ha lava ha ngaahi ta’u lahi ‘o e nofo popula, ne tataki ‘ehe ‘Otua ‘a e kakai ‘Isileli mei ‘Isipite.Na’a ne kiate kinautolu ha ngaahi tu’utu’uni faingofua ‘i he’enau fononga ki he fonua ‘o e tala’ofa. “Pea koefe ha kakai ‘oku behe ni hono lahi, ‘a ia kuo ma’u ‘a e ngaahi tu’utu’u ni moe ngaahi fakamaau ma’oni’oni, ‘o tatau moe fono ni kotoape , ‘a ia ‘oku fokotu’u ‘i ho mou ‘ao he ‘aho ni?” (Teutalonome 4:8).

Koe

ngaahi

tu’utu’uni ‘eni ke malu’i aki ‘a e vaivai

Slide3

TOKOTAHA FA’U LAO

“Pea

na’e

tui ‘a e kakai: pea ‘i he ‘enau fanongo kuo ‘a’ahi ‘a Sihova ki he fanau ‘a ‘Isileli, pea kuo ‘afio ia ki he’enau mamahi, na’a nau punou hifo honau mata ‘o hu.”

(Ekisotosi 4:31)Na’e

fakaha ‘e he ‘Otua ia kia Mosese ‘i he ulo afi ‘i he

lotolotonga ‘o e ‘ulu’akau pea na’e ‘ikai vela ia ” (Ekisotosi 3:2).Pea na’e pehe ‘e Sihova, Ko e mo’oni

ku ou mamata ki he mamahi ‘a

hoku kakai, pea ku ou ongo’i ‘a ‘enau

tangi. (v. 7).

Na’e

fekau’i

ehe

Otua

‘a

Mosese

kene ‘omi hono kakai mei ‘Isipite(v. 10). Pea he’ikai te nau ‘alu masiva. ‘E totongi ‘e ‘Isipite e kakai ‘Isileli ‘i he ngaue kotoa pe na’a nau fai(v. 21).

‘I

Kenani

‘e

fokotu’u

ehe

Otua

ai

‘a

hono

pule’anga

mei

he

kakai

ne

taki

popula

.

Na’e

oange

moe

ngaahi

tu’utu’uni

koe

tapuaki

ia

ki

mamani

. Ko

ia

ai

,

Na’e

ui

ki

nautolu

ki

he

mo’unga

Sainai

.

Slide4

“’Oku faka

‘e

Sihova

ia, ‘o ‘ikai koe fakamaau pe koe tokotaha fa’u lao ka koe tauhi ‘o hono kakai: ‘Ko e ‘Eiki au moe ‘Otua, na’aku ‘omi kimoutolu mei he fonua

ko ‘Isipite,

mei he fale fakapopula.’ ‘A e

taha ‘oku ‘ilo kohonau

tauhi moe

fakamo’ui, ‘a ia

na’a ne ‘omi

kinautolu mei ‘

Isipite

, ‘o

tofa

e

hala

kiate

kinautolu ‘i he

tahi,’o lomaki’i ai ‘a

felo pea mo ‘ene matatau, pea fakaha ia ke ma’olunga ange ‘i ha toe ‘otua ‘o ‘

Isipite

—Ko ia ‘oku ne tuku atu ‘ene lao.”

E.G.W. (

Kau

Peteliake

moe

kau

Palofita

, cp. 27, p. 305)

Slide5

KOE FEKAU ‘E HONGOFULU

“Pea

na’a

ne fakapapau kiate kinautolu ‘ene fuakava, ‘a ia na’a ne fekau

ke mou

fai,

io koe

fekau e

hongofulu; pea

na’a

ne tohi

ia

i

he

maka

lafalafa ‘e

ua:.” (Teutalonome 4:13)Koe fekau ‘e hongofulu koe konisitutone ia ‘o e kakai ‘Isileli. Koe ma’olunga taha ia ‘i he ngaahi

lao pea koe ngaahi lao ne fau mei ai.Ko hono tauhi ‘a e ngaahi lao ni koe faka’ilonga ia ‘o ‘etau ‘ofa ki he ‘Otua

(‘

Uluaki

4; Dt. 6:5; Mt. 22:37-38) pea

ki

he

kaunga’api

( 6

faka’osi

; Lv. 19:18; Mt. 22:39).

Fiema’u

ke

tau

fakakakato

‘a e

fekau

ni

aki

‘a

etau

ngaue

pea

moe

fakakaukau

(

Matiu

5:21-30).

Ko ha

sosaieti

oku

nau

tauhi

‘a e

fekau

koe

sosaiati

ia

oku

longomo’ui

he

koe

taha

kotoa

oku

fakaha

‘a ‘

enau

ofa

ki

he ‘

Otua

i

he’enau

fe’ofa’aki

pe

iate

kinautolu

.

Slide6

“Ko

e ‘

Otua

ia ko hotau ‘’Otua! ‘Oku ne pule’i ‘a hono pule’anga ‘aki ‘a e ‘ofa pea moe fakapotopoto, pea ‘oku ne ‘ai ha maka – koe fekau ‘e hongofulu pea ko hono kakai te nau

tauhi ia

koe ola ‘o e angahala.

Na’e foaki ‘e he ‘Otua ‘a e mo’ui

fiefia, melino

moe ofa

ki hono

kakai ke

nau

talangofua

ki

he lao

. Na’a ne ako’i

kinautolu koe mo’ui

haohaoa ‘oku fiema’u ia ke tau feangai pea mo ‘ene folofola.”E.G.W. (Akonaki

ki he matu’a, Faiako,pea moe fanauako, cp. 64, p. 454)

Slide7

LAO MALU’I

“’E ‘

ikai

te mou fakamamahi’i ha muli, pe taomia ia, he na’a mou nofo ‘i ‘Isipite koe kau muli, pea ‘e ‘ikai te

mo fakamamahi’i ha

fefine kuo pekia

hono ‘unoho, pe koe

tamasi’i tuenoa

.”(Ekisotosi 22:21-22)

Koe vahe e 3 ‘ia ‘Ekisotosi

‘oku ‘ahi ai (21-23) moe ngaahi lao

kehe

:

Koe

ki

ki

he ngaahi lao ni

koe tokanga ki he ngaahi kakai ko eni (popula, muli, uitou pea moe

kau

paea).Fiema’u e kau ‘Isileli ke nau

tokanga

ki

he

faahinga

kakai

ko

eni

‘o hange pe ko hono tokanga’i kinautolu ‘ehe ‘Otua ‘i ‘Isipite.

Slide8

“Ko e fekau

oku ‘

omai ‘e he ‘Otua ki hono kakai ‘oku lelei, poto pea feunga moe tangata, ‘i ha toe lao ‘oku fa’u ‘i ha ngaahi fonua sivilaise ‘i mamanai. Ko e lao

‘o e fonua ‘oku ‘

oku ‘I ai ‘a e fetokehekehe’aki pea

moe loto ikai ke

liliu; ka

koe lao ‘a e ‘

Otua ‘oku ‘

i ai e

malohi

‘o e

laumalie

.”

E.G.W. (

Kau

Peteliako moe

kau Palofita, cp. 42, p. 465)

Slide9

VAHE HONGOFULU HONO UA

“’I he

ngata’anga

‘o hono tolu ta’u,teke ‘omi ‘a e vahe hongofulu kotoa pe kuo tuku kiate koe ‘i he ta’u ko ia, pea teke fokotu’u ia ‘iho

loto’a. Pea koe

Livai, koe me’a ‘i

he ‘ikai hano vahenga pe

tofi’a fakataha

mo koe

, moe muli

, moe tamai

mate,

moe

uitou

, ‘a

ia ‘

oku ‘i ho ngaahi

loto’a ‘e ha’u ia

‘o kai pea fiemalie, Koe’uhi ke tapuaki’i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi

ngaue

kotoa pe ‘aho nima ‘a ia ‘oku

ke

fai

.”

(

Teutalonome

14:28-29)

Teutalonome 14:22-29

oku

fakamatala

ai koe kau ‘Isileli ne fiema’u ke nau foaki moe vahehongofulu hono ua, koe taum’ua kehe ia mei he ‘uluaki vahehongofulu.‘I he ta’u e 2, koe vahehongofulu hono ua ne ‘ave ia ki Selusalema. Ne nau ngaue’aki ia ki

he

famili

pea

mo

toe

vahevahe mo kinautolu ne nau fuu fiema’u.Koe ta’u hono 3, koe vahehongofulu ni ne vahevahe ia moe kakai ne fiema’u he ngaahi kolo.Ne foaki ‘e he kakai ‘isileli ‘a e 25-33% ‘o ‘enau pa’anga hu mai ke tauhi ‘aki e fonua. Pea koe konga ai ke tauhi ‘aki ‘akinautolu ‘oku nau fuu fiema’u.

Slide10

KOE SIUPELI

“Pea

ke

mou fakatupu ‘i hono nimangofulu ‘o e ta’u, ‘o fakaha ‘a e huhu’i ‘i he fonua kotoa pe ki hono kakai kotoa pe;’e ‘iate

kimoutolu ia

koe siupeli pea ‘e toe hoko ‘a e tangata

kotoa pe ki hono

‘api pea ‘e toe ha’u

takitaha ‘a e tangata

ki hono

fale.”

(

Levitiko

25:10)

Ko e

siupeli

koe ta’u ia ‘o e tau’ataina ‘o e fonua. Koe taha kotoa

pe na’a ne toe ma’u ‘a hono ‘api pea mo ‘ene koloa ‘I he Siupeli

.‘I he founga ni, ‘e ‘ikai ha taha tene ma’u ‘o lahi. Pe koe fakalea ‘e taha , he’ikai ai ha me’a ‘e mole mei ha famili—’o ta’engata.Taimi

‘e

fakatau ai ‘eha taha ‘a hono ‘api pe koloa, koe totongi ‘e tatau pe taimi ‘o e ututa’u ‘o a’u ki he Siupeli.Koe ‘uhinga koe

angahala

,

kuopau

ma’u

pe

ke

‘I

ai

e kakai masiva (Matiu 26:11). Koe Siupeli koe founga ia ‘a e ‘Otua ke fakasi’isi’i ‘a e fetonounou’aki.

Slide11

“’I hono

vahevahe

atu e koloa ‘a hono kakai, koe taumu’a ia ‘e taha ‘a e ‘Otua ke ako’i kinautolu , pea meia kinautolu ki he to’utangata hoko, founga totonu fekau’aki moe kelekele

. Koe fonua ko

Kenani ne vahevahe ko

hono kakai,tukukehe ‘a e kau Livaite,

kau faifekau he

fale fehikitaki.

Neongo e ai e

taimi e hanga

ai

eha

taha

‘o li’aki

‘ene koloa, he ‘

ikai kene fakatau

atu e koloa ‘a ‘ene fanau. Koe taimi pe ‘e hoko ai, oku ‘I ai e totonu ‘

iate

ia ‘i ha taimi pe kene fakafoki ia

; Koe

mo’ua

‘e

tuku

mai

ia

he tau ‘e

fitu

kotoa

pe, pea koe tau 50, pe koe ta’u ‘o e Siupeli, koe koloa pe kelekele

kotoa

‘e

foki

ki he tokotaha ha’ana ia. Koe malu ia ‘ae koloa ‘a e famili kotoa, pea ‘e ‘i ai e malu

mei

he

fuu

masiva

pea

moe fu’u tu’umalie.”

E.G.W. (Education, cp. 5, p. 43)

Slide12

“Koe toe fe

nai

te tau ma’u

ai ha lao ‘oku lelei, haohaoa, pea mo totonu ‘e fakahaa’i ‘i he tohi ne hiki tohi koe fakahinohino ne tuku mai ‘e Mosese ki he fanau ‘a ‘Isileli? Koe toe fe nai ha feitu’u te tau mau ai ha ivi

pe ako ki ha saienisi

oku lelei pehe? Ko e ha nai

ha toe tohi tene ako’i lelei kitautolu

ke tau ‘ofa , manavahe

pea mo talangofua

ki he ‘Otua ? Koe ha ha

toe tohi oku ne

fakaho’ata

ai

ki

he fanau ako

ha mooni’I mea pehe moha

hisitolia faka’ofo’ofa? ‘oku ne fakaho’ata

mai heni ‘a e totonu pea oku ne lava ke tala ‘a e ola ‘o e ta’efaitotonu ki he lao ‘o Sihova .”E.G.W. (Akonaki ki he

matu’a

, Kua Faiako, pea moe fanau Ako , p. 428)

Related Contents


Next Show more