Lesoni 2 Siulai 13 2019 KOE TOKOTAHA FAU LAO KOE FEKAU E HONGOFULU LAO MALUI VAHE HONGOFULU HONO UA KOE SIUPELI I ha lava ha ngaahi tau lahi o e nofo ID: 815405
Download The PPT/PDF document "HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANG..." is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
HALAFONONGA KI HA MAMANI ‘OKU LELEIANGE.
Lesoni
2
Siulai
13, 2019
Slide2KOE TOKOTAHA FA’U LAOKOE FEKAU ‘E HONGOFULU
LAO MALU’I
VAHE HONGOFULU HONO UA KOE SIUPELI
‘I ha lava ha ngaahi ta’u lahi ‘o e nofo popula, ne tataki ‘ehe ‘Otua ‘a e kakai ‘Isileli mei ‘Isipite.Na’a ne kiate kinautolu ha ngaahi tu’utu’uni faingofua ‘i he’enau fononga ki he fonua ‘o e tala’ofa. “Pea koefe ha kakai ‘oku behe ni hono lahi, ‘a ia kuo ma’u ‘a e ngaahi tu’utu’u ni moe ngaahi fakamaau ma’oni’oni, ‘o tatau moe fono ni kotoape , ‘a ia ‘oku fokotu’u ‘i ho mou ‘ao he ‘aho ni?” (Teutalonome 4:8).
Koe
ngaahi
tu’utu’uni ‘eni ke malu’i aki ‘a e vaivai
Slide3TOKOTAHA FA’U LAO
“Pea
na’e
tui ‘a e kakai: pea ‘i he ‘enau fanongo kuo ‘a’ahi ‘a Sihova ki he fanau ‘a ‘Isileli, pea kuo ‘afio ia ki he’enau mamahi, na’a nau punou hifo honau mata ‘o hu.”
(Ekisotosi 4:31)Na’e
fakaha ‘e he ‘Otua ia kia Mosese ‘i he ulo afi ‘i he
lotolotonga ‘o e ‘ulu’akau pea na’e ‘ikai vela ia ” (Ekisotosi 3:2).Pea na’e pehe ‘e Sihova, Ko e mo’oni
ku ou mamata ki he mamahi ‘a
hoku kakai, pea ku ou ongo’i ‘a ‘enau
tangi. (v. 7).
Na’e
fekau’i
‘
ehe
‘
Otua
‘a
Mosese
kene ‘omi hono kakai mei ‘Isipite(v. 10). Pea he’ikai te nau ‘alu masiva. ‘E totongi ‘e ‘Isipite e kakai ‘Isileli ‘i he ngaue kotoa pe na’a nau fai(v. 21).
‘I
Kenani
‘e
fokotu’u
‘
ehe
‘
Otua
ai
‘a
hono
pule’anga
mei
he
kakai
ne
taki
popula
.
Na’e
‘
oange
moe
ngaahi
tu’utu’uni
koe
tapuaki
ia
ki
mamani
. Ko
ia
ai
,
Na’e
ui
ki
nautolu
ki
he
mo’unga
Sainai
.
Slide4“’Oku faka
‘e
Sihova
ia, ‘o ‘ikai koe fakamaau pe koe tokotaha fa’u lao ka koe tauhi ‘o hono kakai: ‘Ko e ‘Eiki au moe ‘Otua, na’aku ‘omi kimoutolu mei he fonua
ko ‘Isipite,
mei he fale fakapopula.’ ‘A e
taha ‘oku ‘ilo kohonau
tauhi moe
fakamo’ui, ‘a ia
na’a ne ‘omi
kinautolu mei ‘
Isipite
, ‘o
tofa
e
hala
kiate
kinautolu ‘i he
tahi,’o lomaki’i ai ‘a
felo pea mo ‘ene matatau, pea fakaha ia ke ma’olunga ange ‘i ha toe ‘otua ‘o ‘
Isipite
—Ko ia ‘oku ne tuku atu ‘ene lao.”
E.G.W. (
Kau
Peteliake
moe
kau
Palofita
, cp. 27, p. 305)
Slide5KOE FEKAU ‘E HONGOFULU
“Pea
na’a
ne fakapapau kiate kinautolu ‘ene fuakava, ‘a ia na’a ne fekau
ke mou
fai,
io koe
fekau e
hongofulu; pea
na’a
ne tohi
ia
‘
i
he
maka
lafalafa ‘e
ua:.” (Teutalonome 4:13)Koe fekau ‘e hongofulu koe konisitutone ia ‘o e kakai ‘Isileli. Koe ma’olunga taha ia ‘i he ngaahi
lao pea koe ngaahi lao ne fau mei ai.Ko hono tauhi ‘a e ngaahi lao ni koe faka’ilonga ia ‘o ‘etau ‘ofa ki he ‘Otua
(‘
Uluaki
4; Dt. 6:5; Mt. 22:37-38) pea
ki
he
kaunga’api
( 6
faka’osi
; Lv. 19:18; Mt. 22:39).
Fiema’u
ke
tau
fakakakato
‘a e
fekau
ni
‘
aki
‘a
etau
ngaue
pea
moe
fakakaukau
(
Matiu
5:21-30).
Ko ha
sosaieti
‘
oku
nau
tauhi
‘a e
fekau
koe
sosaiati
ia
‘
oku
longomo’ui
he
koe
taha
kotoa
‘
oku
fakaha
‘a ‘
enau
‘
ofa
ki
he ‘
Otua
‘
i
he’enau
fe’ofa’aki
pe
‘
iate
kinautolu
.
Slide6“Ko
e ‘
Otua
ia ko hotau ‘’Otua! ‘Oku ne pule’i ‘a hono pule’anga ‘aki ‘a e ‘ofa pea moe fakapotopoto, pea ‘oku ne ‘ai ha maka – koe fekau ‘e hongofulu pea ko hono kakai te nau
tauhi ia
koe ola ‘o e angahala.
Na’e foaki ‘e he ‘Otua ‘a e mo’ui
fiefia, melino
moe ofa
ki hono
kakai ke
nau
talangofua
ki
he lao
. Na’a ne ako’i
kinautolu koe mo’ui
haohaoa ‘oku fiema’u ia ke tau feangai pea mo ‘ene folofola.”E.G.W. (Akonaki
ki he matu’a, Faiako,pea moe fanauako, cp. 64, p. 454)
Slide7LAO MALU’I
“’E ‘
ikai
te mou fakamamahi’i ha muli, pe taomia ia, he na’a mou nofo ‘i ‘Isipite koe kau muli, pea ‘e ‘ikai te
mo fakamamahi’i ha
fefine kuo pekia
hono ‘unoho, pe koe
tamasi’i tuenoa
.”(Ekisotosi 22:21-22)
Koe vahe e 3 ‘ia ‘Ekisotosi
‘oku ‘ahi ai (21-23) moe ngaahi lao
kehe
:
Koe
ki
ki
he ngaahi lao ni
koe tokanga ki he ngaahi kakai ko eni (popula, muli, uitou pea moe
kau
paea).Fiema’u e kau ‘Isileli ke nau
tokanga
ki
he
faahinga
kakai
ko
eni
‘o hange pe ko hono tokanga’i kinautolu ‘ehe ‘Otua ‘i ‘Isipite.
Slide8“Ko e fekau
‘
oku ‘
omai ‘e he ‘Otua ki hono kakai ‘oku lelei, poto pea feunga moe tangata, ‘i ha toe lao ‘oku fa’u ‘i ha ngaahi fonua sivilaise ‘i mamanai. Ko e lao
‘o e fonua ‘oku ‘
oku ‘I ai ‘a e fetokehekehe’aki pea
moe loto ikai ke
liliu; ka
koe lao ‘a e ‘
Otua ‘oku ‘
i ai e
malohi
‘o e
laumalie
.”
E.G.W. (
Kau
Peteliako moe
kau Palofita, cp. 42, p. 465)
Slide9VAHE HONGOFULU HONO UA
“’I he
ngata’anga
‘o hono tolu ta’u,teke ‘omi ‘a e vahe hongofulu kotoa pe kuo tuku kiate koe ‘i he ta’u ko ia, pea teke fokotu’u ia ‘iho
loto’a. Pea koe
Livai, koe me’a ‘i
he ‘ikai hano vahenga pe
tofi’a fakataha
mo koe
, moe muli
, moe tamai
mate,
moe
uitou
, ‘a
ia ‘
oku ‘i ho ngaahi
loto’a ‘e ha’u ia
‘o kai pea fiemalie, Koe’uhi ke tapuaki’i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi
ngaue
kotoa pe ‘aho nima ‘a ia ‘oku
ke
fai
.”
(
Teutalonome
14:28-29)
Teutalonome 14:22-29
oku
fakamatala
ai koe kau ‘Isileli ne fiema’u ke nau foaki moe vahehongofulu hono ua, koe taum’ua kehe ia mei he ‘uluaki vahehongofulu.‘I he ta’u e 2, koe vahehongofulu hono ua ne ‘ave ia ki Selusalema. Ne nau ngaue’aki ia ki
he
famili
pea
mo
toe
vahevahe mo kinautolu ne nau fuu fiema’u.Koe ta’u hono 3, koe vahehongofulu ni ne vahevahe ia moe kakai ne fiema’u he ngaahi kolo.Ne foaki ‘e he kakai ‘isileli ‘a e 25-33% ‘o ‘enau pa’anga hu mai ke tauhi ‘aki e fonua. Pea koe konga ai ke tauhi ‘aki ‘akinautolu ‘oku nau fuu fiema’u.
Slide10KOE SIUPELI
“Pea
ke
mou fakatupu ‘i hono nimangofulu ‘o e ta’u, ‘o fakaha ‘a e huhu’i ‘i he fonua kotoa pe ki hono kakai kotoa pe;’e ‘iate
kimoutolu ia
koe siupeli pea ‘e toe hoko ‘a e tangata
kotoa pe ki hono
‘api pea ‘e toe ha’u
takitaha ‘a e tangata
ki hono
fale.”
(
Levitiko
25:10)
Ko e
siupeli
koe ta’u ia ‘o e tau’ataina ‘o e fonua. Koe taha kotoa
pe na’a ne toe ma’u ‘a hono ‘api pea mo ‘ene koloa ‘I he Siupeli
.‘I he founga ni, ‘e ‘ikai ha taha tene ma’u ‘o lahi. Pe koe fakalea ‘e taha , he’ikai ai ha me’a ‘e mole mei ha famili—’o ta’engata.Taimi
‘e
fakatau ai ‘eha taha ‘a hono ‘api pe koloa, koe totongi ‘e tatau pe taimi ‘o e ututa’u ‘o a’u ki he Siupeli.Koe ‘uhinga koe
angahala
,
kuopau
ma’u
pe
ke
‘I
ai
e kakai masiva (Matiu 26:11). Koe Siupeli koe founga ia ‘a e ‘Otua ke fakasi’isi’i ‘a e fetonounou’aki.
Slide11“’I hono
vahevahe
atu e koloa ‘a hono kakai, koe taumu’a ia ‘e taha ‘a e ‘Otua ke ako’i kinautolu , pea meia kinautolu ki he to’utangata hoko, founga totonu fekau’aki moe kelekele
. Koe fonua ko
Kenani ne vahevahe ko
hono kakai,tukukehe ‘a e kau Livaite,
kau faifekau he
fale fehikitaki.
Neongo e ai e
taimi e hanga
ai
‘
eha
taha
‘o li’aki
‘ene koloa, he ‘
ikai kene fakatau
atu e koloa ‘a ‘ene fanau. Koe taimi pe ‘e hoko ai, oku ‘I ai e totonu ‘
iate
ia ‘i ha taimi pe kene fakafoki ia
; Koe
mo’ua
‘e
tuku
mai
ia
he tau ‘e
fitu
kotoa
pe, pea koe tau 50, pe koe ta’u ‘o e Siupeli, koe koloa pe kelekele
kotoa
‘e
foki
ki he tokotaha ha’ana ia. Koe malu ia ‘ae koloa ‘a e famili kotoa, pea ‘e ‘i ai e malu
mei
he
fuu
masiva
pea
moe fu’u tu’umalie.”
E.G.W. (Education, cp. 5, p. 43)
Slide12“Koe toe fe
nai
te tau ma’u
ai ha lao ‘oku lelei, haohaoa, pea mo totonu ‘e fakahaa’i ‘i he tohi ne hiki tohi koe fakahinohino ne tuku mai ‘e Mosese ki he fanau ‘a ‘Isileli? Koe toe fe nai ha feitu’u te tau mau ai ha ivi
pe ako ki ha saienisi
oku lelei pehe? Ko e ha nai
ha toe tohi tene ako’i lelei kitautolu
ke tau ‘ofa , manavahe
pea mo talangofua
ki he ‘Otua ? Koe ha ha
toe tohi oku ne
fakaho’ata
ai
ki
he fanau ako
ha mooni’I mea pehe moha
hisitolia faka’ofo’ofa? ‘oku ne fakaho’ata
mai heni ‘a e totonu pea oku ne lava ke tala ‘a e ola ‘o e ta’efaitotonu ki he lao ‘o Sihova .”E.G.W. (Akonaki ki he
matu’a
, Kua Faiako, pea moe fanau Ako , p. 428)