1 ki Epeleli 6 2019 Oku i ai a e kuonga o e mea kotoa pe Tangata Malanga 31 Nae ngaohi ehe Otua a e taimi ID: 805595
Download The PPT/PDF document "FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.
Slide1
FALIUNGA ‘O E MO’UI
Lesoni
1
ki
‘
Epeleli
6, 2019
Slide2“;Oku ‘
i
ai ‘a e kuonga ‘o e me’a
kotoa
pe…” (Tangata Malanga 3:1). Na’e ngaohi ‘ehe ‘Otua ‘a e taimi pea moe liliu kene pule’i e me’a mo’ui he mamani (akau, monumanu pea moe tangata).Koe ngaahi liliu ko ‘eni ‘oku tatau ki he taha kotoa, , ka koe mo’ui ‘oku ‘ikai tatau ki he taha kotoa. ‘oku ngaue kehekehe e ngaahi liliu ki he taha kotoa. Koe ngaahi liliu ‘eni ‘oku ne fakafuo ‘a ‘etau mo’ui.
Slide3MAAU MOE LILIU
“
Lolotonga ‘a e tu’u ‘a mamani, ‘e ‘ikai tuku
‘a e to
ta’u
mo e utu ta’u, momoko moe pupuha, mo e fa’ahita’u mafana moe fa’ahita’u momoko, moe ‘aho moe po.” (Senesi 8:22)‘Oku fakaha ‘ia Senesi 1, na’e ngaohi ‘ehe ‘Otua e mamani pea ne liliu ia mei he moveuveu ki he haohaoa.Na’a ne vahe’i e ‘aho mei he po’uli, vahe’i e vai ngaahi mei he fonua, ngaohi e ‘akau ke tupu pea ne ngaohi moe maama ‘i he ‘ata ‘o tupu mei ai e ngaahi feliuliuaki ‘i he mamani (‘aho, mahina, ta’u,).‘I ha founga ne maau, na’a ne fakafonu ‘a e mamani ‘aki ‘a e ngaahi me’a mo’ui, pea ne fekau(ke mou tupu mo fakatokolahi). “koe lao fika ‘uluaki ‘o Hevani koe maau.” (ST, Sune 8, 1908).Ne hoko ‘a e angahala kene veuki e mamani, koe ngaahi liliu ne fokotu’u ‘ehe ‘Otua pea ‘oku ne kei pule’i kitautolu.
Slide4KOE FALIUNGA ‘O E MO’UI
“Koe
tou lekeleka
‘a e
kau
talavou ‘a honau malohinga: pea koe me’a matamatalelei ‘i he kau matu’a ko honau ‘ulu hina.” (Lea Fakatata 20:29)‘Oku lau ki ai ‘a Solomone,ko e ‘aho ke fanau’i koe ‘aho ke mate.” (Tangata Malanga 3:2). ‘Oku ‘i ai e taimi pe koe siakale he vaha’a ‘o e mo’ui moe mate:Koe taimi ‘oku tatau ki he taha kotoa, Ka ‘oku ‘ikai mo’ui tatau ‘ae taha kotoa. ‘oku tau kehekehe kotoa pe. Ko ia ai , koe taha kotoa ‘oku mahu’inga pea ‘oku ‘i ai ‘ene me’a ke foaki.
Slide5NGAAHI LILIU TA’E’AMANEKINA
“
Na’aku ha’u telefua
pe
mei he manava ‘o ‘eku fa’e,pea teu toe alu telefua atu pe.na’e foaki ‘e Sihova pea kuo too atu ‘e Sihova, fakafeta’i pe ki he huafa ‘o Sihova.” (Siope 1:21)‘Oku ‘I ai e taimi pea moe founga ‘a e taha kotoa. Taimi ‘e ni’ihi , ‘oku hanga ‘ehe ngaahi liliu ta’e’amanekina ‘o faka hee’i kitautolu.Ko Siope koe fakatata lelei(ne mole ‘ene
koloa
,’
ene
kau
ngaue
, ‘
ene
fanau
, ‘
ene
mo’ui,moe
poupou
‘a
hono
mali
mo
hono ngaahi kaungame’a). Ko ia ai , koe taha kotoa pe ‘oku tu’u lavea ngofua ki he liliu, ‘a e liliu ki he lelei pe kovi.
Na’e
mate
fakafokifa
‘a ‘Epeli, Ko Sosefa na’e fakatau atu ia ko e popula ‘e hono fangatokoua.
Kapau
te
tau
pikima’u
ki
he ‘
Otua
pea
mo
falala
ki
ai
,’e
malava‘anoa
pe
ketau
fehangahangai
moe
ngaahi
liliu
ta’e’amanekina
pea
ke
ma’u
‘a e
lelei
mei
ai
(
Senesi
50:20).
Slide6FELIULIUAKI
“’Oku
ou ‘ilo pau ‘a e
ngaahi
me’a ko ‘eni, koe’uhi ko ia ‘oku ne kamata ‘a e ngaue lelei ‘iate kimoutolu, tene fakahaohaoa’i ia ‘o a’u ki he ‘aho ‘o Sisu Kalaisi.” (Filipai 1:6)Koe feliuliuaki ‘oku ne ‘omai e liliu ‘i he taimi ‘o e mo’ui: fanau, to’utupu,matu’a, toulekeleka.‘oku ‘i ai mo e ngaahi feliuliuaki ki he ‘etau mo’ui fakalaumalie foki. ‘Oku
tataki
kitautolu
‘e he ‘
Otua
he
taimi
‘
oku
tau
liliu
kakato
ai
,pea
hoko
ha
taimi
‘o tau
matuotu’a
fakalaumalie
ai. (Hepelu 5:12-14).Tau sio ki he ngaahi liliu ne a’usia he ‘Apositolo ko Paula(AA, pp. 119, 120):Koe e ngaahi fakakaukau moe ngaahi ongo ‘a hono loto ne fakafo’ou
ia ‘ehe Kelesi
.Ko hono
ngaahi taleniti
ne fakafoki kotoa ki he ngaahi
taumu’a ‘a e ‘Otua.
Ko
Kalaisi
mo
‘ene ma’oni’oni ne hoko kia Saula ‘o lahi ange ia ‘i he mamani.
Slide7FEOHI
“
Ke fe angalelei’aki
,’
akimoutolu
kiate kimoutolu, ‘o manava’ofa,’o fe fakamolemole’aki ‘akimoutolu,’o hange koe fakamolemolea ‘akimoutolu ‘ehe ‘Otua koe’uhi ko Kalaisi..” (Efeso 4:32)Ko ‘etau mo’ui ‘e malava ke uesia he founga oku tau feohi ai moe kakai. Pea mo kitautolu pe he taimi ‘oku tau feohi ai mo kinautolu.Koe ngaahi feohi ko ia ‘oku ne ‘omai ‘a e liliu, ‘o ‘ikai ngata pe he’ene sai ka koe kovi foki.Koe Kalisitiane, ‘oku fiema’u ketau feinga ke tau hoko koe kau ta sipinga lelei ki he ni’ihi kehe.(Loma 12:18).Ko ‘etau ngaahi sipinga oku lelei ‘oku ne ta ha ngaahi feohi faka’ofo’ofa. ‘e malava ia ‘o liliu ai e mo’ui ha ni’ihi kehe pea tenau fakamalo ai ki he’Otua ‘i he ngaue ‘oku fakafou mai ‘iate kitautolu.Ko ‘etau ngaahi feohi ke ha’i ‘aki ia ‘a e ‘ofa pea mo e angalelei.
Slide8“Ko hotau
loto kakato
‘oku fiema’u ke fakava’e ‘
i
he ‘
Otua, ka ikai he’ikai hoko e liliu ‘iate kitautolu ,koe liliu ‘oku fiema’u ke tau fakafo’ou ke hange ko ia… Koe faka’amu ia ‘a e ‘Otua kene fakamo’ui kitautolu,mo fakatau’ataina’i kitautolu. Fiema’u heni ia ha fu’u matu’aki liliu mo’oni, koe fakafo’ou mooni ‘a hotau ‘ulungaangaa, koe fakava’e kakato ‘iate ia.”E.G.W. (Sitepu kia Kalaisi, cp. 5, p. 43)