/
FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni

FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni - PowerPoint Presentation

ubiquad
ubiquad . @ubiquad
Follow
364 views
Uploaded On 2020-08-27

FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni - PPT Presentation

1 ki Epeleli 6 2019 Oku i ai a e kuonga o e mea kotoa pe Tangata Malanga 31 Nae ngaohi ehe Otua a e taimi ID: 805595

koe oku liliu ngaahi oku koe ngaahi liliu pea

Share:

Link:

Embed:

Download Presentation from below link

Download The PPT/PDF document "FALIUNGA ‘O E MO’UI Lesoni" is the property of its rightful owner. Permission is granted to download and print the materials on this web site for personal, non-commercial use only, and to display it on your personal computer provided you do not modify the materials and that you retain all copyright notices contained in the materials. By downloading content from our website, you accept the terms of this agreement.


Presentation Transcript

Slide1

FALIUNGA ‘O E MO’UI

Lesoni

1

ki

Epeleli

6, 2019

Slide2

“;Oku ‘

i

ai ‘a e kuonga ‘o e me’a

kotoa

pe…” (Tangata Malanga 3:1). Na’e ngaohi ‘ehe ‘Otua ‘a e taimi pea moe liliu kene pule’i e me’a mo’ui he mamani (akau, monumanu pea moe tangata).Koe ngaahi liliu ko ‘eni ‘oku tatau ki he taha kotoa, , ka koe mo’ui ‘oku ‘ikai tatau ki he taha kotoa. ‘oku ngaue kehekehe e ngaahi liliu ki he taha kotoa. Koe ngaahi liliu ‘eni ‘oku ne fakafuo ‘a ‘etau mo’ui.

Slide3

MAAU MOE LILIU

Lolotonga ‘a e tu’u ‘a mamani, ‘e ‘ikai tuku

‘a e to

ta’u

mo e utu ta’u, momoko moe pupuha, mo e fa’ahita’u mafana moe fa’ahita’u momoko, moe ‘aho moe po.” (Senesi 8:22)‘Oku fakaha ‘ia Senesi 1, na’e ngaohi ‘ehe ‘Otua e mamani pea ne liliu ia mei he moveuveu ki he haohaoa.Na’a ne vahe’i e ‘aho mei he po’uli, vahe’i e vai ngaahi mei he fonua, ngaohi e ‘akau ke tupu pea ne ngaohi moe maama ‘i he ‘ata ‘o tupu mei ai e ngaahi feliuliuaki ‘i he mamani (‘aho, mahina, ta’u,).‘I ha founga ne maau, na’a ne fakafonu ‘a e mamani ‘aki ‘a e ngaahi me’a mo’ui, pea ne fekau(ke mou tupu mo fakatokolahi). “koe lao fika ‘uluaki ‘o Hevani koe maau.” (ST, Sune 8, 1908).Ne hoko ‘a e angahala kene veuki e mamani, koe ngaahi liliu ne fokotu’u ‘ehe ‘Otua pea ‘oku ne kei pule’i kitautolu.

Slide4

KOE FALIUNGA ‘O E MO’UI

“Koe

tou lekeleka

‘a e

kau

talavou ‘a honau malohinga: pea koe me’a matamatalelei ‘i he kau matu’a ko honau ‘ulu hina.” (Lea Fakatata 20:29)‘Oku lau ki ai ‘a Solomone,ko e ‘aho ke fanau’i koe ‘aho ke mate.” (Tangata Malanga 3:2). ‘Oku ‘i ai e taimi pe koe siakale he vaha’a ‘o e mo’ui moe mate:Koe taimi ‘oku tatau ki he taha kotoa, Ka ‘oku ‘ikai mo’ui tatau ‘ae taha kotoa. ‘oku tau kehekehe kotoa pe. Ko ia ai , koe taha kotoa ‘oku mahu’inga pea ‘oku ‘i ai ‘ene me’a ke foaki.

Slide5

NGAAHI LILIU TA’E’AMANEKINA

Na’aku ha’u telefua

pe

mei he manava ‘o ‘eku fa’e,pea teu toe alu telefua atu pe.na’e foaki ‘e Sihova pea kuo too atu ‘e Sihova, fakafeta’i pe ki he huafa ‘o Sihova.” (Siope 1:21)‘Oku ‘I ai e taimi pea moe founga ‘a e taha kotoa. Taimi ‘e ni’ihi , ‘oku hanga ‘ehe ngaahi liliu ta’e’amanekina ‘o faka hee’i kitautolu.Ko Siope koe fakatata lelei(ne mole ‘ene

koloa

,’

ene

kau

ngaue

, ‘

ene

fanau

, ‘

ene

mo’ui,moe

poupou

‘a

hono

mali

mo

hono ngaahi kaungame’a). Ko ia ai , koe taha kotoa pe ‘oku tu’u lavea ngofua ki he liliu, ‘a e liliu ki he lelei pe kovi.

Na’e

mate

fakafokifa

‘a ‘Epeli, Ko Sosefa na’e fakatau atu ia ko e popula ‘e hono fangatokoua.

Kapau

te

tau

pikima’u

ki

he ‘

Otua

pea

mo

falala

ki

ai

,’e

malava‘anoa

pe

ketau

fehangahangai

moe

ngaahi

liliu

ta’e’amanekina

pea

ke

ma’u

‘a e

lelei

mei

ai

(

Senesi

50:20).

Slide6

FELIULIUAKI

“’Oku

ou ‘ilo pau ‘a e

ngaahi

me’a ko ‘eni, koe’uhi ko ia ‘oku ne kamata ‘a e ngaue lelei ‘iate kimoutolu, tene fakahaohaoa’i ia ‘o a’u ki he ‘aho ‘o Sisu Kalaisi.” (Filipai 1:6)Koe feliuliuaki ‘oku ne ‘omai e liliu ‘i he taimi ‘o e mo’ui: fanau, to’utupu,matu’a, toulekeleka.‘oku ‘i ai mo e ngaahi feliuliuaki ki he ‘etau mo’ui fakalaumalie foki. ‘Oku

tataki

kitautolu

‘e he ‘

Otua

he

taimi

oku

tau

liliu

kakato

ai

,pea

hoko

ha

taimi

‘o tau

matuotu’a

fakalaumalie

ai. (Hepelu 5:12-14).Tau sio ki he ngaahi liliu ne a’usia he ‘Apositolo ko Paula(AA, pp. 119, 120):Koe e ngaahi fakakaukau moe ngaahi ongo ‘a hono loto ne fakafo’ou

ia ‘ehe Kelesi

.Ko hono

ngaahi taleniti

ne fakafoki kotoa ki he ngaahi

taumu’a ‘a e ‘Otua.

Ko

Kalaisi

mo

‘ene ma’oni’oni ne hoko kia Saula ‘o lahi ange ia ‘i he mamani.

Slide7

FEOHI

Ke fe angalelei’aki

,’

akimoutolu

kiate kimoutolu, ‘o manava’ofa,’o fe fakamolemole’aki ‘akimoutolu,’o hange koe fakamolemolea ‘akimoutolu ‘ehe ‘Otua koe’uhi ko Kalaisi..” (Efeso 4:32)Ko ‘etau mo’ui ‘e malava ke uesia he founga oku tau feohi ai moe kakai. Pea mo kitautolu pe he taimi ‘oku tau feohi ai mo kinautolu.Koe ngaahi feohi ko ia ‘oku ne ‘omai ‘a e liliu, ‘o ‘ikai ngata pe he’ene sai ka koe kovi foki.Koe Kalisitiane, ‘oku fiema’u ketau feinga ke tau hoko koe kau ta sipinga lelei ki he ni’ihi kehe.(Loma 12:18).Ko ‘etau ngaahi sipinga oku lelei ‘oku ne ta ha ngaahi feohi faka’ofo’ofa. ‘e malava ia ‘o liliu ai e mo’ui ha ni’ihi kehe pea tenau fakamalo ai ki he’Otua ‘i he ngaue ‘oku fakafou mai ‘iate kitautolu.Ko ‘etau ngaahi feohi ke ha’i ‘aki ia ‘a e ‘ofa pea mo e angalelei.

Slide8

“Ko hotau

loto kakato

‘oku fiema’u ke fakava’e ‘

i

he ‘

Otua, ka ikai he’ikai hoko e liliu ‘iate kitautolu ,koe liliu ‘oku fiema’u ke tau fakafo’ou ke hange ko ia… Koe faka’amu ia ‘a e ‘Otua kene fakamo’ui kitautolu,mo fakatau’ataina’i kitautolu. Fiema’u heni ia ha fu’u matu’aki liliu mo’oni, koe fakafo’ou mooni ‘a hotau ‘ulungaangaa, koe fakava’e kakato ‘iate ia.”E.G.W. (Sitepu kia Kalaisi, cp. 5, p. 43)

Related Contents


Next Show more